DRAGAN VASILJKOVIĆ, poznatiji kao Kapetan Dragan, izgubio je svoju pravnu bitku za ostanak u Australiji, javljaju australski mediji.

Sudac sidnejskog suda Paul Coran prihvatio je hrvatski zahtjev za izručenjem, te rekao kako Vasiljković može biti izručen Hrvatskoj.

Nekadašnji zapovjednik srpskih paravojnih snaga u roku od 15 dana ima pravo podnijeti žalbu, a njegov odvjetnik Brad Slowgrove potvrdio je kako se namjeravaju žaliti na odluku suda.

Vasiljković, inače australski državljanin, od 1991. do 1993. bio je zapovjednik srpskih paravojnih snaga u Hrvatskoj, a osumnjičen je za sudjelovanje u ratnim zločinima protiv civila i Hrvatske vojske te zatvorenika.

Uhapšen 20. siječnja 2006. u Sydneyju temeljem međunarodne tjeralice koju je raspisala Hrvatska, Vasiljković se žalio australskom Vrhovnom sudu tvrdeći da je protuzakonito zatvoren jer dvije zemlje nemaju formalni sporazum o izručenju.

No, Vrhovni sud mu je u lipnju odbacio žalbu prihvativši ocjenu australske vlade da Vasiljković može biti izručen temeljem Ugovora o izručivanju zemalja Commonwealtha pa je postupak nastavljen na lokalnome sudu u Sydneyu.

Šibensko Županijsko državno odvjetništvo Vasiljkovića tereti da je kao zapovjednik jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojba, odnosno kao zapovjednik nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojba "Alfa", postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija.

Osumnjičen je da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te u februaru 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i ubijao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Tereti ga se i da je kao zapovjednik jedinica za posebne namjene u srpnju 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada i zauzimanja glinske policijske postaje, prigradskog naselja Jukinca, te sela Gornjeg i Donjeg Viduševca.

Foto: AFP

SLUŽBENA Moskva stavila je veto na inicijativu da se pokrene nova istraga o uzrocima tragične smrti prvog čovjeka u svemiru Jurija Gagarina, koji je kao prvi Zemljanin prije točno 46 godina letio u orbiti naše planete.

Upravo na današnji dan 1961. godine Jurij Gagarin izveo je povijesni prvi let s ljudskom posadom u svemiru odnosno u Zemljinoj orbiti u kojoj je proveo punih 68 minuta. Bila je to simbolična pobjeda sovjetskog bloka nad Zapadom s kojim se SSSR natjecala u osvajanju svemira.

Unatoč uvjeravanjima nekolicine ruskih zrakoplovnih stručnjaka koji tvrde da su odgonetnuli tajnu Gagrinove misteriozne smrti, Kremlj je izrazio veto na pokretanje istrage koja bi jednom zauvijek odgovorila na pitanje o uzrocima njegove smrti, piše britanski The Independent.

List se poziva na tvrdnje zrakoplovnog inženjera Igora Kuznjecova koji je 1968. godine, kada su Gagarin i njegov instruktor letenja Vladimir Serugin smrtno stradali u rušenju vojnog aviona MiG-15, sudjelovao u istrazi o nesreći. Piloti su stradali 27. ožujka 1968. tokom rutinske trenažne misije koja je tragično završila rušenjem njihovog MiG-a nedaleko Moskve.

Kuznjecov naime tvrdi kako  su on i njegove kolege otkrili enigmu Gagarinove i Seruginove smrti, tvrdeći kako su do odgovora došli nakon provođenja vlastite istrage koristeći se pri tom modernom tehnologijom. Zaključili su kako su dvojica pilota poginuli u tragičnoj nesreći te kako su posljednji trenuci funkcioniranja srušenog zrakoplova bitno drugačiji od onih za koje se do sada pretpostavljalo da su prethodili samom udarcu u tlo.

Prema verziji stručnjaka, kokpit aviona nije bio hermetički zatvoren zbog djelomično otvorenog panela ventilacije, što je pilote prisililo na žurno smanjenje letne visine. Činjenica da je ventilacijski panel bio otvoren nije sumnjiva niti se radi o ljudskoj pogrešci, tvrdi Kuznjecov, no ipak je ona razlog koji je doveo do smrti dvojice pilota.

Naime tokom smanjivanja letne visine - što je izvođeno pri brzini od 145 metara u sekundi koja je u to vrijeme smatrana prihvatljivom za ljudski organizam, a za koju je kasnije utvrđeno da može biti opasna - obojica su pilota preminula i prije nego što se njihov MiG zabio u zemlju, smatra Kuznjecov.

Na temelju tih saznanja Kuznjecov i njegove kolege poslali su ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu peticiju za pokretanje nove istrage što je Kremlj odbio navodeći kako ne vjeruje u tu teoriju te kako ne vidi temelje za dovođenje u dvojbu prvotnih zaključaka istrage o nesreći.

Kuznjecov pak tvrdi kako ne postoje nikakvi zaključci o nesreći, te kako postoje tek špekulacije o uzroku Gagarinove smrti.

"Nažalost postoje ljudi koji ne žele znati istinu, ljudi koji gotovo 40 godina jedno te isto govore o tome kako je Gagarin poginuo i koji se ne mogu suočiti sa činjenicom da su bili u krivu" - zaključio je Kuznjecov koji je siguran da bi rezultati nove istrage jednom zauvijek zaustavili kaljanje Gagarinovog imena.

Tijekom posljednjih desetljeća pojavile su mnoge teorije o tome kako je i zbog čega poginuo Jurij Gagarin. Službeni istražitelji na temelju svog rada mogli su tek donijeti zaključak o "najvjerojatnijem uzroku" nesreće koja se navodno dogodila zbog toga što je MiG izveo iznenadan letni manevar koji ga je poslao u brzo i strmo poniranje na nos iz kojeg se piloti nisu mogli izvući.

Nejasnoće oko službenih zaključaka istrage navele su pojedine stručnjake na dovođenje u pitanje Gagarinovih pilotskih sposobnosti, te su stvorile informacijski vakuum koji je omogućio nicanje beskrajnih teorija zavjere o njegovoj smrti.

Tako su prema nekim pobornicima teorije zavjere, Gagarin i Serugin pili vodku zbog čega su izgubili kontrolu nad avionom. Jedna od najuvredljivijih teorija jest ona da se Gagarin navodno teško nosio sa slavom koja je uslijedila nakon povratka iz svemira, te se zbog toga odao alkoholiziranju.

Druge teorije zavjere tvrde da su ga oteli vanzemaljci; ili da je preživio nesreću te da je 1990. umro u psihijatrijskoj ćeliji; zatim da ih je Serugin obojicu ubio zato jer je bio ljubomoran na Gagarina te konačno da je iskonstruirao vlastitu smrt nakon čega se podvrgnuo plastičnoj operaciji i nestao.

Jedna od najzanimljivijih teorija jest ona prema kojoj je Gagarinova "nesreća" bila naručena od stran tadašnjeg sovjetskog predsjednika Leonida Brežnjeva koji se navodno smatrao ugroženim Gagarinovom slavom te je bio osramoćen njegovim navodnim alkoholiziranjem i nemoralnim životom.

I.K.
Foto: AFP

VLASTI Bosne i Hercegovine lišile su državljanstva skoro četiristo ljudi, u okviru istrage o stranim vojnicima koji su se nastanili u zemlji poslije rata vođenog tokom devedesetih godina, prenosi BBC.

Riječ je o borcima koji su došli u Bosnu i borili se na strani vlade u Sarajevu za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine, a među njima je veliki broj muslimana, sudionika oružanih sukoba u Afganistanu.

Vlada BiH je priopćila ovim povodom da su sankcioniranim osobama državljanstva dodijeljena nezakonito, ali se u priopćenju ne kaže sumnja li se u veze tih ljudi sa islamističkim ekstremistima, kako su javili neki lokalni mediji.

Udruge boraca nedavnog rata u BiH kažu da je vladina odluka o oduzimanju državljanstva navedenoj grupi politički motivirana.

 A.B.

IRAČKI POBUNJENICI su danas dvjema bombaškim akcijama na najspektakularniji mogući način nastojali demantirati tvrdnje iračkih vlasti i američke vojske da je u Bagdadu u posljednjih mjesec dana došlo do određenog poboljšanja sigurnosne situacije.

Na samom početku dana je kamion-bomba usred najveće prometne gužve eksplodirao most al-Sarafiya koji preko Tigrisa povezuje dvije četvrti sjevernog Bagdada - pretežno sunitsku Waziriyah i šijitsku Utafiyah.

U eksploziji je poginulo najmanje 10 ljudi te ranjeno 26 ljudi, a od siline eksplozije je konstrukcija pukla na dva mjesta. Ronioci pokušavaju naći trupla žrtava po rijeci, odnosno spasiti eventualno preživjele putnike iz najmanje 20 vozila koja je eksplozija bacila s mosta.

Samo nekoliko sati kasnije je u kafiću iračkog parlamenta - smještenog u samom srcu strogo čuvane Zelene zone gdje se nalaze američko veleposlanstvo i iračke vladine zgrade - eksplodirala bomba.

Tom prilikom su poginula dva člana iračkog parlamenta - Mohammed Awad, zastupnik Sunitskog nacionalnog fronta dijaloga, te njegov još uvijek neimenovani kolega koji pripada šijitskoj stranci. Ranjena je jedna sunitska zastupnica te još najmanje troje ljudi.

Most Al-Sarafiya se smatra jednom od najvećih bagdadskih znamenitosti, a sagradili su ga Britanci za vrijeme svog mandata Lige naroda nad Irakom, ustanovljenog nakon prvog svjetskog rata.

D.A.

Foto: AFP

KIRURZI na Tajvanu u četvrtak su izveli sedmosatnu operaciju prišivanja otrgnute podlaktice nesretnom veterinaru zoološkog vrta u Kaohsiungu gdje je krokodil snažnim ugrizom iščupao lijevu podlakticu 38-godišnjem Changu Po-yuu.

Nilski krokodil težak dvjestotinjak kilograma koji je živio u Shaoshan Zoo vrtu, u srijedu je trebao dobiti lijek koji mu je veterinar namjeravao dati nakon ubrizgavanja sredstva za smirenje. Strelica sa sredstvom bila je ispaljena u reptila koji se nakon nekoliko minuta naizgled primirio.

Veterinar je mislio kako je opasna životinja onesposobljena utjecajem anestetika te joj je prišao kako bi strelicu iščupao iz krokodilove kože i dao mu injekciju s lijekom, no ogromna neman iznenada se trznula i zgrabila veterinara za lijevu ruku otrgnuvši mu pri tom podlakticu.

Nesretnom Changuu kolege su odmah pružile prvu pomoć nakon čega je prevezen u bolnicu. Krokodil je pak njegovu podlakticu držao čvrsto u raljama zbog čega su policajci odlučili usmrtiti ga hicima iz vatrenog oružja kako bi izuzeli podlakticu i predali ju liječnicima.

Kirurzi su danas tokom sedam sati dugog operativnog zahvata Changu Po-yuu uspjeli prišiti otkinutu podlakticu, javljaju tajvanski mediji. 17-godina stari krokodil pak jučer je završio svoj život u Tajvanu u koji je dospio kao kućni ljubimac jednog građana.

Poznat kao ljudožder zbog svoje proždrljive naravi, nilski krokodil je ugrožena životinjska vrsta koja vrlo brzo nestaje iz afričkih područja u kojima živi sve manji broj tih životinja.

I.K.

SJEVERNOAFRIČKI ogranak Al Qaede saopštio je da je organizirao samoubilačke napade bombaša u automobilima jučer u Alžiru, kada je ubijeno najmanje 24 osobe, a ranjeno je oko dvjesto ljudi, prenosi BBC.

Ogranak Al Qaede preuzeo je odgovornost za napad u telefonskom razgovoru sa arapskom televizijskom postajom Al Jazeerom, dok se u odvojenom priopćenju objavljenom na  islamističkoj internetskoj stranici alhesbah.org kaže da su napad izvršila tri bombaša samoubojice.

Međutim, alžirske vlasti su potvrdile da su izvršena samo dva napada. Meta terorista u prijestolnici Alžira, prema izjavama vlasti, bili su premijer Abdelaziz Belhadem i policija u istočnom dijelu grada. U napadu je srušen dio fasade gdje se nalazi ured predsjednika vlade, no premijer se nije nalazio u zgradi za vrijeme napada.

Priznanje Al Jazeeri dala je neidentificirana osoba koja tvrdi da govori u ime pokreta Al Qaede, a ta tvrdnja nije potvrđena iz nezavisnih izvora.

Napadi u Alžiru su naišli na osudu u svijetu, a SAD je poručio da će pomoći Alžiru u pronalasku krivaca za ove napade.

Premijer Belhadem je napade nazvao "kriminalnim i kukavičkim činom":

"Ovo je zločinački i kukavički akt, i izdajnički čin. Do ovih kriminalnih djela dolazi u trenutku kada alžirski narod traži pomirenje i ljudi pružaju ruke jedni drugima", rekao je alžirski premijer nakon napada.

A.B.
Foto AFP