IRAČKE vlasti uhapsile su dobavljača hrane zaduženog za opskrbljivanje kantine vojne baze u  Numaniyi - gdje su se razboljelo više stotina iračkih policajaca nakon što su tamo u nedjelju večerali.

Odmah nakon što im je pozlilo, javila se sumnja da su otrovani hranom. Neki od policajaca nakon trovanja hranom počeli su krvariti iz ušiju i nosa te su bili u kritičnom stanju. Nekima od njih pozlilo je odmah nakon jela, dok su ostali "padali jedan za drugim". Policajci su hitno prevezeni u bolnice u Numaniyi te obližnjem gradu Kutu.

Unatoč ranijim izvještajima, glasnogovornik ministarstva unutrašnjih poslova Abdul Karim Khalaf kazao je kako nije bilo smrtnih slučajeva u trovanju hranom, te da je 450 policajaca pozlilo nakon večere u restoranu udaljenom 120 kilometara južno od Bagdada. Ranije je, naime, izvješteno kako je jedanaest policajaca umrlo te da ih se 700 razboljelo nakon večere.

Prvi rezultati laboratorijske pretrage hrane i vode koju su policajci konzumirali upućivali su na to da se radilo o nemarnosti dobavljača hrane, a ne o napadu.

Sumnja je prvenstveno također pala i na sunitske vojnike koji su iračku policiju i vojsku znali i ranije uzimati za metu, iako nije poznato da su se ikada koristili otrovom za hranu kao oružjem. No, iznenadno trovanje i velik broj oboljelih policajaca (među kojima su uglavnom bili oni šijitskog podrijetla) potaknuli su spekulacije da se radilo o novom napadu Sunita.

Dobavljač hrane je uhapšen, dok su kuhari podvrgnuti kriminalističkom ispitivanju.

Otrovani policajci pripadali su 4. odjelu Nacionalne policije, te su bili poznati pod nadimkom "Karrari".

Iračke vlasti kažu kako se radi o australskom dobavljaču hrane, a koji je radio preko iračkih dobavljača. Vlasti nisu htjele otkriti ime australskog dobavljača.

B.S.

ČARTER zrakoplov sa 16 putnika zapalio se u utorak u Norveškoj nakon slijetanja i iskliznuća s piste, javljaju tamošnji mediji.

Prema istim izvorima, 13 je osoba spašeno iz plamtećeg zrakoplova koji se zapalio nedaleko piste zračne luke Stord u Norveškoj.

Zasad nije poznata sudbina preostalih putnika za kojima spasioci i dalje tragaju.

Zrakoplov je u Stord doletio iz zračne luke Sola blizu norveškog grada Stavangera.

Uzrok izbijanja požara na letjelici još nije poznat, a norveške zrakoplovne vlasti otpočele su istragu o uzrocima nesreće letjelice.

I.K.

Terminal 2, polazni terminal za europske letove, ponovno je otvoren pošto su specijalne ekipe Scotland Yarda bile pozvane da pregledaju "sumnjiv paket". Iako nije pronađena nikakva vidljiva eksplozivna naprava, jedan je muškarac uhapšen jer se njegova putna torba pokazala "pozitivnom" na testu za eksplozive.

Privremeno zatvaranje terminala poremetilo je red letenja pa se na odlascima prema europskim zračnim lukama očekuju kašnjenja.

PREDSJEDNIK Haškog suda (ICTY) Fausto Pocar u ponedjeljak je Općoj skupštini UN-a podnio godišnje izvještavanje o radu u kojem je ukazao na provedene reforme i rezultate povećane aktivnosti sudskih vijeća, opisujući proteklo razdoblje kao najproduktivnije u 13 godišnjoj praksi suda.

Od oktobara 2005. ICTY je usvojio niz reformi i mjera za povećanje djelotvornosti raspravnih i žalbenih vijeća, što je u jednom trenutku ove godine omogućilo suđenje 25-orici optuženih u šest usporednih suđenja, kazao je Pocar.

Naglasio je kako su tri mega-procesa, s ukupno 21 optuženim (Prlić i ost., Milutinović i ost., Popović i ost.) počela u travnju i srpnju, što će omogućiti da budu dovršena 2008. godine.

Sudska vijeća u proteklom su razdoblju donijela 447 odluke o predraspravnim podnescima, saslušale dva predmeta nepoštivanja suda i donijela presude u četiri predmeta, dok je Žalbeno vijeće donijelo 144 odluke i naloga, četiri presude i jednu odluku o reviziji presude, rekao je Pocar.

Zahvaljujući opisanim naporima, do danas su zaključeni predmeti protiv 97 od ukupno 161 optuženog. Od 64 optužena koji čekaju završetak postupka, za 15 je suđenje završeno i sada su u žalbenom postupku, 24-orici suđenja traju, a 15 ih je u predraspravnoj fazi. Četiri optužena čekaju odluku o ustupanju lokalnom pravosuđu a šestorica su još u bijegu, rekao je Pocar.

Ponovno je izrazio "duboku zabrinutost" Tribunala zbog šestorice bjegunaca, posebno Radovana Karadžića i Ratka Mladića, uz poznatu sintagmu kako "ICTY bez njih neće zatvoriti vrata".

Sa žaljenjem je konstatirao kako vlasti u Srbiji, unatoč brojnim obećanjima, nisu postigle nikakav napredak da lociraju, uhapse i izruče Mladića, niti je što takvoga učinila Republika Srpska s Karadžićem.

Govoreći o suradnji država s prostora bivše Jugoslavije, Pocar nije spominjao druge probleme, ali je zato naznačio veliki interes ICTY-a za jačanje vladavine prava u nacionalnim pravosuđima u regiji.

Naglasio je kako Tribunal provodi programe za obuku kako bi osposobio tužiteljstva i sudove da nastave njegov rad, procesuirajući počinitelje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

Najavio je daljni nastavak reformi koje će omogućiti da ICTY realizira "izlaznu strategiju" i završi s radom za četiri godine.

Index.hr/Hina

Više od 60 godina nakon što su Sjedinjene Države prvi put testirale plutonijsko oružje, djelomično zbog toga što znanstvenici nisu znali hoće li uopće funkcionirati, ta je tehnologija još uvijek upitna i za početnike, ali i za vrhunske stručnjake.

Po svemu sudeći, niski intenzitet sjevernokorejskog pokusa mogao bi upućivati na to da znanstvenici u toj zemlji, radeći najvećim dijelom u izolaciji, nisi do kraja usavršili smrtonosnu tehnologiju dijeljenja atoma.

"Stvar je u detaljima", izjavio je francuski nuklearni stručnjak Bruno Tertrais. "To vam je poput kuhanja. Možete imati recept, ali to ne znači da ste vrhunski kuhar", dodao je.

Uvriježeno je mišljenje kako je Sjeverna Koreja razvijala nuklearnu bombu pomoću plutonija, iste tvari iz koje je proizvedena bomba što su je Amerikanci testirali 16. srpnja 1945. godine otvarajući atomsku eru.

Robert Oppenhaimer, koji je vodio američki nuklearni program, izgubio je toga dana 10 dolara kladeći se da bomba nazvana "The Gadget" uopće neće eksplodirati.

Danas samo Sjevernokorejci znaju čemu su se nadali i je li test bio uspješan ili ne, kako tvrde.

No, postoji mogućnost da je testirana naprava, navodno nuklearna, imala grešku, tzv "fizzle", kada materijali koji uzrokuju eksploziju, npr. plutonij, eksplodiraju samo djelomično.

Ključni razlog takvim sumnjama je niski intenzitet eksplozije. Rusija procjenjuje da je eksplozija bila razmjerno snažna, usporediva sa snagom 5.000-15.000 tona konvencionalnog eksploziva TNT.

No, Francuska i drugi imaju daleko manje proračune koji se kreću između 500 i 1.000 tona TNT-a, što je francuskog ministra obrane navelo na izjavu "kako se možda radi o neuspjehu".

I Južna Koreja ističe kako je nejasno je li pokus bio uspješan i najavljuje da će pouzdane procjene moći dati tek za dva tjedna.

Premda postoje dokazi da je Sjeverna Koreja imala pomoć Pakistana u razvijanju svog nuklearnog programa, ta izolirana komunistička država morala je sama otkriti niz detalja o proizvodnji nuklearne bombe, što je još jedan od čimbenika mogućeg neuspjeha, rekao je Vladimir Orlov iz Centra za neširenje atomskog oružja PIR.

"Oni su praktično u izolaciji, i intelektualno i tehnološki i financijski, što je dobra vijest", istaknuo je Orlov.

Niski intenzitet eksplozije, dodao je, "upućuje na to da Sjeverna Koreja ima problem u razvijanju onoga što obični ljudi nazivaju nuklearnom bombom i da je ono što imaju zapravo primitivna nuklearna naprava".