ARHIVA

Najveće pljačke u povijesti svijeta

NAŠI kriminalci u zadnje su se vrijeme očito ugledali na pljačkaše i bande koje su svojim djelovanjem uspjele ostati zabilježene u analima svjetske povijesti. Mnogi su, iz ovih ili onih razloga, impresionirani "remek djelima" pljačkaških bandi, posebice onih kojima se i dan danas gubi svaki trag. I zaista, ima nešto fascinirajuće u razbojstvima koja nas šokiraju, zaprepaste, ali i zadive svojom navodnom neizvedivošću. Uvijek nas nanovo začudi razbojnička hladnokrvnost, ali jedno se mora priznati; iza prave pljačke uvijek stoji vrhunski intelekt. On je sramota društva, ali njegova inteligencija ne može se dovesti u pitanje. Ponukani sve većim porastom kriminala u našoj zemlji, donosimo vam priču o najvećim svjetskim pljačkama koje je zabilježila povijest. Velika pljačka vlaka 1963.  Jedna od najpoznatijih i svakako najkontroverznijih svjetskih pljački dogodila se 8. augusta 1963. godine, na željezničkoj pruzi blizu mirne britanske pokrajine Buckinghamshire. Čak 15 maskiranih muškaraca uspjelo je krivim signalima zaustaviti poštanski vlak koji je vozio na relaciji Glasgow - London. Nakon što su se ukrcali u vagone, teško su ranili strojovđu i zgrabili 120 vreća punih novčanica. Konačna vrijednost bila je 4,78 milijuna dolara, što je za to vrijeme bila pljačka nezapamćenih razmjera. Policija je uspjela pronaći farmu koja je pljačkašima služila kao skrovište; lopovi ju nisu zapalili, pa je sve bilo prepuno otisaka prstiju. Članovi bande koji su izveli slavnu pljačku osuđeni su zajedno na 300 godina zatvora. Ronnie Biggs, koji je iz zatvora pobjegao 1965., vratio se iz Brazila 2001. godine kako bi odslužio ostatak svoje 30-godišnje kazne. Heathrowski milijuni Pljačkaši su na prepad upali u sigurnosno vozilo British Airwaysa na londonskom Heathrowu, te su odnijeli više od 6 milijuna dolara u gotovini. Zanimljivo je kako se pljačka dogodila na dijelu aerodroma koji je zatvoren za putnike, te se na njemu mogu kretati tek zaštitari i sigurnosni djelatnici. Pretpostavlja se kako su pljačkaši imali pomoćnika koji im je nabavio potrebne propusnice. Za bijeg im je poslužilo vozilo aerodromske službe, koje je kasnije pronađeno u plamenu. Novac je, inače, na aerordom stigao u avionu koji je letio iz Bahreina za New York.   Najveće krađe umjetnina Van Goghov muzej U najvećoj pljački umjetnina u povijesti ukradeno je čak 20 slika iz Van Goghovog muzeja. Konačna šteta bila je vrtoglavih 500 milijuna dolara. Pljačka se dogodila u Amsterdamu 14. travnja 1991. godine, a slike su srećom pronađene u napuštenom autromobilu 35 minuta nakon same pljačke.   Muzej Isabella Stewart Gardner Godinu dana ranije, 11. ožujka 1990. u muzeju Isabella Stewart Gardner u Bostonu ukradeno je jedanest skupocjenih djela Rembrandta, Vermeera, Degasa, Moneta i Flincka, te kineski brončani pehar iz 1200 godine prije Krista. Konačna šteta bila je procijenjena na 200 milijuna dolara. Ove umjetnine, za razliku od Van Gogovih, nikad nisu pronađene. Munchov muzej Početkom 2005. godine lopovi su iz hotela kod Mossa na jugu Norveške ukrali tri Munchova djela koja su na kraju ipak pronađena. No, pljačkaši koji su u augustu 2004. godine ukrali Munchovu najslavniju sliku "Madonu", kao i verziju remek - djela "Vrisak" imali su više sreće. Potraga za vrijednim umjetninama proširila se diljem svijeta, no slike još uvijek nisu pronađene. Knut Forsberg, menadžer norveške aukcijske kuće Blomqvist procijenio je vrijednost "Vriska" (odnosno jedne od četiri verzije te slike) od 60 - 75 milijuna dolara.   Fortaleza, Brazil Iz sjedišta Brazilske središnje banke u Fortalezu, glavnom gradu države Ceara na sjeveroistoku Brazila ukradeno je najmanje 65 milijuna dolara. Pljačka se dogodila početkom augusta 2005. godine, a pljačkaši su ušli u banku tokom vikenda kroz tunel dugačak 200 metara. Zanimljivo je kako su pljačkaši sami iskopali tunel koji je prolazio ispod cijelog jednog naselja. Nakon što su uspješno upali u dvoranu sa sefovima, postavili su novi brazilski pljačkaški rekord. Krađa je otkrivena tek u ponedjeljak. Najveće pljačke dijamanata Antwerpen Diamond Center Nezapamćena pljačka dijamanata odvijala se u belgijskom Antwerpenu gdje su u Diamond centru ukradeni dijamanati u vrijednosti preko 100 milijuna dolara. Pljačka se dogodila početkom veljače 2003. godine, a nije pronađen nikakav trag koji bi otkrio način na koji su razbojnici provalili; alarmi se nisu aktivirali, kao niti vrata otporna na eksplozije. Dokumenti o autentičnosti dijamanata i njihovi certifikati također su nestali. Osam posto svih svjetskih neobrađenih dijamanata prođe kroz centar u Antwerpenu, koji je središte svjetske industrije dijamanata od 17. stoljeća. Kroz njega prođe oko 25 milijuna karata godišnje.   Carlton Hotel u Cannes Nešto manja je bila vrijednost dijamanata opljačkanih u augustu 1994. Tri razbojnika uz pucnjavu su upala u poznati Carlton Hotel u Cannesu i opljačkali draguljarnicu pred sam kraj radnog vremena. Pobjegli su sa plijenom vrijednim oko 55 milijuna dolara. Kasnije je otkriveno da su ispaljeni meci ustvari bili ćorci. Northern Bank u Belfast 19. prosinca 2004. godine grupa naoružanih muškaraca upala je u domove dvojice službenika zaposlenih u belfastskoj Sjevernoj banci. Oteli su njihove žene, te obavijestili zaposlenike kako navečer kane opljačkati banku. Službenici su usprkos tom sazanju bili prisiljeni završiti svoj posao i poslati izvještavanje o radu u sjedište, kao da se ništa ne događa. Nakon kraja radnog vremena dali su znak ostalim članovima bande koji su potom upali u banku i odnijeli sav novac iz sefova i sa šaltera. Plijen su prebacili u jedno ili više vozila (policija je spominjala žuti kombi), te su nestali u nepoznatom smjeru. Uzeto je oko 18,5 milijuna dolara u novčanicama Northen banke koje još nisu bile puštene u opticaj, zatim 10,5 milijuna u korištenim novčanicama iste banke, kao 8,5 milijuna u novčanicama izdanim od strane drugih banaka. Ukradena je i nešto manja svota u eurima i dolarima. Policija je skupa s irskom i britanskom Vladom odgovornost prebacila na IRA-u. Jedna od najvećih pljački u povijest Velike Britanije dovela je mirovni proces Sjeverne Irske u veliku krizu. D.R., S.H.

"Bijeljinska grupa" opljačkala finu?

GLASNOGOVORNIK policije Republike Srpske Radovan Pejić u subotu je službeno potvrdio da je hrvatska policija zatražila pomoć od MUPa RS u rasvjetljavanju nedavno počinjene pljačke poslovnice Fine u Zagrebu, objavila je televizija RS u središnjoj informativnoj emisiji. "MUP RS redovito razmjenjuje informacija sa svim sigurnosnim agencijama u BiH, sa zemljama u okruženju i međunarodnim organizacijama", kazao je Pejić i naglasio da zbog istrage ne može priopćiti više detalja o policijskim saznanjima o počiniteljima pljačke u Zagrebu. Riječ je, navodno, o takozvanoj "Bijeljinskoj grupi" koja je nedavno na putu Sokolac-Han Pijesak opljačkala vozilo "Pavlović banke" iz Bijeljine iz kojega je oteto blizu milijun eura. Odore, oružje i vozilo koje su razbojnici koristili prilikom napada na zagrebačku Finu identični su onima koje su koristili napadači kod Han Pijeska.

NOVO IZVJEŠĆE O KATRINI U MISSISSIPPIJU: 204 MRTVA

Privremeni podatci o žrtvama uragana Katrina na jugu Sjedinjenih Država 29. augusta govore u petak o 204 mrtva, doznaje se od službenog izvora. "Najnovije izvještavanje koje je potvrđeno u petak ujutro govori o 204 mrtva", rekla je za AFP službena predstavnica Agencije za izvanredna stanja u Mississippiju (MEMA) Sandra Raffialdi. Raniji službeni podatci govorili su o 152 mrtva. Ipak, guverner države Haley Barbour rekao je da očekuje između 200 i 300 mrtvih. Nakon ovih novih podataka, ukupan broj žrtava popeo se na 329, među kojima je 118 mrtvih u Louisiani i sedam u Floridi. (Hina) xvrad ysb

Powell: Govor o Iraku mrlja na mojoj karijeri

NEKADAŠNJI američki državni tajnik Colin Powell u televizijskom je intervjuu za ABC u petak iskreno priznao kako mu je govor kojim je zagovarao napad na Irak "mrlja" u karijeri. Kad je u februaru 2003. govorio pred Vijećem sigurnosti UN-a, Powell je na silu branio potrebu za vođenjem rata protiv režima Sadama Huseina i nudio "dokaze" da Irak ima oružje za masovno uništavanje. Njegova je prezentacija sadržavala i satelitske snimke kamiona za koje je Powell tvrdio da su mobilni laboratoriji za biološko oružje. Nakon invazije američki inspektori nisu uspjeli pronaći iračko nuklearno, biološko ili kemijsko oružje. "To je mrlja" na mojoj karijeri, rekao je Powell u intervjuu za ABC News. "Ja sam to govorio svijetu u ime Sjedinjenih Država i to će mi ostati zauvijek zabilježeno. Bilo je bolno tada, a bolno je i danas", rekao je. Powell je uoči govora pet dana proveo u središtu obavještajne agencije CIA-e i proučavao obavještajne podatke, koji su se umnogome pokazali netočnima. Rekao je da se osjeća "grozno" jer je bio pogrešno informiran. No, ne okrivljuje bivšeg direktora CIA-e Georgea Teneta. Tenet "nije sa mnom sjedio pet dana i upućivao me u krivom smjeru", kaže Powell. "On je vjerovao da su podaci koje mi daje točni". Powell se u tom razgovoru također pridružio brojnim Amerikancima koji kritiziraju reakciju svih razina vlasti na tu katastrofu. "Bilo je puno pogrešaka na mnogim razinama, na lokalnoj, na razini saveznih država i na federalnoj", rekao je Powell u intervjuu. "Bilo je i više nego dovoljno upozorenja na opasnost za New Orleans. Nije dovoljno učinjeno. Mislim da vrijeme koje smo imali nije iskorišteno, a uopće ne znam zašto". Powell je u prvome mandatu predsjednika Georgea Busha bio crnac na najvišoj dužnosti u Sjedinjenim Državama, a u Zaljevskome ratu 1981. bio je zapovjednik združenih snaga američke vojske. Među ostalim, u Washingtonu se i njegovo ime spominje kao ime mogućega voditelja procesa dugoročnog oporavka nakon Katrine. Foto: Arhiva

Sjedinjene Države obilježavaju četvrtu godišnjicu napada na WTC

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE u nedjelju obilježavaju četvrtu godišnjicu terorističkih napada izvedenih 11. rujna 2001. u drukčijim okolnostima nego dosad, suočeni s posljedicama nove nacionalne tragedije izazvane uraganom Katrina, u ozračju otvaranja prema svijetu i sukobu interesa koji ometaju ponovnu izgradnju Svjetskog trgovinskog centra. New York će u nedjelju obaviti već uobičajeni ritual koji se sastoji od minute šutnje u 8.46 po mjesnom vremenu (vrijeme udara zrakoplova u prvi toranj WTC-a) i svečanog čitanja imena gotovo tri hiljade poginulih. Jedna od novosti bit će manifestacija "Hod za slobodu" (Freedom Walk) u organizaciji Pentagona u Washingtonu u čast američkih vojnika u Iraku, koju kritičari smatraju propagandnim potezom Bushove administracije. Uragan Katrina, koja je pokazala sve slabosti američkog društva spram velikih kataklizmi, uz slike kaosa i napuštenosti iz poplavljenog New Orleansa, u kojem preživjeli danima čekaju na spas, iz sjećanja je izvukla osjećaj američke ranjivosti, zanemaren nakon 11. rujna 2001. I kritičari i pobornici američkog predsjednika Georgea W. Busha glasno se pitaju kamo su otišle milijarde dolara utrošene u civinu zaštitu nakon napada al-Qaide na New York i Pentagon. "Ako nam se sustav pokazao tako lošim kad nije bilo neprijatelja, kako će se onda savezne, državne i lokalne vlasti suprotstaviti terorističkom činu za koji se neće znati unaprijed?", upitala se republikanska senatorica Susan Collins. Ministarstvo za domovinsku sigurnost, stvoreno nakon napada 11. rujna radi veće sigurnosti Amerikanaca, u velikoj je mjeri zakazalo u svojoj zadaći već na prvom velikom ispitu. "Već prije mjesec dana, prije Katrine, rekao sam kako trebamo stvoriti sustav za upozorenje i sposobnost reakcije koji će biti bolji od onog što imamo danas", kazao je ministar za domovinsku sigurnost Michael Chertoff. Novost u obilježavanju ove godišnjice bit će i činjenica da će se, nakon razdoblja potpune posvećenosti sebi, Amerikanci 11. rujna sjetiti i drugih koji su se našli na udaru terorizma. U trenucima kad cijeli svijet pruža ruku SAD u borbi s posljedicama uragana, Washington želi "odati počast drugim zemljama u borbi protiv terorizma", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Sean McCormack. "Želimo pokazati kako se protiv terorizma borimo svi zajedno, jer on ne poštuje granice, religije ni ideologije", pojasnio je. Zato će se na svečanosti obilježavanja 4. godišnjice napada na SAD spomenuti i juliski napadi na London (52 mrtva, 700 ranjenih) i Šarm el-Šeik (70 mrtvih) te napad na Bali u kojem su 2002. poginule 202 osobe. Američka administracija pokušava uljepšati vlastitu sliku, koju je ratom u Iraku i općenito krajnje jednostranom vanjskom politikom za prvog Bushovog mandata strahovito pogoršala u cijelom svijetu, a zahvalnost koju izražavaju američki dužnosnici zbog suosjećajnosti svijeta s tragedijom Nerw Orleansa, pokazuje zadovoljstvo zbog izlaska iz izolacije. No, ceremoniju će istodobno opterećivati činjenica da četiri godine poslije rušenja WTC-a njegova ponovna izgradnja nije ni počela, što ukazuje na duboki raskol u interesima, čemu je Wall Street Journal posvetio nedavni uvodnik pod naslovom "Kraj jednog sna". Obnova "simbola demokracije i američkog načina života", zacrtana odmah nakon napada 11. rujna u strahovito emocionalnom ozračju, dosad je nekoliko puta neuspješno započinjana, pretvorivši san u noćnu moru. Prije više od godinu dana, na prošlogodišnji američki Dan nezavisnosti 4. srpnja, na svečanosti prepunoj domoljubnih simbola, gradonačelnik New Yorka George Pataki na mjestu na kojem su nekad stajali "blizanci" postavio je kamen temeljac "Tornja slobode", građevine koja bi bila još viša od dviju srušenih 11. rujna. "Neka ovaj Toranj slobode" pokaže svima da se ono što su naši neprijatelji htjeli uništiti - naša demokracija, naša sloboda naš način života - uzdiže još više nego prije", rekao je tad Pataki. No, odonda nije učinjeno doslovno ništa na gradilištu, a projekt tornja morao je biti podvrgnut potpunoj reviziji, jer je njujorška policija u svibnju ukazala na činjenicu da bi novoj građevini opasno mogao naštetiti već kamion-bomba. Sama činjenica da tako ozbiljna pogreška dotad nije ustanovljena i ispravljena govori o snazi katkad potpuno suprotstavljenih interesa svih koji su uključeni u projekt obnove nebodera.

Kapetan Dragan tužio "The Australian"

DRAGAN VASILJKOVIĆ, odnosno "kapetan Dragan", zatražio je 200.000 australskih dolara odštete od dnevnika "The Australian" zbog teksta u kojem je opisan kao vojni zapovjednik postrojbi pobunjenih Srba u Hrvatskoj i BiH i mogući ratni zločinac, objavio je u subotu u ekskluzivnom tekstu beogradski dnevnik Blic. "Neka novinarka za koju znam da se zove Nataša uspjela je u tom listu podvaliti priču iz hrvatske propagande s početka rata u kome se u svezi sa mnom spominju užasne stvari: zločini, ratni bordeli, silovanja djevojčica..", rekao je Vasiljković u izjavi za Blic. "Možete zamisliti kakav je to bio šok. Zamislite reagiranja mojih susjeda u Australiji kada je objavljeno da pored njih živi kriminalac, ratni zločinac", dodao je "kapetan Dragan". "Kada sam objasnio o čemu se radi, priča te novinarke odmah pala u vodu. Sve vrijeme rata u bivšoj SFRJ bio sam u kontaktu s australskim službama jer sam njihov državljanin i oni znaju sve što sam radio. Pred Haškim tribunalom sam svjedočio 18 sati i odbio ponuđeni imunitet. Pa da ima nešto sporno i sumnjivo iz Haaga me ne bi pustili", rekao je Vasiljković. The Australian je u petak objavio da je australska vlada zatražila da tamošnja federalna policija provede istragu o ratnim aktivnostima Dragana Vasiljkovića, australskog državljanina poznatijeg pod nadimkom "kapetan Dragan". Australski ministar pravosuđa Chris Ellison zahtjev policiji da ispita Vasiljkovića uputio je nakon što je The Australian otkrio da "vojni zapovjednik postrojbi pobunjenih Srba u Hrvatskoj Dragan Vasiljković pod imenom Daniel Snedden živi u Perthu i radi kao instruktor golfa". The Australian je u izdanju od 8. rujna napisao kako se Dragan Vasiljković u Perth vratio u prosincu prošle godine te da se uz igranje golfa bavi i prikupljanjem sredstava za njegov "Fond kapetana Dragana" po srpskim klubovima u Australiji. List podsjeća da se Dragana Vasiljkovića u izvještaju UN-a iz 1992. godine opisuje kao "drugog po važnosti u pobunjenoj srpskoj enklavi u Hrvatskoj iza zloglasnog Željka Ražnatovića Arkana, te da ga se optužuje za etničko čišćenje, masovno zlostavljanje i ubijanje civila i organizirana silovanja". Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt izjavila je u petak da će Hrvatska izručenje Dragana Vasiljkovića, kojeg su u Australiji pronašli novinari tamošnjeg dnevnika, zatražiti kad Interpol utvrdi je li doista riječ o osobi koja se tereti za ratne zločine u vrijeme Domovinskog rata. "Zahtjev za izručenjem zbog najtežih ratnih zločina ubrzo će biti poslan Australiji", izjavila je za Hinu ministrica pravosuđa. "Sada kad znamo gdje je, ocijenit ćemo cijeli slučaj, u dogovoru s Državnim odvjetništvom", dodala je. U Ministarstvu pravosuđa i Državnom odvjetništvu u petak se nije mogao dobiti odgovor je li u Hrvatskoj protiv Dragana Vasiljkovića do sada pokrenut kazneni postupak zbog ratnog zločina. Prema ranijem pisanju hrvatskog tiska, sumnjiči ga se za ratne zločine nad zarobljenim hrvatskim civilima u Tovarniku 23. rujna 1991. Foto: Arhiva