ARHIVA

Ostavka direktora CNN-a

DIREKTOR informativnog programa američke tvmreže CNN Eason Jordan najavio je u petak navečer ostavku kako bi poštedio CCN svakog spora zbog njegovih primjedbi o mogućoj odgovornosti američkih vojnika za smrt novinara u Iraku. Jordan je prošlog mjeseca pred sudionicima svjetskog gospodarskog foruma u Davosu izjavio da su američke postrojbe svjesno ciljale novinare u Iraku. Jordan koji je demantirao te izjave priznaje u pismu redakciji, objavljenom u petak na internet stranici CNN-a da njegove izjave u Davosu "nisu bile jasne koliko su trebale biti". "Nakon 23 godine rada u CNN-u odlučio sam dati ostavku i pokušati spriječiti neopravdani pad ugleda CNN-a zbog kontradiktornih odjeka mojih nedavnih izjava o alarmantnom broju novinara ubijenih u Iraku", objašnjava Jordan u pismu. "Iako me moji kolege iz CNN-a i prijatelji u američkoj vojsci dovoljno poznaju da znaju da nikada nisam izjavio, vjerovao ni posumnjao da su američke snage željele ubiti ljude jer su novinari, moje izjave o toj temi na Svjetskom gospodarskom forumu nisu bile dovoljno jasne koliko su trebale biti", zaključio je Jordan.

Otmičar Edin Kantarević mogao bi izbjeći kaznenu odgovornost

Okružni tužitelj iz Banja Luke Mahmut Švraka izjavio je za Nezavisne novine od subote da protiv Edina Kanterevića neće biti podignuta optužnica s obzirom da na teritoriju Bosne i Hercegovine nije počinio kazneno djelo. E. Kantarević (30) je 5. veljače od svoje supruge Nevene u Njemačkoj oteo njihovu četvorogodišnju kćer Melisu te, naoružan pištoljima i bombama , nakon bjesomučne vožnje preko granica Austrije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine završio putovanje u Novom Gradu/Bosanskom Novom gdje se predao policiji. Tužitelj Švraka, koji je Kantarevića nakon preslušavanja pustio na slobodu 7. veljače izjavljuje kako on ne može biti sumnjičen za otmicu vlastitog djeteta jer je, formalno, još u bračnoj zajednici, a s obzirom da u BiH nije učinio nikakvo krivično djelo nema utemeljenja za podizanje optužnice ?Ako Tužiteljstvo ne dobije elemente za podizanje optužnice, Kantarević se kroz dvadesetak dana može smatrati potpuno slobodnim čovjekom?, kaže Švraka i naglašava da protiv Kantarevića optužnicu mogu podnijeti zemlje u kojima je počinio kazneno djelo. Naime, Edin Kantarević je uz ostalo, prilikom bijega iz Njemačke, pucao na tamošnju policiju. ?Iako nemam službenih informacija, čuo sam da će zemlje, kroz koje je bježao gonjen policijom, objediniti optužnicu protiv Kantarevića. Prvenstveno mislim na njemačko pravosuđe, jer je u toj zemlji počinio dva krivična djela - nezakonito posjedovanje oružja i sprečavanje službenih lica u vršenju službene radnje?, izjavljuje tužitelj Mahmut Švraka. (Hina) xspod ysd

Politika: Suđenje "vukovarskoj trojci" u Hrvatskoj osveta, a ne objektivno i pravedno

IAKO se još ne zna hoće li haaška optužnica protiv "vukovarske trojke" biti prepuštena hrvatskom ili srbijanskom pravosuđu, "natezanja" oko toga pred kojim bi hrvatskim sudom, vukovarskim ili zagrebačkim, trebalo biti održano suđenje, upozoravaju "da bi se tu prije radilo o osveti, nego o objektivnom i pravednom suđenju", piše beogradska "Politika" od subote, u dopisničkom tekstu s naslovom "Otimanje za trojku". Glavni problem s hrvatskim pravosuđem u vezi suđenja za ratne zločine, piše list, leži u činjenici "što su se ona do sada pretežno odvijala po neujednačenom etničkom principu, što podrazumijeva i primjenu dvostrukih aršina - s obzirom na nacionalnu pripadnost optuženih", što znači da su za ista djela optuženi srpske nacionalnosti teže optuživani i osuđivani na teže kazne nego optuženi hrvatske nacionalnosti. Na to su u više navrata upozoravale međunarodne organizacije koje u Hrvatskoj prate tu tematiku, poput misije OESS-a u Zagrebu i druge, piše "Politika". "Kako su takve ocjene još uvijek aktualne, teško je očekivati da će Haaški sud vukovarsku trojku uputiti na suđenje u Hrvatsku, gdje ih čeka povišena atmosfera i želja za osvetom, a ne u Srbiju i Crnu Goru čiji su građani i odakle su dospjeli u Haag. Bio bi to zaista težak presedan koji bi bio destabilizirajući za cijelu regiju, kako je to rekao predsjednik Srbije Boris Tadić", zaključuje list.

Srbija: I dalje rasprava o podršci Hrvatskoj kao nestalnom članu VS UN-a

NAJAVA ministra vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuka Draškovića da će SCG dati podršku Hrvatskoj za mjesto nestalnog člana Vijeća sigurnosti UNa i dalje izaziva reakcije u Srbiji, uključujući i najave desničarskih stranaka da će tražiti opoziv Draškovića zbog te najave, piše dnevnik "Danas" od subote, u tekstu naslovljenom s "Mnogo koristi nikakve štete". "Svi kritičari strategije Ministarstva koji tvrde da ne treba nikako podržati takvu odluku, trebaju odmah reći: A što ćete podržati? Hoćete li suradnju s Hrvatskom, Bosnom, Rumunjskom, Bugarskom, Makedonijom, Albanijom? Ako hoćete, onda ta suradnja ima pravila. Osobno smatram da od takvog stava Srbija i Crna Gora mogu imati mnogo više koristi, a da štete ne može biti uopće", kazala je "Danasu" predsjednica Odbora za vanjskopolitičke poslove Skupštine Srbije Gordana Čomić. Zastupnica G17 Plus u republičkom parlamentu Suzana Grubješić drži da je "stav ministra Draškovića razuman i racionalan". "Mislim da bi se dogodilo i obrnuto, da bi SCG od Hrvatske dobila istu takvu podršku da je kojim slučajem SCG bila kandidat. Nema ničeg spornog u toj odluci", kazala je ona, dodajući da je "Hrvatska susjed koji je puno više napredovao od SCG, na putu je ulaska u EU i neraščišćene odnose iz prošlosti polako raščišćava, te se ne može stalno gledati unazad, već treba gledati unaprijed".

MUENCHEN: SCHROEDER UZBURKAO DUHOVE I POZVAO NA MODERNIZACIJU NATO-A

Njemački kancelar Gerhard Schroeder u subotu je pokvario opće raspoloženje sudionika međunarodne konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, poručivši prisutnima kako je 56godišnji savez pregazilo vrijeme te da bi ga trebalo modernizirati. Na taj komentar, kojeg je zbog Schroederove gripe pročitao njemački ministar obrane Peter Stuck, oštro je odgovorio glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer, a brzo je reagirao i američki ministar obrane Donald Rumsfeld kazavši kako 26-člana institucija radi vrlo dobro. Schroeder je u svojem govoru pozvao na nov početak u odnosima između SAD-a i EU-a te ocijenio kako su završetak Hladnog rata i pretvaranje Indije i Kine u ekonomske sile izmijenili svijet. "Mislim da bi transatlantsko partnerstvo moralo razmisliti o određenim izmjenama. Iskreno govoreći, smatram da ono ni sada ne radi dovoljno", kaže se u Schroederovu govoru. Aludirajući na nedavno osnovano povjerenstvo koje je iznijelo prijedloge o reformama Ujedinjenih naroda, Schroeder je sugerirao okupljanje sličnog tima vrhunskih stručnjaka koji bi dali konkretne prijedloge o modernizaciji NATO-a do 2006. Njemački je kancelar svoju zamisao iznio nadajući se da bi se o tome pitanju moglo raspravljati na summitu NATO-a 22. veljače u Bruxellesu, no Hoop Scheffer je tu mogućnost odlučno odbacio. "NATO funkcionira sasvim dobro i nema nikakve potrebe za timom stručnjaka koji bi pravio analize ili nas savjetovao o onomu što bismo trebali raditi", rekao je novinarima na marginama konferencije Hoop Scheffer. (Hina) xmh ydj

ZAGREB: FINKIELKRAUT O RASCJEPU ZAPADA

Ugledni francuski filozof Alain Finkielkraut održao je u subotu u Zagrebu predavanje na temu "Rascjep Zapada" na kojemu je govorio o strategijskim razlikama između današnje ujedinjene Europe i Amerike. Ta dva moćna subjekta međunarodnog poretka razlikuju se po viđenju svijeta i različitim misijama. Američka se temelji na supersnazi i sankcijama, nametanju demokracije milom ili silom, a europska na miroljubivim strategijama uvjeravanja i poticaja, rekao je Finkielkraut na predavanju u Europskom domu. Po njegovim riječima, povijesni antagonizam Europe i njezine emanacije Amerike danas se nastavlja na drukčiji način. Europa zamjera Americi "višak nasilja" i kritizira preveliku snagu jednoga carstva, a njezinu misiju "širenja sloboda" čita kao znak "gole moći", zbog čega izjednačuje bin Ladenov fundamentalizam s Bushovim "križarskim ratovima". Suvremeni antiamerikanizam jačao je u Europi u drugoj polovici prošlog stoljeća i bio je potaknut ratom u Vijetnamu, a neviđen zamah doživio je nakon terorističkih napada 11. rujna i napada na Irak, ocjenjuje Finkielkraut. Protivljenje ratu u Iraku, smatra on, homogenizirao je politička vodstva i javno mišljenje Europe, pa je tako moguće da francuski predsjednik Jacques Chirac, političar desnih usmjerenja, postane glasnogovornik europskih nacija i vlada, uključujući i socijalistička vodstva koja dijele stajališta o američkom napadu na Irak. "Rascjep između Europe i Amerike spojio je lijevu i desnu Europu protiv američke hegemonije", istaknuo je Finkielkraut, simbolički dodajući da je to pitanje "omogućilo da germanski lav i francusko janje mirno spavaju jedan pored drugoga". Podsjećajući na nedavnu 60. obljetnicu oslobođena Auschwitza, francuski filozof ističe da se današnja Europa temelji ne samo na zajedničkom povijesnom nasljeđu, nego na poruci "ne više rata". "Rat je uvijek najgore rješenje", zaključio je izlaganje Finkielkraut, koji je u javnim nastupima proteklih godina podupirao težnje hrvatskog naroda za osamostaljenjem i zauzimao se za zaustavljanje rata na prostoru bivše Jugoslavije. (Hina) xbcav ydgk

FILIPINSKA VOJSKA POKRENULA OFENZIVU NA MUSLIMANSKE POBUNJENIKE

Vojni bombarderi i helikopteri filipinske vojske napali su u subotu uporište muslimanskih pobunjenika na južnom otoku Jolo, nastojeći okončati petodnevno nasilje. Brigadni general Agustin Demaala izjavio je da je 2.000 vojnika okružilo grad Panamao na otoku Jolo, hiljadu kilometara južno od Manile, gdje se najvjerojatnije skrivaju sljedbenici Nura Misauria, čelnika Nacionalne fronte oslobođenja Moro (MNLF). Zasad nema podataka o žrtvama zračnih napada, no vojska je objavila da je od početka sukoba u ponedjeljak poginulo najmanje 27 vojnika, a 47 ih je ozlijeđeno. "Ovo je posljednja faza naše ofenzive. Nadamo se da će posao biti gotov za nekoliko dana", rekao je Demaala. Više od 500 specijalaca filipinske vojske stiglo je na Jolo kako bi ojačalo vladine snage u borbi protiv više od 400 Misaurievih pristaša. Nakon desetljetne borbe za neovisnost južne pokrajine Mindanao, Misauri je 1996. godine potpisao primirje s vladom i izabran je za guvernera te autonomne muslimanske pokrajine. No, 2001. godine pokrenuo je ustanak na otoku i obližnjem gradu Zamboanga nakon što mu predsjednica Macapagal Arroyo nije dopustila da se ponovno kandidira na izborima. Trenutno se nalazi u zatvoru izvan Manile i sudi mu se za pobunu. (Hina) xbcav ysd