ARHIVA

Slučaj "Eronet" posvađao vlasti BiH i međunarodnu zajednicu

subota, 11.1.2003 13:31

REGULATORNA agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (CRA) pokrenula je postupak za izdavanje trajne licence za uspostavu mobilne telefonske mreže tvrtki 'Eronet' iz Mostara no taj je postupak izazvao pravu buru negativnih reagiranja u tijelima vlasti Federacije BiH. CRA je postupak licenciranja 'Eronet'-a kao trećeg GSM operatora u BiH pokrenula nakon što je općina Grude početkom tjedna kupila paket dionica ove tvrtke od 'Hercegovačke banke' koja je pod prinudnom međunarodnom upravom. Prodajom 4,48 posto dionica koje su ranije na nejasan način dospjele u posjed tvrtki 'Alpina-komerc' iz Širokog Brijega 'Cro Herc' iz Mostara i 'Hercegovina osiguranja', 'Eronet' je formalno stekao status javne tvrtke u djelomičnom državnom vlasništvu i po toj osnovi ima pravo na besplatnu dodjelu licence za koju bi, u drugom uvjetima, morao platiti na stotine tisuća eura. Pod ovim uvjetima besplatne licence za GSM mrežu ranije su dobili BH telekom iz Sarajeva i Telekom Srpske iz Banja Luke. Hrvatske telekomunikacije iz Mostara drže kako je sporni paket od 4,48 posto dionica 'Eronet'-a njihovo vlasništvo koje je protuzakonito prodano tvrtkama povezanim s vrhom Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) te traže da se te dionice naprosto vrate u posjed zakonitih vlasnika. Odluka privremene upraviteljice 'Hercegovačke banke' Tobby Robinson da proda ove dionice općini Grude iz HT-a Mostar opisana je kao zavjera međunarodne zajednice kojom će se opljačkati BiH a na mala vrata omogućiti ulazak na bosanskohercegovačko tržište moćnog Deutsche Telecom-a koji kao većinski vlasnik Hrvatskog telekoma (HT) Zagreb ujedno kontrolira i 49 posto dionica 'Eronet'-a. Agencija za privatizaciju Federacije BiH objavila je u petak kako je tijekom ranijih provjera utvrđeno da je 1999. godine obavljen protuzakoniti prijenos vlasničkog udjela paketa od 4,48 posto dionica 'Eronet'-a s tadašnjeg HPT Mostar (koji je naknadno razdvojen na HT i Hrvatsku poštu) i 'Hercegovačke banke' na tri hercegovačke tvrtke. Tada je naloženo da se dionice ponovo vrate HPT Mostar no to nikada nije učinjeno, podsjeća Agencija za privatizaciju Federacije BiH. Ministar prometa i komunikacija Federacije BiH Besim Mehmedić ovim je povodom sazvao izvanrednu konferenciju za novinstvo kako bi objavio da je federalna Financijska policija dobiti zadaću istražiti okolnosti pod kojima su famozne dionice prodane općini Grude. Mehmedić raspolaže informacijom kako je ovaj paket dionica promijenio vlasnika za oko 800 tisuća konvertibilnih maraka (400 tisuća eura) no te novce zapravo nitko nije vidio jer je privremena uprava 'Hercegovačke banke' na taj način zapravo 'prebila' neka dugovanja s općinskim vlastima. Stajalište je federalnih vlasti kako je protuzakonito to da jedna općina kupuje dionice neke tvrtke poput 'Eronet'-a te da to može učiniti samo država odnosno, u konkretom slučaju, Federacija BiH. Mehmedić je izrijekom potvrdio sumnja da iza svega stoje interesi njemačke telekomunikacijske tvrtke. Vlada Federacije za sada je odlučila predložiti obustavu privatizacije ne samo 'Eronet'-a nego i HT Mostar te BH telekoma iz Sarajeva sve dok se sudskim putem ne rješi pitanje je li Federacija zakoniti vlasnik 4,48 posto dionica 'Eronet'-a. Sukladno tome treba biti ispitano i to pod kojim okolnostima je HT Zagreb postao vlasnikom 49 posto dionica hercegovačkog GSM operatora. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić najavio je kako će Regulatornoj agenciji za komunikacije također predložiti da do potpunog konstituiranja novih vlasti obustavi postupak izdavanja licence 'Eronet'-u. Novo Vijeće ministara kao jednu od prvih konkretnih zadaća imat će rješavanje ovoga problema na kojemu se prelama niz različitih političkih i financijskih interesa.

Prodi se nada će Gorizia i Nova Gorica postati jedan grad

subota, 11.1.2003 12:01

'NADAM se da će Gorizia s Novom Goricom postati jedan grad, te da se izgraditi zajednička prekogranična bolnica i ostale zajedničke ustanove', rekao je predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi za talijanski program Radio Kopra. Razgovor s Prodijem biti će objavljen u nedjelju, ali je ključne izvode već u subotu objavio list 'Piccolo'. Prodi je istakao važnost prekograničnih odnosa i poruku o mirnom suživotu koju odašilje Europska unija. Potrebno je raditi mnogo na međusobnom upoznavanju, rekao je Prodi, kako bi 'Unija 25-orice bila Unija naroda i država unutar koje su mali izjednačeni s velikima i svatko čuva svoj jezik i kulturu. Mi ne želimo američki model. Oni su objedinili toliko naroda s koncepcijom jedinstvene nacije. Mi ne želimo asimilirati gradove kao što su Budimpešta, Prag i Ljubljana, koji imaju povijest stoljeća za leđima'.

Irak: UN-ovi inspektori oružja naišli na zaključana vrata

UN-OVI inspektori oružja u Iraku, koji nastavljaju potragu za oružjem za masovno uništavanje, naišli su u subotu na zatvorena vrata u jednoj farmaceutskoj tvornici jer, kako im je objašnjeno, radnici vikendom ne dolaze na posao. Direktor tvornice rekao je inspektorima da u neka skladišta ne mogu ući jer zaposlenici koji imaju ključeve subotom ne rade. U posljednjih nekoliko dana inspektori su zbog lošeg vremena isto tako morali smanjiti broj i opseg svojih helikopterskih letova u sklopu misije potrage za oružjem. Premda je irački predsjednik Sadam Husein nedavno optužio inspektore za špijunažu, njihov rad u Iraku dosad nije bio ometan.

U Illinoisu pomilovano 156 osuđenika na smrt

GUVERNER George Ryan dva dana prije napuštanja ureda, pomilovao je svih 156 osuđenika na smrt u državi Illinois. Uskoro opširnije.

Irak gađao američke i britanske zrakoplove

Irak je saopštio u subotu da je ispalio rakete zemljazrak na američke i britanske zrakoplove koji su nadlijetali jug zemlje, te ih je prislio na 'bijeg'. 'Djelovanje protuzrakoplovnih raketa prisililo je neprijateljske zrakoplove na bijeg u njihove baze u Kuvajtu dok su prelijetali jug zemlje', rekao je vojni glasnogovornik u Bagdadu, kojega prenosi službena agencija Ina. Američki i britanski vojni zrakoplovi nadgledaju zone zabrane leta koje su odredili Washington i London nakon Zaljevskog rata 1991. na jugu i sjeveru zemelje. Bagdad ne priznaje te zone zabrane leta.

Saveznici usporavaju američke ratne planove

subota, 11.1.2003 08:31

PROŠLOGA tjedna su ključni američki saveznici upozorili vladu predsjednika Busha da dopusti UN-ovim inspektorima oružja da dovrše posao u Iraku, čak i ako to znači odgodu vojne intervencije, piše u subotu The Washington Post. Inzistiranje saveznika na mirnim opcijama rješenja iračke krize ojačalo je stranu umjerenih u administraciji predsjednika Georgea W. Busha koji se protive postavljanju čvrstog roka Saddamu Husseinu za razoružanje, piše list pozivajući se na američke dužnosnike i inozemne diplomate. Izgledi da rat s Irakom započne u veljači sve su manji, osim ako Irak nekim krivim korakom ne izazove Zapad, tvrde ti izvori. 'Izgledi za rat su se smanjili', navodi The Washington Post riječi američkog dužnosnika. 'Nemamo dobar ratni plan; inspektori imaju izvanredan pristup u Iraku; tek smo im počeli davati obavještajne podatke; moramo im dati više vremena da bi vidjeli kako sve to djeluje. Nema razloga zaustaviti proces sve dok ga se ne može nastaviti'. Nedavno je izgledalo da su Sjedinjene Države namjeravale konačni obračun s Bagdadom napraviti odmah nakon 27. siječnja kada inspektori UN-a podnose izvještavanje Vijeću sigurnosti o iračkom oružju masovnog uništenja. Ti rokovi sada više nisu izvjesni, piše list. The Washington Post navodi kako su Sjedinjene Države suočene sa zahtjevima ključnih saveznika Velike Britanije i Francuske Ujedinjenim Narodima da pruže jasne dokaze o krivnji Iraka kao i s odgađanjem Turske da dade suglasnost o razmještaju snaga na svojem teritoriju kako bi se osigurala osim južne i neophodna sjeverna fronta predviđena Pentagonovim planovima eventualnog napada na Irak.

Beograd ima 1,7 milijuna stanovnika, od kojih 10.854 Hrvata

petak, 10.1.2003 12:01

BEOGRAD ima 1,7 milijuna stanovnika, prenosi agencija Beta rezultate popisa stanovništva provedenog u prošloj godini. Od ukupno popisanih, 1,5 milijuna izjasnilo se kao Srbi, 24.861 kao Crnogorci, a Hrvata je u glavnom gradu Jugoslavije 10.854, dok je Slovenaca 2.255, Albanaca 1.712 i Židova 711.