ARHIVA

Srebrenica - sa današnjim danom ukopano 1.327 žrtava

Posmrtni ostaci 338 žrtava genocida iz Srebrenice, počinjenog jula 1995. godine, ukopani su danas u Memorijalnom centru u Potočarima. Komemoraciji u Potočarima, održanoj u povodu devetogodišnjice genocida, danas je prisustvovalo oko 20.000 ljudi. Oni su u Potočare od ranih sati stizali autobusima i osobnim vozilima iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Manifestacija u Potočarima počela je nešto iza podneva intoniranjem državne himne i dizanjem zastave BiH. Hiljadama prisutnih obratio se predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, koji je kazao kako " i ova kao i brojne slične prilike obavezuju nas da učinimo sve kako bi ostali ubijeni bili pronađeni i dostojno sahranjeni, a odgovorni za zločine izvedeni pred sud". "Danas na ovom mjestu govorimo o prošlosti. To činimo prvenstveno radi budućnosti kako se ovakva prošlost ne bi više nikada i nikome ne bi ponovila u BiH ", naglasio je Tihić. On je poručio kako se nikada ne smije zaboraviti šta se desilo u Srebrenici . " Međutim treba da vjerujemo u pravdu, pobjedu života nad smrti i dobra nad zlim. Stoga i danas, osim prošlosti treba da govorimo i o budućnosti, prosperitetu, vraćanju životne radosti u Srebrenicu ", riječi su predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Klanjanje podne namaza i dženaze namaza predvodio je Reisu-l-ulema islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić. On je u svojoj hutbi naglasio da "nema odgovora na pitanje zašto su neki ljudi zlotvori, ali ima odgovora na pitanje zašto svi ljudi treba da budu dobrotvori. Zato što svi ljudi treba da vole dobro i mir". Ukazujući na to da je ovdje, u Potočarima "pogažena riječ ljudskog dostojanstva" Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić kaže: "Nema odgovora na pitanje zašto neće da čuju glas savjesti, ali ima odgovora na pitanje zašto je naš glas da nema osvete. Zato što osveta nije naša vjera, zato što osveta nije naša sudbina, zato što osveta nije bosanska mjera. Istina je naša vjera, pravda je naša sudbina, Bosna je naša mjera suživota. Srebrenica je naše more i naša obala spasa. U njoj se svi možemo utopiti, ali u njoj se svi možemo i spasiti". Nakon obraćanja, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić je proučio Dovu. Osim predstavnika državne, federalne i kantonalnih vlasti u BiH, dženazi i ukopu 338 žrtava prisustvovali su i predstavnici međunarodne zajednice, diplomatskog kora, kao i raznih udruženja iz Srbije i Crne Gore kao što su "Žene u crnom", "Inicijativa mladih za ljudska prava" i "Fond za humanitarno pravo Srbija, Crna Gora i Kosovo". Predstavnici ta tri udruženja oštro su osudili neprisustvo čelnika vlasti RS današnjoj Komemoraciji u Potočarima. "Ovo je dan koji obavezuje sve nas da ne zaboravimo ono što se desilo 11. jula "95.g. u Potočarima ", kazala je, po dolasku u Potočare, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo Srbija, Crna Gora i Kosovo Nataša Kandić. Svih 338 žrtava je identificirano. Među njima je samo jedna žena Muška (Alija) Selimović stradala 11. jula 1995.g. a ukopana iznad bolnice u Srebrenici. Među žrtvama je 16 maloljetnih osoba . Najmlađi je Fatmir (Džemal) Ademović, rođen 1980. g. u Pobuđu, koji je danas ukopan sa bratom Džemom, te Adnan (Abdulah) Salkić rođen 1980.g. Ujoševu. Najstarija među žrtvama je Nurija (Smajo) Memišević, rođen 1918. godine, a koji je ukopan sa sinom Šaćirom. Posmrtni ostaci šest žrtava preuzeti su iz Srbije i Crne Gore . Od toga su četiri žrtve pronađene u Sremskoj Mitrovici, a dvije u Šapcu. Čak 26 žrtava je ukopano danas pored srodnika koji su ranije ukopani u Memorijalnom centru Potočarima. U Memorijalnom centru u Potočarima prethodno je ukopano 989 žrtava srebreničke tragedije. Sa današnjim danom njihov broj je 1.327 . Današnja Manifestacija u Potočarima protekla je bez incidenata. TV HAYAT

Žužul: Tadićeva inauguracija pokazala namjeru Srbije da krene putem uključivanja u europske integracije

NEDJELJNA svečana inauguracija predsjednika Srbije Borisa Tadića pokazala je namjeru Srbije da krene drugim putem, putem uključivanja u europske integracije, ocijenio je u nedjelju u Beogradu hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u razgovoru s novinarima hrvatskih medija, nakon završetka inauguracije novog srbijanskog predsjednika. "Govor predsjednika Tadića bio je na tom tragu i mi u Hrvatskoj vjerujemo da će to biti i ostvareno. Neke izjave koje su ranije davane, i u toku kampanje, nisu se ni na koji način mogle danas prepoznati. Istaknuta je i želja s ove strane za dobrim odnosima u regiji, a moj dolazak u ime Republike Hrvatske pokazuje našu spremnost za gradnju dobrih i otvorenih odnosa. Za dobre odnose, kao što je poznato, uvijek je potrebno dvoje - mi smo na to spremni, a vjerujemo da će biti spremnosti i s druge strane", kazao je ministar Žužul. Hrvatska država, dodao je ministar Žužul, bila je predstavljena na adekvatnom nivou, nivou ministara vanjskih poslova, kako je to i dogovoreno s predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom. "Mi smo željeli pokazati svoju otvorenost za gradnju dobrih odnosa, iako nismo sretni svim izjavama koje su se čule u posljednje vrijeme, ali sad je na novom predsjedniku Srbije, koji je u susretu sa mnom iskazao spremnost za gradnju dobrih odnosa, da se to uskoro pokaže i djelima i mi čvrsto vjerujemo u to. Mislimo, također, da nije dobro da je ova svečanost koincidirala s danom kad se ipak svi trebamo sjetiti tragedije koja se dogodila u Srebrenici, ali opet mislimo da smo svojim dolaskom ovdje pokazali kakvu vrstu odnos Republika Hrvatska želi graditi", kazao je ministar Žužul. Na svečanosti preuzimanja dužnosti novog predsjednika, ministar Žužul, predstojnik Ureda predsjednika Davor Božinović i veleposlanik RH u Beogradu Tonči Staničić, susreli su se i s predsjednikom državne zajednice Srbija i Crna Gora Svetozarom Marovićem, ministrom vanjskih poslova Vukom Draškovićem i srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom, te - kako je kazao ministar Žužul - cijelim nizom europskih ministara. "Srednja Europa je na inauguraciji bila predstavljena uglavnom na nivou ministara, te smo razgovarali i o situaciji u regiji i što nam predstoji u budućnosti", kazao je na kraju ministar Žužul.

Srbijanska ministrica: Lipicanci ne pripadaju Srbiji i moraju se vratiti

LIPICANCI koji su iz Hrvatske odvedeni tokom rata ne pripadaju Srbiji i oni se moraju vratiti matičnoj zemlji, izjavila je za nedjelju za HINU ministrica poljoprivrede Republike Srbije Ivana Dulić-Marković. "Ministarstvu poljoprivrede Srbije je stalo da se pitanje povratka lipicanaca Hrvatskoj što prije riješi jer ovaj slučaj ne smije biti zapreka suradnji Hrvatske i Srbije", rekla je Dulić-Marković Dodala je, međutim, da njezino ministarstvo više neće biti strana s kojom će Hrvatska dalje pregovarati zbog odbijanja Todora Bukinca, vlasnika ergele na kojoj se nalaze odvedeni hrvatski lipicanci, da ih vrati zakonitom vlasniku. "Gospodin koji sada drži konje, po našim papirima nije vlasnik tih konja, jer oni nisu zavedeni u naše matične knjige. Mi nemamo dokaza da oni pripadaju Srbiji", navela je Ivana Dulić-Marković. Ministarstvo poljoprivrede, po njezinim riječima, nije u mogućnosti dalje pregovarati i cijeli će slučaj povjeriti srbijanskom ministarstvu vanjskih polova i MUP-u. Dulić-Marković, naime, tvrdi da nije moguće utvrditi koliko se hrvatskih konja nalazi na Bukinčevom posjedu između Novog Sada i Veternika. "On je nama prijavio da ih je nešto više od 20, a ranije je tvrdio da ih ima 80. Radi se svakako o nelegalnom posjedovanju i to zahtjeva istragu ministarstva unutarnjih poslova Srbije", rekla je Dulić-Marković. Inače, povratak konja iz Srbije u lipičku ergelu bila je glavna tema nedavnog susreta izaslanstva srbijanskog i hrvatskog ministarstva poljoprivrede u Novom Sadu. Hrvatsko izaslanstvo je i tada ponovilo da se konji moraju vratiti u Hrvatsku bez ikakve odštete što Todor Bukinac odbija učiniti.

Ivan Pavao II. preporučuje ponovno otkrivanje tišine

U SUVREMENOM društvu "tišina je sve rjeđe blago i odmor može pomoći u ponovnom otkrivanju i njegovanju te nužne unutarnje dimenzije ljudskog postojanja", rekao je papa Ivan Pavao II. tokom angelusa koji je održao u nedjelju s trijema kućice u Les Combesu u talijanskoj regiji Valle dAosti gdje se nalazi na odmoru. Višestruke "mogućnosti odnosa i informiranja koje nudi suvremeno društvo mogle bi oduzeti sav prostor nužan za mir, dotle da ljudi postanu nesposobni za molitvu i promišljanje", rekao je Papa. Papa je tokom jedinoga javnog nastupa predviđenog u 12 dana odmora, izgledao dobro i govorio je čvrstim glasom, te je na koncu angelusa svima poželio sretan odmor. Ove godine Papa je ponovno otišao na odmor u planine, nakon dvije godine tokom kojih je ljetovao u Castelgandolfu pokraj Rima.

Do 2015. od AIDS-a će umrijeti 74 milijuna radno sposobnih ljudi

ČETRDESET osam milijuna radno sposobnih osoba moglo bi umrijeti od AIDSa do 2010., a sedamdeset četiri milijuna do 2015., zadajući težak udarac državnom gospodarstvu, priopćila je u nedjelju Međunarodna organizacija rada. AIDS "nije samo kriza čovječanstva, nego i prijetnja za održivi, svjetski i društveni razvitak", upozorio je glavni direktor Međunarodne organizacije rada Juan Somavia, kako se navodi u analizi objavljenoj na 15. međunarodnoj konferenciji o aidsu koja je počela s radom u nedjelju u Bangkoku. "Gubitak ljudskih života i negativne posljedice bolesti neće samo dovesti do smanjenja radne sposobnosti i onemogućiti smanjenje siromaštva i promicanja razvoja, nego će biti dodatni teret koji će morati nositi sva društva, kako bogata tako i siromašna", dodaje se u analizi u kojoj se izvještajuje o pedeset zemalja. Četrdeset među njima imalo je u 2001. prevalenciju (broj slučajeva bolesti naspram broja stanovnika) višu od 2 posto. U pet zemalja ona je iznosila između 1,5 i 2 posto, dok je pet posljednjih zemalja imalo i više od milijun zaraženih. Trideset pet zemalja je u Africi južno od Sahare, osam u Latinskoj Americi i Karibima, pet u Aziji, a dvije su razvijene. Do danas oko 36,5 milijuna radno sposobnih osoba (od 15 do 49 godina) nose virus AIDS-a, prema tom dokumentu. Do 2005. 28 milijuna radno sposobnih ljudi bit će žrtve pandemije, a dva milijuna bit će nesposobni za rad, dok ih je 1995. bilo pola milijuna. Do 2010. broj umrlih mogao bi se popeti na 48 milijuna, a do 2015. i do 74 milijuna, ako propadnu napori na široj primjeni antiretroviralnih lijekova. Usto, četiri milijuna radno sposobnih osoba mogle bi izgubiti radnu sposobnost. Prema podacima Međunarodne organizacije rada, trenutačno je AIDS-om u Aziji zaraženo gotovo pet milijuna radno sposobnih osoba, a posebno su ugroženi Kambodža, Kina, Indija, Burma i Tajland. Utjecaj AIDS-a na gospodarstvo već je vidljiv, ističe ta organizacija. Tako je od 1992. do 2002. pandemija u najteže pogođenim zemljama za 0,2 boda smanjila godišnji rast bruto domaćeg proizvoda, što je gubitak od 25 milijarda dolara na godinu.

PROSLAVA ZARUKA KĆERI TURSKOG PREMIJERA PRETVORILA SE U POLITIČKI SUSRET NA VRHU

Proslava zaruka kćerke turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana Esre i izabranika njezina srca Berata Albayraka, organizirana u nedjelju u istanbulskom Kongresnom centru, imala je i međunarodno političko obilježje. L Naime, među pozvanim uzvanicima bili su i jordanski kralj Abdullah, pakistanski predsjednik Perwez Musharraf, rumunjski predsjednik Adrian Anastase i grčki premijer Kostas Karamanlis. To je, kako je prenijela turska televizija, bila i prilika za neformalni petočlani susret na na vrhu. Iznimno toplo je dočekan grčki premijer Karamanlis, čija je zemlja bila tradicionalni neprijatelj Turske. U Istanbulu se ocjenjuje da privatni posjet visokog grčkog gosta otvara novu stranicu u odnosima dvije susjedne zemlje. Erdogan i Karamanlis su razvili vrlo dobre osobne odnose i veze. Otuda i ne čudi da je prva Karamanlisova poruka i želja bila da vidi Tursku kao punopravnu članicu Europske unije (EU). Zarukama Erdoganove ćerke bilo je nazočno i oko 7.000 gostiju, među kojima su bili i gotovo svi članovi vlade i zastupnici vladajuće Stranke pravde i razvitka (AKP). (Hina) xsk ysd

Tadić preuzeo dužnost u prisustvu više od 40 stranih delegacija

NOVI predsjednik Srbije Boris Tadić, nakon što je u nedjelju u Skupštini Srbije pred zastupnicima položio prisegu, u Predsjedništvu Srbije je u prisustvu brojnih domaćih uzvanika i više od 40 stranih izaslanstava i formalno preuzeo dužnost od dosadašnjeg obnašatelja dužnosti, predsjednika parlamenta Predraga Markovića. Na svečanosti u Predsjedništvu Srbije bili su predstavnici SAD-a, Rusije, Grčke, Albanije, Makedonije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske - koju je predstavljao ministar vanjskih poslova Miomir Žužul - Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Njemačke, Poljske, Češke, Slovačke, Francuske, Švedske, Nizozemske, Švicarske, Luxemburga, Španjolske, Portugala, Ukrajine, Latvije, Litve, Nigerije, Južnoafričke Republike, Iraka i Irana. Na inauguraciji novog predsjednika Srbije nazočni su bili i predsjednik Ustavnog vijeća Francuske Pierre Maseaux, zapovjednik južnog krila NATO-a Gregory Jones, kao i komesar Europske unije Pavel Telicka, ministar vanjskih poslova Bugarske u funkciji predsjedavajućeg OESS-a Solomon Pasi, glavni tajnik Vijeća Europe Walter Schwimer, koordinator Pakta za stabilnost Erchard Busek i drugi. Među brojnim domaćim dužnosnicima bili su i predsjednik državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović i predsjednik parlamenta SCG Zoran Šami, predstavnici Crne Gore, predsjednik Filip Vujanović, premijer Milo Đukanović i predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić, srbijanski premijer Vojislav Koštunica s članovima Vlade, predstavnici Srpske pravoslavne crkve i vjerskih zajednica u Srbiji i drugi visoki gosti. Nakon potpisivanja dokumenta o primopredaji dužnosti predsjednika države, Boris Tadić je poljubio srpsku trobojnicu, te nakon izvođenja neslužbene srpske himne Bože pravde, u svom obraćanju gostima naglasio da će Srbija "krupnim koracima nadoknaditi izgubljeno" na putu prema Europskoj uniji, što je najvažniji cilj i obveza ove generacije srbijanskih političara. Predsjednik Tadić će se u nedjelju tokom poslijepodneva u Predsjedništvu Srbije sastati s predstavnicima brojnih međunarodnih izaslanstava. Mandat predsjednika Republike Srbije traje pet godina.

Čović odbacuje mogućnost da se u ime državnih vlasti BiH Haškom sudu podnese tužba protiv Hrvatske

HRVATSKI član bosanskohercegovačkog Predsjedništva Dragan Čović odbacio je mogućnost da se u ime državnih vlasti podnese tužba za agresiju protiv Hrvatske, kao u slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore koja se nalazi pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu. "Uvjeren sam da se slična tužba u ime države ne može podnijeti prema Hrvatskoj", rekao je Čović u izjavi za HINA-u komentirajući pitanje novinara bi li se mogao naći u neugodnoj situaciji poput srpskog člana BiH Predsjedništva Borislava Paravca koji pokušava osporiti tužbu protiv Srbije i Crne Gore. Čović je pojasnio kako će biti teško pravno dokazati i navode iz tužbe BiH protiv SiCG u Haagu. Odbacio je pri tome optužbe kako stoji na stajalištu bošnjačke strane koja inzistira na tužbi. "Ja se postavljam neutralno. Ovo doživljavam pravnim, a ne političkim pitanjem", dodao je. Prema njegovim riječima tužba protiv SiCG se u BiH pokušava iskoristiti kao kukavičje jaje kako bi se zaustavilo približavanje hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda. Pitanje tužbe BiH protiv SiCG nedavno su u javnoj polemici aktualizirali bošnjački i srpski član BiH Predsjedništva Sulejman Tihić i Borislav Paravac što se pripisuje političkom folkloru uoči općinskih izbora koji će se u BiH održati u oktobaru.