VELIK broj Iračana koji su izašli na ulice Mosula nakon što je grad pao u ruke američkih i kurdskih vojnih snaga, ispraznili su zgrade i opustošili glavnu tržnicu nakon čega su je zapalili, izvijestili su mediji.

Skupine odraslih i djece opljačkale su i zgradu obližnje škole, te ured glavne tvrtke za distribuciju električne energije, izvijestio je je Reutersov dopisnik Sebastian Alison.

Na ulicama se pale slike Saddama Husseina, a Alison tvrdi kako u samome središtu grada nije zamijetio pešmerge ni pripadnike američkih vojnih snaga. Stari dio Mosula, kojim dominira minaret džamije, čini se nedirnutim.

Kurdski borci pešmerge pod kontrolom drže središte Mosula. Oni su dobili naredbu da napuste grad  koji su zauzeli jučer zajedno s američkim vojnim snagama, izjavio je za France presse jedan od vojnih zapovjednika Patriotske unije Kurdistana, general Rostam.

Turski ministar vanjskih poslova Abdullah Gul izjavio je da su se Kurdi počeli povlačiti.

U Mosulu, 390 kilometara sjeverno do Bagdada, cijeli irački 5. korpus se predao, objavilo je američko zapovjedništvo u Kataru. "Trenutačno odlučujemo hoće li oni postati ratni zarobljenici ili ćemo ih pustiti", rekao je satnik Frank Thorpe.

Profesori sa sveučilišta u Mosulu objavili su putem katarske satelitske televizijske postaje Al Jazeere poziv američko-britanskim snagama da obnove red i mir u tom gradu.

U sjevernom gradu Kirkuka, u koji su američko-kurdske vojne snage ušle jučer, stanje nije bitno drukčije nego u Mosulu. Također se čini da su lokalni kurdski čelnici izgubili nadzor nad događajima u gradu, pa je nekoliko osoba ubijeno ili je ozlijeđeno, kazao je gradonačelnik grada Rizgar Ali.

Agencije u petak izvještajuju o bezvlašću i neredima i na ulicama Bagdada. Izvjestitelji Reutersa vidjeli su kada je naoružani mladić pucao na vozača kombija, izvukao ga iz vozila, ušao u automobil i odvezao se dalje. Nije poznato je li vozač ubijen ili samo ozlijeđen. "Od jučer se stanje bitno pogoršlo. Ovdje vlada anarhija", kazao je Reutersov dopisnik iz Bagdada Khaled Yacoub Oweis.

Skupina naoružanih šijita sukobila se u noći s četvrtka na petak u istočnom Bagdadu s fedajinima lojalnim Saddamu Husseinu.

Vojni su izvori kasnije izvijestili da je skupina naoružanih muškaraca u Saddam Cityu pucala na fedajine. U nekim dijelovima Bagdada takvi su sukobi nastavljeni i u petak, kazao je Maguire, dva dana nakon što su američke vojne snage ušle u središte grada.

Američki vojnici, koji su u srijedu okončali vladavinu iračkog predsjednika Sadama Huseina, samo promatraju zgrade u plamenu i naoružane muškarce koji pljačkaju vladine zgrade, potpuno napuštene i prazne.

"Situacija je gora nego jučer. To je anarhija", izvještava dopisnik Reutersa.

Pljačkaši su u četvrtak iz doma Sadamovog sina, plejboja Udaja, odnosili boce vina i viskija, pištolje i slike polunagih žena. Također su opljačkali njegovu jahtu.

"Pljačkaši su naoružani i otvaraju vatru na ljude. Mnogo je oružja na ulicama", prenosi agencija Reuters.

Snimatelj televizije Reuters snimio je pripadnike paravojnih postrojbi kako otvaraju vatru na civile na ulici. Jedan od njih je okrenuo pušku prema kameri i natjerao snimatelja da prestane snimati.

Kritike na račun američkih vojnika sve su češće nakon što nisu uspjeli spriječiti pljačku koja je počela kada su ušli u grad u srijedu, okončavši tako Sadamovu 24-godišnju vladavinu.

Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) tvrdi da su neke male bolnice zatvorene, te da je nekim većim bolnicama onemogućen pristup.

Američki predsjednik George W. Bush obećao je Iračanima u snimljenoj izjavi, objavljenoj u četvrtak, da će SAD i njihovi saveznici pomoći u održavanju reda i mira.

Bushov glasnogovornik je izjavio kako će trebati vremena da se situacija stabilizira.

To, međutim, nije nimalo umirilo stanovnike Bagdada.

Britanska državna tajnica za međunarodni razvoj Clare Short pozvala je američke postrojbe u petak da obnove red i mir u glavnom iračkom gradu, istaknuvši kako je to njihova dužnost prema Ženevskoj konvenciji.

Stotine uplašenih civila nagurava se ispred zgrade vojnog stožera, pokušavajući ući u objekte kako bi spasili članove obitelji i rođake koji su zatvoreni u podzemnim zatvorima bez hrane već danima.

Neke džamije u Bagdadu nisu održale tradicionalnu molitvu petkom, a jedan je vjernik za to okrivio Amerikance, prenosi Reuters.

Kaos u Bagdadu, ubojstvo vjerskog čelnika u Najafu - gdje je masa na smrt izbola iračkog šijitskog vođu Abdula Majida al Hoja - te samoubilački napad u Bagdadu na kontrolnoj točki, pokazuju probleme s kojima se suočavaju američki vojnici unatoč vojnoj pobjedi.

Ubojstvo al Hoja, čini se, osiguralo je podjelu, a prema nekima, i izazvalo mržnju među šijitima koji čine 60 posto stanovništva.

Humanitarne organizacije kritiziraju američke i britanske postrojbe ističući kako njihov neuspjeh u održavanju reda i mira onemogućava njihove napore da pruže prijeko potrebnu pomoć.

"Pljačka je raširena i sve službene zgrade, kao i većina UN-ovih zgrada, opljačkane su. Humanitarna će pomoć biti oštećena", rekla je glasnogovornica UN-ovog ureda za koordiniranje humanitarne pomoći Veronique Tarveau.

U jednu bagdadsku bolnicu u petak je primljeno 25 osoba ozlijeđenih u pucnjavi nastaloj tijekom pljački, kazali su novinarima France pressea liječnici bolnice, dodajući kako bolnica nema uvjeta da na teže ozlijeđenima među njima obavi kirurške zahvate.

AMERIČKA je vojska priopćila da irački čelnici pokušavaju pobjeći u inozemstvo, te je objavila listu s 50 osoba za koje su vojnici dobili naredbu da ih uhapse ili ubiju.

"Postoje indicije da osobe bliske iračkom režimu nastoje pobjeći u druge zemlje", rekao je novinarima brigadni general Vincent Brooks u Središnjem zapovjedništvu američkih snaga u Kataru.

Dva dana nakon ulaska američkih kopnenih postrojbi u Bagdad, sudbina iračkog predsjednika Sadama Huseina i dalje je nepoznata.

Brooks je kazao da američke snage kontroliraju iračku autocestu br. 11 prema graničnom prijelazu sa Sirijom, sjeverno od granice s Jordanom.

AMERIČKE i kurdske snage ušle su u petak ujutro u Mosul, zadnji veliki naftni grad koji je još pod kontrolom iračkih snaga. Ulazak u taj grad uslijedio je nekoliko sati nakon pada Kirkuka, drugoga naftnog grada na sjeveru Iraka.

Reutersov novinar javio je da kurdski borci pešmerge pod kontrolom drže središte Mosula.
Ranije je američki ministar obrane Donald Rumsfeld rekao da je mali broj američkih snaga također u Mosulu.

Reutersov dopisnik javio je kako je važan most na cesti iz Arbila prema Mosulu popravljen, što će američkim tenkovima omogućiti nesmetan ulazak u grad.

Irački vojnici i časnici lojalni Saddamu Husseinu napustili su sjeverni irački grad Mosul, ostavljajući ga otvorenim za ulazak američkih i kurdskih vojnih snaga, potvrdio je kurdski zapovjednik koji je želio ostati anoniman.

"Ovdje nisu ostali simpatizeri Saddamova režima, sve je čisto", rekao je za Reuters neimenovani kurdski zapovjednik na kontrolnoj točki 13 km udaljenoj od središta trećeg po veličini iračkog grada. 

Kurdi moraju napustiti Kirkuk

Kurdski borci dobili su naredbu da napuste grad  koji su zauzeli jučer zajedno s američkim vojnim snagama, izjavio je za France presse jedan od vojnih zapovjednika Patriotske unije Kurdistana, general Rostam.

"Dobili smo naredbu. Sada očekujemo dolazak američkih trupa. Naoružani pešmerge danas ili najkasnije sutra moraju napustiti grad", kazao je dodavši kako ih se u povijesnom kurdskom gradu nalazi oko 10.000.

Turska, sjeverni susjed, strahuje da bi Kurdi mogli preuzeti kontrolu nad Kirkukom i tako si omogućiti financijsku bazu za neovisnu državu.

Turski ministar vanjskih poslova Abdullah Gul upozorio je da Ankara neće dopustiti da kurdski izbjeglice izmijene demografski sastav dvaju gradova, na koje Turska polaže povijesna prava.

Mosul je grad na desnoj obali Tigrisa, nasuprot drevne Ninive u gornjoj Mezopotamiji, s oko milijun stanovnika, većinom Arapa, koji su ga osvojili 641.

U 11. stoljeću postao je glavnim gradom seldžučke države, a u sljedećem stoljeću doživio je svoj vrhunac. 1262. zauzeli su ga i opljačkali Mongoli, nakon čega je došao pod vlast Perzijanaca, pa potom Otomanskog Carstva, a 1918. su ga okupirali Britanci.

Smatra ga se važnim poljoprivrednim i tekstilnim središtem, a svjetsku je slavu stekao iznimno finom pamučnom tkaninom - muslinom - čiji je naziv izveden iz imena grada.

KAKO BUSHOVA administracija bude upravljala iračkom naftom odredit će ne samo budućnost Iraka, nego i američkog ugleda diljem svijeta, piše u petak The New York Times.

"Bilo kakav pokušaj manipulacije iračkom naftom u korist Sjedinjenih Država i američkih naftnih tvrtki, a ne u korist iračkog naroda potratit će bilo kakve političke dobitke koje je stekla u ovom ratu", piše list u uvodniku.

Kratkoročno prihodi od nafte trebaju biti upotrijebljeni na humanitarne potrebe Iračana koji su propatili 13 godina sankcija i tri tjedna rata. Ne trebaju biti upotrijebljeni za plaćanje troškova rata, nego da pomognu uspostavu održivog mira, piše list.

Dugoročno, o budućnosti iračke naftne industrije, uključujući moguću privatizaciju, treba odlučiti irački narod nakon uspostave legitimne, međunarodno priznate vlade, piše The New York Times.

Bushova administracija je opetovano obećala da će iračka nafta biti upotrijebljena isključivo za dobrobit iračkog naroda.

Držeći se toga načela Washington "može raspršiti dugotrajne sumnje u američke motive za napad na Irak", piše list.

List upozorava da sada kada se radi o desetinama milijardi dolara Sjedinjene Države moraju odoljeti iskušenju i vjerojatnim pritiscima zainteresiranih strana za zaključivanje dugoročnih unosnih ugovora tijekom američke okupacije, i odbiti moguća nastojanja da se iračkom naftom slomi moć OPEC-a, koji je i formiran u Bagdadu 1960.

Iračke zalihe nafte su oko 112 milijardi barela i čine više od deset posto svjetskih rezervi. Iračka nafta je visokokvalitetna i jeftina. Prije napada na Kuvajt Irak je prozvodio 3,5 milijuna barela dnevno, pred početak sadašnjeg rata 2,2 milijuna.

Prodaje iračke nafte regulirane su međunarodnim sankcijama nametnutim 1990. prema kojima prodaja ide preko Ujedinjenih naroda koji nadziru i trošenje zarade od nafte.