ARHIVA

PAPA POZVAO VJERNIKE: MOLITE ZA MENE

Ivan Pavao II. je opću audijenciju u papinskom ljetnikovcu u Castelgandolfu pokraj Rima posvetio u srijedu svome putovanju u Lourdes 14. i 15. augusta i zatražio od vjernika da ga duhovno prate u njegovu hodočašću u Lourdes. Molite za mene, rekao je Papa, koji je izgledao dobro, ali mu je glas bio umoran. Razlog najavljenog hodočašća Ivana Pavla II. Gospi u Lourdes je obilježavanje 150. godišnjice od proglašenja dogme o bezgriješnom začeću Djevice Marije. Dogmu je proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854., a "četiri godine poslije Djevica se ukazala svetoj Bernadette, u jami Massabielle, predstavivši se upravo kao Bezgriješna Djevica. Zbog toga smatram darom Božje providnosti mogućnost koja mi je pružena da se vratim u Lourdes u znaku ove svjetle istine vjere", rekao je Ivan Pavao II. Papa će tokom hodočašća imati tri javna događaja. Prvi u subotu poslije podne bit će molitva krunice a slijedit će je tradicionalna procesija sa svijećama.U nedjelju ujutro bit će održana svečana euharistijska misa. Papa će se sam, prije odlaska iz svetišta, zaustaviti u tihoj molitvi ispred Jame. Ivan Pavao II. je kazao da će moliti Gospu za Crkvu i svijet. Na koncu opće audijencije srijedom, Papa je pozdravio hodočasnike, a među njima i članove Folklornoga ansambla "Turopolje" iz Velike Gorice. "Predragi, uz želju da u kulturu znadete ugrađivati kršćanske vrednote te ih istodobno čuvati i promicati u svakodnevnome životu, vrlo rado udjeljujem apostolski blagoslov svakomu od vas i vašim obiteljima", rekao je Papa. (Hina) xst yrt

Seul više neće biti glavni grad Južne Koreje

JUŽNA KOREJA je u srijedu objavila da će zemlja dobiti novi glavni grad koji će se nalaziti u središtu zemlje, kako bi se rasteretio prenapučeni Seul. Izgradnja će početi 2007. godine na mjestu koje se nalazi u pokrajini Chungcheong, oko 160 kilometara od Seula, objavio je premijer Lee Hai-Chan. Taj je projekt vrijedan nekoliko milijardi dolara, a prva ministarstva Južne Koreje u novi će se glavni grad zemlje početi seliti 2012. godine.

"Hej Slaveni" i dalje ostaje himna nepostojeće države

PARLAMENT državne zajednice Srbije i Crne Gore odbio je u srijedu, po hitnom postupku, raspravljati o novoj himni SiCG, tako da i dalje ostaje važiti himna nepostojeće države "Hej Slaveni". Za dnevni red u koji bi bila uključena točka o izmjeni državne himne, glasovalo je 54 zastupnika iz Srbije, 11 je bilo protiv, a šest uzdržano, dok je iz Crne Gore za glasovalo 12, četvoro je bilo protiv, a devetoro uzdržano. Zastupnici crnogorske Socijalističke narodne partije (SNP) promjenili su stajalište o novoj himni nakon pisma srpskog patrijarha Pavla u kojem se on u utorak oštro usprotivio prijedlogu nove himne SCiG sastavljene od srpske svječane pjesme "Bože pravde" i crnogorske himne "Oj svijetla majska zoro". Patrijarh Pavle je ocijenio da je tekst crnogorske himne pisao "nacist i fašist Sekula Drljević".

Hasan Muratović podržava ustroj BiH od tri republike

BIVŠI predsjednik vlade BiH i bivši veleposlanik BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović izjavio je da bi ustroj BiH od tri republike bio, kako se izrazio, vrlo učinkovit i funkcionalan. "Modelom tri republike lakše bi se izgradila država BiH, jer bi za takav model postojao konsenzus", rekao je Muratović u raspravi o ustavnim promjenama BiH u emisiji koju je u utorak navečer emitirala Hercegovačka televizija. Muratović, nedavno izabran za rektora sveučilišta u Sarajevu, kojeg se smatra jednim od najutjecajnijih dužnosnika u SDA (Stranci demokratske akcije), prvi je bošnjački dužnosnik koji je nakon rata podržao ustroj BiH od tri republike. Muratović je kazao kako je o modelu ustroja triju republika u BiH raspravljalo i Povjerenstvo za ustavne promjene koje pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice radi pri Centru za sigurnost studije u Sarajevu, a čiji je i on član. U tom Povjerenstvu, koje se bavi budućim ustrojem BiH, uključeno je 15 stručnjaka, po pet iz svakog od tri naroda u BiH. Jedan od hrvatskih članova tog Povjerenstva prof. Božo Žepić, koji je i predložio ustroj BiH od tri republike, u istoj je televizijskoj emisiji objasnio kako bi po njegovoj zamisli BiH bila sastavljena od Republike Bosne, čiji bi glavni grad bila Tuzla, Zenica ili Travnik, te od Republike Bosanska Krajina s Banjom Lukom kao glavnim gradom i od Republike Hercegovine čiji bi glavni grad bio Mostar. Žepić je rekao kako republike u BiH mogu imati nacionalni predznak bošnjački (Republika Bosna), srpski (Republika Bosanska Krajina) i hrvatski (Republika Hercegovina) ali da po njegovu mišljenju nije nužno. Žepić je u izjavi za Hinu rekao kako se njegov prijedlog razlikuje od prijašnjih opcija o ustroju triju republika u BiH, te dodao da Hasan Muratović nije jedini bošnjački dužnosnik koji podržava ustroj BiH od tri republike. "Razgovarao sam s mnogim drugim Bošnjacima koji također razmišljaju kao i Muratović i smatraju da je ustroj od tri republike u BiH moguće provesti", dodao je Žepić.

Haški sud odgodio oslobađanje šetorice Hrvata iz BiH

Trojica sudaca Žalbenog vijeća Haškog sada (ICTY) odgodila su izvršenje ranije donesenog naloga Raspravnog vijeća o privremenom puštanju iz pritvora Jadranka Prlića, Brune Stojića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Valentina Čorića i Berislava Pušića, objavio je u srijedu ICTY. Odluku je 10. augusta potpisao sudac Mehmet Guney, i u ime odsutnih sudaca Theodora Merona i Fausta Pocara koji su konzultirani i s njom su se suglasili, stoji u priopćenju Žalbenog vijeća ICTY-a. Trojica sudaca prihvatila su zahtjev Tužiteljstva od 5. augusta da se zajamči pravo na podnošenje žalbe na odluku Raspravnog vijeća o privremenom oslobađanju šestorice optuženih Hrvata iz BiH. U obrazloženju odluke suci su naveli kako smatraju da "cilj žalbe tužitelja (...) može biti znatno narušen ako postupak protiv kojeg se tužitelj namjerava žaliti već bude poduzet". Odgoda izvršenja bit će na snazi dok Žalbeno vijeće ne donese odluku o osnovanosti žalbe tužitelja, dodaje se u odluci. "Suci su utvrdili da optužba ima pravo žalbe i suspendirali izvršenje odluke dok se ne riješi ta žalba", izjavio je u telefonskom razgovoru Željko Olujić, branitelj Brune Stojića. "Sada je sve u rukama Žalbenog vijeća koje može potvrditi odluku Raspravnog vijeća ili prihvatiti žalbu tužitelja", kazao je Olujić dodajući kako se odluka može očekivati nakon ljetnog odmora suda. Raspravno vijeće pod predsjedanjem kineskog suca Liu Daquna je 30. srpnja donijelo odluku o puštanju iz pritvora šestorice optuženih. Tužiteljstvo je 3. augusta najavilo namjeru da se žali na tu odluku i zatražilo od dežurnog suca da odgodi njezino izvršenje. Dežurna sutkinja Ines Weinberg de Roca ocijenila je "neprikladnim" da kao sudac pojedinac odlučuje o tome i 4. augusta izdala nalog da šestorica ostanu u pritvoru dok Raspravno vijeće ne odluči o zahtjevu optužbe. U ponedjeljak 9. augusta Raspravno vijeće odbacilo je zahtjev optužbe za odgodom izvršenja utvrdivši među ostalim da je podnesen sa zakašnjenjem koje nije obrazloženo. Predvidjevši takav ishod, Tužiteljstvo se u međuvremenu obratilo Žalbenom vijeću za zahtjevom za priznavanje prava na žalbu i zadržavanja šestorice u pritvoru, što je dovelo do danas objavljene odluke trojice sudaca Žalbenog vijeća. Odvjetnica Vesna Alaburić, koja brani generala Milivoja Petkovića, rekla je u telefonskom razgovoru da se radi o proturječnim odlukama i da će obrana zatražiti "razjašnjenje pravne situacije". "Treba primijeniti odluku raspravnog vijeća o privremenom puštanju na slobodu koja ne dopušta odgodu izvršenja", kazala je Alaburić, dodajući kako se radi o "raritetnoj i neodrživoj situaciji". Također je najavila da će obrana zatražiti pravo na podnošenje žalbe na odluku Žalbenog vijeća. Šestoricu bivših političkih i vojnih čelnika tzv. Herceg Bosne, na čelu s bivšim predsjednikom vlade HR HB Jadrankom Prlićem, ICTY je u travnju ove godine optužio za zločine protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija počinjene progonom Bošnjaka na teritoriju pod kontrolom HVO-a od kraja 1991. do travnja 1994. godine. Dobrovoljno su se predali Haškom sudu 5. travnja, a dan kasnije su se izjasnili da se ne osjećaju krivima prema točkama optužnice. (Hina) xdh yrt

Slovenska policija o postupcima na moru

SLOVENSKA policija odazvala se u srijedu na tvrdnje nekih političkih stranaka izrečene ovih dana u vezi s nedavnim incidentnim situacijama u Savudrijskoj vali odnosno Piranskom zaljevu priopćenjem za javnost u kojemu je naglasila da se u svojim postupcima pridržava ustava, zakona i naputaka ministarstva unutarnjih poslova te da nisu isključeni prekršajni ili kazneni postupci u slučajevima kad se ustanovi da se radilo o neovlaštenom ulasku u slovenske teritorijalne vode. "Policija je u svim incidentnim situacijama u slovenskom moru u zadnje vrijeme prekršiteljima izricala upozorenja, a tamo gdje postoje zakonski uvjeti, bit će podneseni i prijedlozi sucu za prekršaje, naravno nakon zaključivanja svih predviđenih i potrebnih postupaka", prenijela je agencija STA. U slovenskoj policiji navode da u incidentnim situacijama postupaju u skladu s načelima međunarodnog prava i međunarodnim ugovorima, a istodobno uvažavaju postignuti stupanj međusobne suradnje i dobru praksu suradnje s hrvatskom policijom. Inače, dodaje se u priopćenju, slovenska policija "već od osamostaljenja Slovenije kontrolira cijelo područje slovenskih teritorijalnih voda. Pritom dosljedno poštuje temeljnu ustavnu povelju o samostalnosti i nezavisnosti, te važeće nacionalno zakonodavstvo, a i naputke ministarstva unutarnjih poslova".

BUSH "ZAHVALIO" KERRYIJU NA NJEGOVIMA IZJAVAMA O IRAKU

Američki predsjednik George W. Bush "zahvalio" je u utorak svome demokratskom izazivaču na predsjedničkim izborima koji će se održati u studenome, Johnu Kerryju, jer je kazao da bi danas ponovo glasao za vojnu intervenciju u Iraku. "Želim zahvaliti senatoru Kerryiju što je to pojasnio", rekao je Bush na izbornom skupu u Pensacoli (Florida). Prema ispitivanjima javnog mnijenja tri mjeseca uoči izbora, aktualni predsjednik, republikanac Bush i njegov izazivač, demokrat Kerry, izjednačeni su u popularnosti. "Gotovo tri godine nakon što je glasao za rat u Iraku, gotovo 240 dana nakon što je promijenio stajalište i predstavljao se proturatnim kandidatom, moj protivnik pronašao je novu nijansu: sad se slaže s mojom odlukom o ulasku u rat protiv Iraka", ironizirao je Bush. "Nakon što je mjesecima dovodio u pitanje moje motive i čak moju vjerodostojnost, senator Kerry sada ocjenjuje da iako nismo našlo nedopušteno oružje koje smo očekivali pronaći, on bi glasao za odlazak u Irak i svrgavanje Sadama Huseina. Želim mu zahvaliti što je to pojasnio", rekao je Bush. Kerry, koji je 2002. glasao za intervenciju u Iraku, u ponedjeljak je na konferenciji za novinare kazao da bi "opet glasao da se predsjedniku dade ta ovlast". No pritom se Kerry zapitao "zbog čega smo išli u rat bez plana o postizanju mira". "Zašto je Bush varao zemlju o načinu na koji smo ušli u rat", zapitao se nadalje Kerry. Više od 900 američkih vojnika poginulo je dosad u Iraku, a aktualno ih je 140.000 u toj zemlji potonuloj u kaos. "(...) Nakon 11. rujna, (odlazak u Irak) bio je rizik koji nismo mogli izbjeći", zaključio je u utorak Bush u govoru u Pensacoli te ponovio svoju često izricanu tvrdnju da su "Amerika i svijet sigurniji su jer je Sadam Husein sada u zatvoru". (Hina) xrt yrt