SAMO pet minuta je bilo potrebno radnicima da uz pomoć mehanizacije sruše školu u Pennsylvaniji u kojoj  je prije deset dana vozač kamiona ubio pet djevojčica. Zgrada škole je uklonjena u ranu zoru, a amiška zajednica će mjesto na kojem je bila škola prekriti travom.

Amiška škola u selu Paradise je poslije tragičnog događaja u kojem je pet djevojčica ubijeno a pet ranjeno bila napuštena. Nastava se održavala u farmi zajednice. Lokalni dužnosnici su izjavili da Amiši na mjestu gdje je bila škola žele napraviti memorijal.

"Želimo sravniti sa zemljom zgradu u kojoj se dogodila tragedija, donijeti sjemenje i zasaditi travu", izjavio je za Associated Press pripadnik zajednice.

Charles Roberts, 32-godišnji vozač kamiona koji dostavlja mlijeko ubio je u školi pet djevojčica u dobi između sedam i trinaest godina, a prije nego što je izvršio samoubojstvo, nazvao je svoju ženu i povjerio joj kako je prije 20 godina zlostavljao dva mlađa člana obitelji i rekao kako ga proganjaju snovi da bi mogao ponoviti svoja nedjela.

Z.A.

KANTONALNO tužiteljstvo u Sarajevu otvorilo je istragu protiv kanadskog generala Lewisa MacKenzieja, jednog od prvih zapovjednika UNPROFOR-a u BiH, zbog sumnje da je sudjelovao u silovanju žena zarobljenih u logoru "Sonja" u Vogošći, pišu banjalučke Nezavisne novine.

"Istraga protiv generala MacKenzieja traje već neko vrijeme. Dokaze o njegovom sudjelovanju u silovanjima počeo je prije nekoliko godina prikupljati bivši glavni kantonalni tužitelj, ali general je cijelo vrijeme ostao nedostupan našim pravosudnim organima. Za  MacKenzieja postoje dokazi da je znao za silovanja, te da je i sam silovao. Ipak, uspješno se krije iza međunarodnog imuniteta." - rekao je Oleg Čavka, kantonalni tužitelj.

Tužiteljstvo u Sarajevu raspolaže svjedočenjima više žena koje su potvrdile da je kanadski general dolazio u logor, prisustvovao, te sam silovao zarobljenice. Međutim, to nije dovoljno da mu kanadske vlasti i međunarodna zajednica ukinu imunitet i izruče ga vlastima BiH.

"Međunarodna zajednica savršeno je sakrila svoje prljavo rublje iz misije u BiH i ne vjerujem da ćemo ikada biti u prilici uhapsiti generala Lewisa MacKenzieja." - dodao je Čavka.

Vlasti BiH u više su navrata tražile generalovo izručenje, ali svi su zahtjevi odbijeni. I sam tužitelj ne vjeruje da će zahtjevu ikada biti udovoljeno, ali, kako kaže, neće odustati.

MacKenzie je prošlogodišnjom kolumnom u listu "Globe and Mail" izazvao bujicu reakcija. Napisao je da u Srebrenici nije ubijeno ni približno 8.000 Bošnjaka, ali i da su snage pod zapovjedništvom Nasera Orića ubile nekoliko hiljada srpskih civila.

Naser Orić osuđen je 30. lipnja ove godine u Haagu na dvije godine zatvora jer "nije spriječio zlostavljanja i ubojstva srpskih zatvorenika u toj UN-ovoj zaštićenoj zoni." Budući da je u pritvoru bio od 2003., odmah nakon presude pušten je na slobodu.

V.Š.

GRADONAČELNIK New Yorka u srijedu kasno popodne po njujorškom vremenu održao je pres-konferenciju posvećenu nesreći izazvanoj udarom malog zrakoplova na stambenu zgradu "Belaire" u 72. ulici na Manhattanu.

Luksuzno zdanje, podignuto 1986. godine, pored bolnice sadrži preko 183 stanova, čija prosječna vrijednost iznosi 1 milijun dolara.

Usprkos panici koju je izazvalo podsjećanje na napad 11. rujna 2001. godine, kao i činjenici da je američko zrakoplovstvo za svaki slučaj poslalo lovačke zrakoplove da patroliraju iznad najvažnijih gradova, ispostavilo se da je, po svemu sudeći, riječ o nesreći.

Gradonačelnik Bloomberg je izjavio da su, prema njegovim podacima, u nesreći poginule dvije osobe - obje u avionu. Usprkos velikom plamenu koji je progutao tri sata i vidnim oštećenjima na zgradi, u njoj prema prvim podacima nije bilo mrtvih niti ozbiljnije ozlijeđenih.

Bloomberg nije potvrdio, ali ni opovrgao medijske vijesti o tome da je jedna od poginulih osoba Cory Lidle, 34-godišnji bacač "New York Yankeesa", na čije ime je bio registriran zrakoplov.

Samo mjesec dana prije nesreće Lidle je reporterima "New York Timesa" pokazivao svoj zrakoplov "Cirrus SR 20" i opisivao svoju strast prema letenju. Ono ga je nagnalo da u pauzi bejzbol-sezone upiše tečaj za pilota, a instruktor Tyler Stranger je "Timesovim" novinarima opisivao kako je Lidle prirodni pilotski talent.

Međutim, kada se Lidleov "Cirrus SR 20" u srijedu u 14:30 po lokalnom vremenu zaputio s aerodroma Teterboro u New Jerseyu, nešto je očito pošlo krivo. Bloomberg tvrdi da je zrakoplov izveo nekoliko okretaja oko Kipa slobode, ali u 12. minuti leta se zabio u zgradu na Manhattanu.

Ovo nije prvi put da "New York Yankeesi" gube igrača zbog strasti prema letenju. Godine 1979. je tako prilikom neuspjelog polijetanja svoje "Cessne Citation" poginuo Thurman Manston, hvatač i kapetan njujorškog bejzbol-kluba.

Već su počele i špekulacije o uzrocima nesreće. Lidle naime nije imao dozvolu za letenje pomoću instrumenata, pa se morao vizualno navoditi, odnosno mogao je koristiti zrakoplov samo danju i u uvjetima dobre vidljivosti, a u srijedu popodne nad Manhattanom je bilo oblačno uz slabu vidljivost.

D.A.

Makedonska policija pronašla ju je u Kumanovu nakon što je u srijedu dobila izvještavanje Interpola iz Zagreba kako postoje indicije da se u Makedoniji nalazi maloljetna hrvatska državljanka B.B. oteta u Hrvatskoj.

Odmah je provedena akcija u Kumanovu i djevojčica je nađena, a nekoliko osoba je privedeno i protiv njih će biti podignuta kaznena prijava, saopštio je u četvrtak MUP Makedonije.

Zamjenica glasnogovornika MUP-a Emina Lišić potvrdila je za Index priopćenje iz makedonskog MUP-a.

"Mi smo zaprimili prijavu o otmici i prema našim informacijama nakon toga događaja stupili smo u kontakt s uredom Interpola u Skoplju, koji su na osnovu naših informacija promptno reagirali, te krenuli u potragu" - kazala nam je Lišić.

"Nakon što je djevojčica pronađena smještena je kod njihove Službe za socijalnu skrb, te je o tome obaviješteno hrvatsko veleposlanstvo u Makedoniji. U tijeku je kriminalistička obrada provjere podataka i činjenica vezanih uz otmicu" - dodala je za Index Emina Lišić.

A.H.

DANAS bi u uglednom britanskom medicinskom časopisu "Lancet" trebala biti objavljena studija u kojoj se tvrdi kako je američka invazija na Irak 2003. godine, kao i oružani sukobi koji su je slijedili, izazvali smrt čak 655.000 Iračana, odnosno svakog 40. stanovnika te zemlje.

Istraživanje je proveo Bloombergov fakultet za javno zdravstvo pri Sveučilištu Johns Hopkins, uz pomoć timova iračkih liječnika. Njihovi podaci sugeriraju kako se u Iraku nakon svrgavanja Sadama Huseina stopa smrtnosti udvostručila, odnosno skočila s 5,5 promila u 2002. godini na 13,3 promila u 2003. godini.

Mada su vijesti o masakrima po Iraku postale dio svakodnevnice, a nasilje se osobito intenziviralo u posljednje vrijeme, tvrdnje o 655.000 mrtvih Iračana su izazvale veliku pažnju javnosti, s obzirom da je brojka 10 puta premašila procjene oko kojih je dosada postojao kakav-takav konsenzus.

Iako istraživanje dio smrtnih slučajeva pripisuje uzrocima koji su posredno vezani uz rat - kolapsu zdravstvenog sustava, vodovoda i drugih dijelova iračke infrastrukture - uvjerljivo najveći broj mrtvih, odnosno njih 601.000, su žrtve nasilja. Istraživanje navodi da je oko 31% žrtava palo od ruke savezničkih snaga, dok su ostali žrtve Iračana - bilo terorista, bilo kriminalaca, bilo raznih paravojnih formacija osnovanih na vjerskoj ili etničkoj osnovi.

Istraživanje navodi da je 56 % svih smrtnih slučajeva izazvano ranama od metka, dok je 13-14 % izazvanom ranama od eksplozivnih naprava.

Profesor Gilbert Burnham u svom radu tvrdi da visoka stopa smrtnosti, zajedno s dugotrajnošću, rat u Iraku čini najkrvavijim oružanim sukobom 21. stoljeća.

Isti istraživački tim je rezultate sličnog istraživanja objavio u isto vrijeme prije dvije godine, tvrdeći da je u prvoj godini rata i američke okupacije u Iraku ubijeno 100 hiljada ljudi. I tada, kao i danas, istraživanje je izazvalo šok, ali i optužbe da je "frizirano", odnosno tempirano u svrhu utjecaja na izbore u SAD-u.

Naime, 2004. godine su se brojkama o 100 hiljada ubijenih Iračana služili pristaše demokratskog predsjedničkog kandidata Johna Kerryja, protivnika rata u Iraku. Dvije godine kasnije se Demokratska stranka smatra kako će na kongresnim izborima u studenom daleko bolje iskoristiti sve veće nezadovoljstvo američke javnosti krvoprolićem u Mezopotamiji.

Predsjednik Bush je, pak, na jučerašnjoj pres-konferenciji odbacio nalaze istraživanja, tvrdeći kako je ono provedeno uz pomoć problematične metodologije, ali i dodao kako priznaje da je u Iraku stradao veliki broj nedužnih ljudi.

Istraživanje je stručnjake ostavilo podijeljene. Neki od Burnhamovih kolega tvrde da su "impresionirani" metodologijom koja se sastojala od anketa provođenih "od vrata do vrata", dok drugi primjećuju navode samih autora kako iz "sigurnosnih razloga" istraživanje nisu bili u stanju provesti onako kao u mirnodopskim uvjetima.

Tako, na primjer, nije poznato koliko je nedužnih civila među ubijenim Iračanima, a koliko pripadnika raznih gerilskih i paravojnih skupina koji su stradali boreći se protiv Amerikanaca ili svojih suparnika.

D.A.

DHIREN BAROT, muslimanski preobraćenik, izjasnio se krivim za planiranje urote i postavljanje radioaktivne "prljave bombe" u jednomu u nizu terorističkih napada na Britaniju i SAD.

Njegova je namjera, prema riječima tužitelja, bila "ozlijediti, zastrašiti te stvoriti kaos".

34-godišnji Barot također je navodno planirao postaviti eksploziv u nekoliko američkih zgrada, a koji je "stvoren da ubije što je više moguće nevinih ljudi".

Dokaze o planiranju urote policija je pronašla na Barotovu računalu nakon što ga je uhapsila u augustu 2004. godine. Plan je bio napasti ključne financijske objekte: Međunarodni monetarni fond (IFM) te Svjetsku banku u Washinfgtonu, njujoršku burzu na Wall Streetu, njujorški Citigroup centar te zgradu Prudential u Newarku, u saveznoj državi New Jersey.

Optuženi je u planu imao i raznijeti tri limuzine "natankane" bocama plina i eksplozivom, a koje su se nalazile u britanskim podzemnim parkiralištima za automobile. Ta je urota bila poznata pod imenom "Projekt plinskih limuzina".

Tu je i tzv "Projekt prljavih bombi" koji je sa sobom trebao odnijeti poveći broj "kolateralnih" žrtava, kako je kazao tužitelj Edmund Lawson.

Tijekom suđenja je utvrđeno kako provedba planova nije daleko odmakla i kako za njihovu provedbu nisu osigurana ni financijska sredstva, ni automobili ni oprema za izradu bombi.

B.S.