Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Deset minuta do ponoći: Svijet odbrojava "sekunde" do izbijanja rata između SAD-a i Irana
Ilustracija: AFP
RAZOTKRIVEN je najnoviji projekt stručnjaka iz političkog svijeta, koji predviđa kolika je vjerojatnost da će Sjedinjene Američke Države ili Izrael u sljedećih godinu dana napasti Iran, javlja The Atlantic.
Nazvan "Iranski ratni sat", projekt za sada predviđa da je mogućnost napada 48 posto, a "kazaljke" na satu pomaknule su se na deset minuta do ponoći. Ponoć u ovom slučaju označava dan napada na Iran.
Kako stvar funkcionira? Osmišljen je panel stručnjaka iz cijelog svijeta koji pojedinačno daju svoje procjene o mogućnosti napada na Iran, a među njima su osobe s područja politike i novinarstva te poznati akademici. Svi su dobro upućeni u situaciju između triju zemalja. U određenim vremenskim periodima, stručnjaci daju svoje individualne procjene o mogućnosti izbijanja rata, koje se potom zbrajaju, a kazaljke na satu pomiču se, sukladno rezultatu, bliže i dalje od ponoći.
Cilj ovog projekta, tvrde stručnjaci, nije stvaranje proratne atmosfere, već razvijanje debate u društvu po pitanju napetosti između Irana, SAD-a i Izraela.
Ukoliko stručnjaci procijene kako ne postoji mogućnost za izbijanje rata ( 0 posto), kazaljka se pomiče na 20 minuta do ponoći. Sa svakim porastom od 5 posto kazaljka se pomiče jednu minutu bliže ponoći, označavajući tako da su šanse za izbijanje oružanog sukoba sve veće.
Ipak, stručnjaci upozoravaju kako se preciznost ovog sata temelji samo na "osjećaju" svakog pojedinca, ali i napominju kako točnost predviđanja zbog toga ne bi trebala biti upitna. Njihova predviđanja, tvrde, mogla bi biti bliže istini nego ona dobivena alternativnim metodama.
Bizarna britanska turistička ponuda: Istražite ratni put Ratka Mladića
Ilustracija: AFP
BRITANSKA turistička agencija Political Tours u svoju ponudu je ponudila bizarno putovanje u BiH i Srbiju pod nazivom "nasljeđe Ratka Mladića".
Za oko 22 hiljade kuna turiste će povesti u Sarajevo kako bi vidjeli tunel kojim su građani bježali od opsade te posjetili brda od kuda su srpske snage godinama gađale grad. Obići će i Pale koje su bile "srpski glavni grad" u BiH te nakon toga posjetiti Srebrenicu gdje je ubijeno preko 7 hiljada bošnjačkih dječaka i muškaraca, a sve u režiji Ratka Mladića i njegovih snaga.
Na kraju puta se odlazi i u Beograd u kojem će moći ući u sud iz kojeg je Mladić izručen Haagu. U Novom Beogradu će im pokazati mjesta gdje su se skrivali Ratko Mladić i Radovan Karadžić, a otići će i u bar "Luda kuća" u kojem je Karadžić pio.
Misteriozna bolest već godinama ubija afričku djecu, a nitko ne zna što je uzrokuje
Ilustracija: AFP
DJECU u sjevernoj Ugandi i Južnom Sudanu već godinama ubija bolest nazvana Noddingov sindrom kojoj još nisu uspjeli utvrditi uzrok.
"On je smrtonosan i ne diskriminira te ubija djecu diljem sjeverne Ugande i Južnog Sudana", piše BBC-jev afrički dopisnik Andrew Harding te dodaje kako ne piše o vojsci Josepha Konyja, protiv kojeg se posljednjih tjedana digla bura, a nije "ozbiljno aktivna" u Ugandi već šest godina, već o misterioznoj bolesti koju je prvi puta u regiji primijetio 2003. godine.
"Nema napretka u otkrivanju i liječenju bolesti"
"Bolest je nazvana Noddingov sindrom, a bio sam šokiran kada sam ovaj tjedan otkrio da desetljeće po mom prvom saznanju o njoj, gotovo nema napretka u otkrivanju, liječenju ili zaustavljanju širenja te bolesti", piše Harding te objašnjava kako ta bolest napada samo djecu koja po obolijevanju imaju nekontrolirane grčeve, a neki i umru. Vjeruje se da je mnogo hiljada djece oboljelo od tog sindroma.
Američki liječnik Scott Dowell, koji je u Aziji bio dio globalne borbe protiv ptičje gripe, je 2009. godine došao vlastima Ugande pomoći u liječenju Noddingovog sindroma. "Frustrirajuće je ne znati uzrok. Očekivao sam brzo otkriće kada sam 2009. godine počeo proučavati bolest", kazao je Dowell koji sada u Atlanti proučava Noddingov sindrom. Umjesto otkrića, kao i mnoge druge neurološki poremećaji, i Noddingov sindrom je ostao potpuna tajna. "Trebat će neko vrijeme da bi doznali o čemu se radi", priznaje liječnik.
Bi li reakcija bila brža da ubije djecu u Europi?
Snimanje mozga je pokazalo kako ta bolest izaziva atrofiju mozga. BBC-jev autor se pita bi li se na tu bolest brže reagiralo da sa takvom učinkovitošću ubija djecu u Europi? Svjetska zdravstvena organizacija, Unicef i Ministarstvo zdravstva Ugande tijesno surađuju oko ovog pitanja, no bez obzira na to, ugandski dužnosnik William Oyet je izrazio zabrinutost da se naglo povećava broj slučajeva.
Za razliku od ptičje gripe, nema dokaza da se Noddingov sindrom prenosi sa čovjeka na čovjeka. Dowell kaže kako sada imaju dovoljno sredstava za istraživanje bolesti, ali se boji za sela i zajednice koje je zahvatio Noddingov sindrom. "Pogođena sela se suočavaju sa budućnošću u kojoj će imati veliku populaciju djece sa posebnim potrebama, uz sve troškove za obitelji i zajednice koje im nitko neće pokriti", zaključio je Dowell.
"Šetnja za Zorana": 20 hiljada ljudi zauzelo ulice Beograda u sjećanje na Đinđića
OKO 20 hiljada ljudi danas je u Beogradu sudjelovalo u memorijalnoj "Šetnji za Zorana" koja se održala u znak sjećanja na 12. ožujak 2003. godine, kada je ubijen srpski premijer Zoran Đinđić.
Šetnju je organizirala Liberalno demokratska partija Čede Jovanovića, a počela je u ulici gdje je sjedište LDP-a pa se išlo do dvorišta zgrade Vlade Srbije gdje su položili cvijeće na mjestu ubojstva premijera. Šetnja je završila na Novom groblju gdje je pokopan Đinđić, pišu srpski mediji.
"Prošle su godine, ali to vrijeme nije umanjilo značaj ideja koje je promovirao Zoran Đinđić. Ova šetnja je izraz poštovanja prema Zoranu, ali i spremnost da se napravi posao za koji je on dao svoj život", kazao je Jovanović u dvorištu ispred Vlade Srbije. "Zoranovi ubojice su u zatvoru, ali to nije razvedrilo nebo nad Srbijom", istaknuo je Jovanović te dodao kako se Srbija tek treba suočiti sa istinom o političkoj pozadini ubojstva premijera.
Smatra kako država treba rasvijetliti političku pozadinu ubojstva do kraja, "jer se od istine ne može bježati". S druge strane, vođa Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković smatra kako se ta pozadina ubojstva neće nikada otkriti. "Nikada se to neće otkriti, dok ne dođe do radikalne promjene u uređenju Srbije", kazao je Drašković u dvorištu Vlade Srbije.
Nema samo Zagreb skupi prijevoz: Pokret neplaćanja i sabotiranja javnog prijevoza širi se Europom
Video: Youtube
POKRET I don't pay (Ne plaćam) u sklopu kojega građani jednostavno odbijaju platiti skupi javni prijevoz počeo se širiti Europom.
Sve je počelo u Grčkoj s pokretom Den plinoro koji se pojavio kao odgovor na tekuće potrebe tamošnjeg osiromašenog društva. Pokret poziva na građanski neposluh i otpor, a temeljni cilj su besplatne javne usluge kao što su obrazovanje, zdravstvo, javni prostor, javni prijevoz, voda, struja i sva prirodna bogatstva.
I dok se paket njihovih zahtjeva većini građana čini utopijskim, određeni broj mladih u Grčkoj, a zatim i u Španjolskoj te Švedskoj počeo se organizirati kako bi osigurali besplatni javni prijevoz.
Na videu je tako vidljivo kako su građani u Grčkoj dijelili letke i pozivali na neposluh te izvadili aparate za provjeru, odnosno kupnju karata u metrou. U Stockholmu su ih zaglavili, a u Madridu su jednostavno preskočili blokade.
Zagreb u društvu gradova s najskupljim javnim prijevozom u Europi
Podsjećamo, u Zagrebu je od početka ožujka poskupio ZET-ov prijevoz pa se glavni grad tako našao među gradovima s najskupljim javnim prijevozom u Europi. Cijena jedne karte tako košta 12, odnosno 15 kuna, ako je kupljena u vozilu. Najjeftinija je E-vrijednosna karta koja košta 10 kuna.
U noćnom prijevozu karte koštaju 25 (kupljena u vozilu i M-prijevoz), 20 (izvan vozila) te 15 kuna (E-vrijednosna karta). Što se tiče mjesečnih karata, radnički pokaz košta 360 kuna, a osnovnoškolski 90. Srednjoškolci, studenti, umirovljenici i socijalni slučajevi plaćaju 120 kuna.
Godišnje karte koštaju 3480 kuna (opća), 1200 (srednjoškolci, studenti, umirovljenici i socijala), odnosno 870 kuna (osnovnoškolci). U prodaji su i dnevne karte po cijeni od 40 kuna. Ukoliko se želi kupiti karta za više dana, ona košta 100 (3 dana), 200 (7 dana), 300 (15 dana), odnosno 400 kuna (30 dana).
Studenti pozvali na bojkot ZET-a
Brojne skupine reagirale su na samo jedno u nizu poskupljenja koje pogađa mnoge zagrebačke džepove. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu tako je pozvao sve studente da do daljnjeg bojkotiraju gradski prijevoz. Kako su istaknuli, nakon prikupljenih 20 hiljada studentskih potpisa protiv ukidanja besplatnog javnog gradskog prijevoza za studente, umjesto da se poslušaju zahtjevi iz peticije, cijene prijevoza su dodatno povećane.
Podsjećamo, ZET je od ožujka dodatno pojačao kontrole, tako da putnike sada svakodnevno provjerava čak 148 kontrolora.
Helikopterima spasili posadu teretnog broda koji se po oluji nasukao na greben kod Sicilije
Ilustracija: Arhiva
TALIJANSKA obalna straža morala je helikopterima spašavati posadu teretnog broda koji se u olujnom vremenu nasukao kod obala Sicilije.
Svih 19 članova posade su helikopterima prevezeni do obale nakon što je kapetan zapovjedio odlazak s broda. Glasnogovornik Obalne straže Cosimo Nicastro je kazao kako su četiri helikoptera spasili posadu broda. Svi članovi posade su dobro i na sigurnom, piše BBC.
U akciju spašavanja se krenulo helikopterima, jer je, zbog pozicije broda, bilo nemoguće spuštanje čamaca za spašavanje ili prilazak drugih brodova nasukanom plovilu. Do nasukavanja je došlo, najvjerojatnije, zato što je kapetan plovio preblizu obali.
Incident se dogodio samo dva mjeseca nakon što je kruzer Costa Concordia pogodio kamenje kod otoka Giglio na talijanskoj zapadnoj obali. U nasukavanju je poginulo 32 ljudi.
Švicarci na referendumu: Želite li više godišnjeg odmora?
Ilustracija: AFP
ŠVICARCI sutra izlaze na referendum na kojemu trebaju odlučiti žele li povećati godišnji odmor sa četiri na šest tjedana.
Borba oko ovog pitanja se vodi između švicarskih sindikata i udruga poslodavaca. Dok su sindikati uspjeli skupiti mnogo više od potrebnih 100 hiljada potpisa za raspisivanje referenduma, u danima pred njega su poslodavci krenuli u žestoku propagandnu akciju plašenja građana, ukoliko se odluče za duže odmaranje, piše Deutsche Welle.
"Više odmora - manje radnih mjesta"
U gotovo svim novinama i na brojnim plakatima se pojavio slogan "više odmora - manje radnih mjesta". Televizijska reklama pokazuje pacijenta samog u operacijskoj dvorani, a na uređaju za narkozu na papiriću piše "nedostatak osoblja zbog novih pravila o godišnjim odmorima". Glas u pozadini upozorava da će svi osjetiti produženje godišnjih odmora.
Uz poslodavce su stali i švicarski političari, koji tvrde kako će produženje odmora Švicarsku stakati najmanje šest milijardi franaka dodatno za radnu snagu. I ispitivanja pokazuju da Švicarci nisu skloni produžiti si godišnje odmore. Prema ispitivanju televizije SRG, 63 posto građana bi na referendumu moglo zaokružiti "ne".
No u sindikatu Travail.Suisse tvrde kako poslodavci bez razloga šire paniku i kako je duži odmor potreban. "Gospodarstvo je sve brže i oštrije i mnogi posloprimci obolijevaju od sve većih napora na poslu. Obitelj i razonoda gube zbog posla", kažu iz sindikata.
