ARHIVA

Prvi sukob šijita i američkih vojnika u Bagdadu: Dvoje poginulih

petak, 10.10.2003 05:07

DVA SU američka vojnika poginula, a još četiri su ranjena u četvrtak navečer u Bagdadu kad je njihova ophodnja upala u zasjedu u šijitskoj četvrti, priopćila je američka vojska u petak. Do sukoba je došlo oko 19 sati po srednjoeuropskom vremenu u dijelu grada nazvanom Sadr City. Agencije su ranije javile da je u razmjeni vatre poginuo i jedan pripadnik paravojnih šijitskih snaga vojske Medhija. U četvrtak je u odvojenom incidentu poginulo najmanje osam Iračana kad su se u policijski kompleks u istoj bagdadskoj četvrti zabila dva automobila-bombe. Od 1. svibnja, kad je predsjednik George Bush obznanio prestanak većih sukoba u Iraku, dosad su poginula 94 američka vojnika.

Petero Hrvata osuđeno za tešku oružanu pljačku u Njemačkoj

SUD u njemačkom gradu Giessenu u petak je na duge zatvorske kazne, u trajanju od 40 mjeseci do 14 godina, osudio petero Hrvata zbog oružanih pljački i pokušaja ubojstva. Imena petero Hrvata u agencijskoj vijesti nisu objavljena, a poznato je da su u dobi od 26 do 50 godina. Petorka je izvršila nekoliko pljački oklopljenih novčarskih vozila na njemačkim prometnicama. Metoda je bila uvijek ista - prisilno zaustavljanje vozila i zatim pucnjava upozorenja iz kalašnjikova. Nije poznato koliko su novca opljačkali, ali istražitelji su priznali da se radi "o milijunima". Uhapšeni su slučajno, kada su pripremali najdrskiju pljačku koju su kanili izvesti podmetanjem eksploziva pod drveće koje se zatim trebalo obrušiti na cestu i zaustaviti zaštitarsko vozilo. Slučajni prolaznik vidio je drveće opasano eksplozivom i obavijestio policiju. Većina ukradenog novca nikad nije otkrivena, a njemački istražitelji smatraju da su njime obilato počašćeni prijatelji i članovi obitelji u Hrvatskoj kupovinom automobila, jahti i raskošne imovine.

Del Ponte: Odgovornost zbog neuspjeha u uhapšenju Gotovine je na hrvatskim vlastima

četvrtak, 9.10.2003 23:07

GLAVNA haška tužiteljica Carla del Ponte ocijenila je u četvrtak pred Vijećem sigurnosti UNa u New Yorku da suradnja zemalja bivše Jugoslavije s haškim tužiteljstvom ne ispunjava njezina očekivanja, a Hrvatskoj je prvenstveno zamjerila neuspjeh u uhapšenju odbjeglog generala Ante Gotovine. "Žalim što moram reći da Hrvatska, Srbija i Crna Gora, Republika Srpska i hrvatski dio Federacije BiH nisu ostvarili punu suradnju sa Sudom", kazala je Del Ponte. U slučaju Hrvatske Del Ponte je izvijestila da sada većina njezinih zahtjeva za pristup dokumentima i svjedocima ima "ozbiljan i profesionalan tretman", ali je poručila da se kvaliteta i brzina suradnje značajno povećavaju "približavanjem važnih međunarodnih rokova", i stavljanjem suradnje "u centar pažnje". Del Ponte je ocijenila da je "na hrvatskim vlastima odgovornost zbog neuspjeha u uhapšenju i predaji generala Ante Gotovine". Ona je kazala kako je Vlada nedavno dostavila sudu podatke kojima potkrepljuje tvrdnje da je Gotovina izvan Hrvatske, a da je ona prigodom posljednjeg posjeta Zagrebu prenijela informacije po kojima je Gotovina u Hrvatskoj te o zaštiti koju tamo uživa. "Usuglasili smo se da radimo zajedno kako bi ga locirali i uhapsili i u tom smislu primila sam čvrsta uvjeravanja", kazala je Del Ponte ocijenivši da će smatrati da su hrvatske obveze ispunjene tek kad vidi rezultate. Predsjednik Haškog suda Theodor Meron, koji je govorio prije glavne haške tužiteljice, izvijestio je Vijeće sigurnosti kako ne vjeruje da će sud moći dovršiti sva suđenja do 2008. godine, koju je Vijeće odredilo kao rok za dovršetak prvostupanjskih postupaka, što je potvrdila i Carla del Ponte. Glede suradnje Hrvatske Del Ponte je upozorila da u prosjeku treba više od godine da bi se obradio zahtjev tužiteljice. Upozorila je da je "puna suradnja država bivše Jugoslavije ključna za ubrzavanje suđenja" i dovršenje rada Suda uključujući hapšenje i izručenje bjegunaca i pristup dokumentima i svjedocima. Del Ponte je navela kako je sada u tijeku još 13 istraga koje namjerava dovršiti, a koje uključuju 30 pojedinaca koji su obavljali najviše dužnosti i uključuju većinu strana u sukobu između 1991. i 2001. Kazala je da teško da ima bilo kakvih izgleda da ih preuzmu lokalni sudovi. Ona je navela da će do kraja iduće godine stanje biti jasnije, jer će sve nove optužnice biti izdane i vjerojatno javne, i da će se tada odlučiti koje slučajeve suditi u Den Haagu, a koje predati domaćim sudovima. Zajedno s tim i trenutnim slučajevima pred Haškim sudom bi se moglo voditi između 40 i 45 suđenja, rekla je Del Ponte. Meron je ocijenio da bi suđenje koje bi obuhvatilo i sadašnje bjegunce, ali bez novih optužnica moglo trajati najmanje do 2009. Del Ponte je navela kako vodi još 17 istraga sa 62 osumnjičenika koje neće formalno optužiti ICTY. Ona očekuje da će ti slučajevi biti predani sudovima u zemljama bivše Jugoslavije na daljnju istragu i suđenje. Od njih bi 12 slučajeva sa 48 osumnjičenih dobila BiH, 3 slučaja s 8 osumnjičenih Hrvatska i 2 slučaja sa 6 osumnjičenih Srbija i Crna Gora. Glede suradnje Srbije i Crne Gore Del Ponte je rekla kako je ona i dalje teška i veoma politizirana kako u pogledu uhapšenja i izručenja optuženih tako i pristupu dokumentima i dopuštanju svjedocima na visokim položajima da svjedoče. Ona je kazala kako Beograd nije istinski predan suradnji niti spreman na teške korake koji su potrebni. U slučaju Slobodana Miloševića i u drugim, Del Ponte je kazala da je osjetila da vlasti SCG žele zadržati ključne materijale koji mogu dokazati umiješanost tadašnjih vlasti u Beogradu u zločine počinjene u BiH. Del Ponte je naglasila kako vjeruje da je među 17 optuženika koji su još na slobodi preko polovice, uključujući Ratka Mladića, u Srbiji i Crnoj Gori. Glede Republike Srpske Del Ponte je rekla da vlasti u tom entitetu nisu do sada locirali niti uhapsili niti jednog jedinog optuženika. Spominjući jednog od najpoznatijih bjegunaca pred Haškim sudom ona je kazala kako je poznato da se Radovan Karadžić nalazi neprekidno između Republike Srpske i Crne Gore. Del Ponte je i suradnju bosanskih Hrvata iz Federacije BiH ocijenila nezadovoljavajućom. Rekla je da je dobila vrlo malo njihove suradnje u pogledu slučajeva u kojima su počinitelji bosanski Hrvati. Preduvjet za uspješno provođenje strategije završavanja rada suda je puna suradnja zemalja bivše Jugoslavije i prebacivanje pojedinih slučajeva domaćim sudovima u tim zemljama, naglasila je Del Ponte dodajući da nedostatak te suradnje može ugroziti ostvarenje strategije završetka rada Haškog suda. Glavna tužiteljica je rekla da će i sposobnost zemalja regije da same sude nižerangiranim počiniteljima ratnih zločina, uključujući i osumnjičenike ili optuženike koje bi im ICTY mogao predati, utjecati na izlaznu strategiju Suda. Glavni problem u tome će biti nedostatak zaštite svjedoka i nepostojanje zakona koji bi omogućili da dokazi koje je prikupio Sud budu dopušteni na domaćim sudovima.

Sodano: Papa je iznad Nobelove nagrade

PAPA Ivan Pavao Drugi nije uzseptembar što nije dobio Nobelovu nagradu za mir, on je iznad takvih nagrada, rekao je u petak za Reuters papin glavni savjetnik. "Papa je glasnik mira", rekao je vatikanski državni tajnik kardinal Angelo Sodano i dodao: "Ako to neka organizacija želi priznati, dobro. Ali papa je iznad tih stvari". Nobelov odbor u petak je objavio da je ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir dobila iranska odvjetnica i borac za ljudska prava Shirin Ebadi iako su mnogi vjerovali da će nagradu dobiti bolesni 83-godišnji papa. "Mislim da je priznanje uvijek ugodno, ali nije tako nužno", rekao je Sodano. Neki promatrači vjeruju, javlja Reuters, da je papa zaobiđen jer je konzervativan u vezi s kontracepcijom, homoseksualnošću i pobačajem.

Giessen: Kriminalci nisu hrvatski državljani

KRIMINALCI osuđeni u petak na teške zatvorske kazne na sudu u Giessenu nisu hrvatski državljani, potvrdio je hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova šef odsjeka za kriminalne delikte tamošnje policije Gerald Kuehne. Njemački policijski dužnosnik, međutim, nije želio objaviti identitet osuđenika. Prema vijesti njemačke agencije DPA, sud u njemačkom gradu Giessenu u petak je na teške zatvorske kazne, u trajanju od 40 mjeseci do 14 godina, osudio petero Hrvata zbog niza oružanih pljački i pokušaja ubojstva.

Brat nizozemskog prestolonasljednika odrekao se prava

NIZOZEMSKI princ Johan Priso, prestolonasljednikov brat, odrekao se u petak prava na krunu i najavio da će se vjenčati ženom koju voli iako za to nije dobio vladino dopuštenje. Nizozemski premijer Jan Peter Balkenende izjavio je da ne može podržati taj brak nakon što su princ Johan Priso i njegova zaručnica Mabel Wisee Smit, oboje 35-godišnjaci, objavili da je njezina veza s jednim kriminalcem bila dublja nego što je isprva priznala. Prema nizozemskim zakonima, pretendenti na prijestolje moraju od vlade i parlamenta primiti dopuštenje za vjenčanje jer kabinet snosi odgovornost za njihove postupke. U pismu premijeru koje je objavljeno u petak princ piše da će se unatoč svemu vjenčati svojom zaručnicom i odreći prava na prijestolje. "Par nam je pružio nepotpune i netočne podatke, to je narušilo povjerenje (parlamenta)", rekao je Balkenende u petak. U augustu, gotovo dva mjeseca nakon objavljivanja zaruka, građanka Wisse Smit izdala je priopćenje u kojem kaže da je kao studentica nekoliko mjeseci poznavala lokalnoga gangstera Klaasa Bruinsmu, ali da je prekinula s njim kad je saznala "čime se bavi". No njezina veza s Bruinsmom koji je 1991. poginuo u mafijaškom obračunu ponovno je došla u središte pozornosti kad je njegov nekadašnji tjelohranitelj izjavio da su gansgter i ona bili ljubavnici.