ARHIVA

Dnevni avaz: Mobilkom pobijedio T-HT u utrci za tržište u BiH

AUSTRIJSKI Mobilkom dobit će posao razvoja treće mreže mobilne telefonije u Bosni i Hercegovini jer je ponuda ove tvrtke ocijenjena povoljnijom od one što ju je dao HT Zagreb (T-HT), tvrdi u srijedu sarajevski "Dnevni avaz". Pozivajući se na neimenovane no pouzdane izvore, ovaj list navodi kako je Vlada Federacije BiH na zatvorenoj sjednici održanoj u utorak u Sarajevu ponovo razmatrala ponude T-HT i Mobilkoma za investiranje u oblasti GSM komunikacija i zaključila kako austrijska tvrtka nudi puno bolje uvjete. Prema modelu kojega je ponudio Mobilkom, ta bi tvrtka preuzela većinsko vlasništvo u poduzeću Eronet koje već ima nužnu infrastrukturu za pružanje GSM usluga a Federacija BiH bi u njemu dobila 20 posto udjela. Mobilkom bi otkupio manjinski vlasnički paket u poduzeću HT Mostar kojega bi za sada nastavila kontrolirati Federacija BiH sa 63 posto udjela. Ponuda T-HT bila je da Federaciji ostane 51 posto udjela u HT Mostar, piše Dnevni Avaz. Mobilkom bi preuzeo obvezu financiranja dijela poslovanja HT Mostar vezanu za poštansku djelatnost i uglavnom neprofitabilnu, dok bi istodobno preko tog poduzeća koje je i vlasnik treće GSM licence investirao u mobilnu telefoniju. Ukupna investicija Mobilkoma u Bosni i Hercegovini, ovisno o tome hoće li u kalkulaciju ući i cijena treće GSM licence koju HT Mostar treba platiti, za sada bi iznosila 100 do 150 milijuna konvertibilnih maraka (50 do 72 milijuna eura) od čega je 24 milijuna predviđeno za kupnju većinskog udjela u Eronetu. Konačnu odluku o prihvaćanju ponude Mobilkoma, Vlada Federacije BiH trebala bi donijeti do kraja ovog tjedna.

Janša: Puno toga smo propustili u pogledu granice

PREDSJEDNIK Slovenske demokratske stranke (SDS) i budući mandatar Janez Janša izjavio je da je Slovenija propustila priliku da stekne jurisdikciju nad zaseocima južno od Dragonje koja se ukazala 2004. godine i da sada treba djelovati drukčije. Janša je u razgovoru za tjednik "Mag" od srijede, na pitanje hoće li slovenska policija preuzeti jurisdikciju nad tim zaseocima, rekao da će se učiniti "ono što bude dobro za Sloveniju". "Danas situacija nije ista kao 2004. godine. Mnoge stvari koje smo propustili trebat će danas nadoknaditi na drugi način", rekao je Janša u razgovoru posvećenom uglavnom kombinacijama oko sastavljanja njegove buduće vlade. Pitanje jurisdikcije nad spomenutim zaseocima koje Slovenija drži spornim dominiralo je političkom kampanjom uoči slovenskih parlamentarnih izbora. Pri tome je Janša vladi dosadašnjeg premijera Antona Ropa zamjerio da je poništila odluku prijelazne vlade Andreja Bajuka koja je potkraj 2000. godine donijela zaključak da Slovenija preuzme jurisdikciju nad spomenutim "spornim" područjem. Janša je ocijenio da su na taj način oslabljene pregovaračke pozicije prema Hrvatskoj, dok su predstavnici stranaka iz sadašnje vladajuće koalicije tvrdili da bi dolazak slovenske policije i državnih organa na područje južno od Dragonje i 2000. godine izazvao međunarodni incident. Janša je u Bajukovoj vladi bio ministar obrane. U razgovoru za "Mag" Janša je također odbacio tvrdnje da je "slovenski Haider". Riječ je o negativnim stereotipima koje iz Slovenije u međunarodni tisak plasiraju propagandisti bivšeg totalitarnog sustava, a na taj se način blati i cijela država, rekao je Janša.

U Saudijskoj Arabiji ubijen jedan od najtraženijih islamista

JEDAN od trojice islamista ubijenih u utorak u sukobu s policijom u Rijadu nalazi se na popisu najtraženijih islamističkih aktivista u Saudijskoj Arabiji, objavilo je u srijedu saudijsko ministarstvo unutarnjih poslova. Riječ je o Abdelmajidu Ben Mohammadu Abdallahu Al-Munieu, traženom zbog pripadnosti saudijskom ogranku terorističke mreže al-Qaide. On se nalazi na popisu najtraženijih islamističkih aktivista koji je saudijska vlada objavila u prosincu 2003., a koji obuhvaća 26 ljudi. Šestero ljudi s tog popisa predalo se vlastima u sklopu jednomjesečne amnestije ponuđene 23. lipnja, nedugo nakon eliminacije vođe saudijskog ogranka al-Qaide Abdel Aziza Al-Muqrina. Jedanaest ljudi s tog popisa i dalje je u bijegu, a ostali su ili ubijeni ili uhapšeni. Tereti ih se za niz terorističkih napada diljem Saudijske Arabije u kojima je od svibnja 2003. ubijeno više od 100 osoba.

Pregovori s Hrvatskom početkom 2005. godine

SAVJETOVAT ću Luksemburgu, sljedećoj zemlji koja će predsjedavati Europskom unijom, da se do veljače ili ožujka sljedeće godine pripremi za početak pregovora s Hrvatskom, izjavio je u srijedu u Zagrebu europski povjerenik za proširenje Guenter Verheugen, nakon što je sudjelovao na posebnoj sjednici hrvatske Vlade. "Europska komisija počet će pregovore s Hrvatskom nakon odluke Europskog vijeća u prosincu", rekao je Verheugen. "A ako kažemo početak 2005., to znači početak, a ne kraj godine", naglasio europski povjerenik. Članovima Vlade je ponovio da za Hrvatsku neće biti nikakvih novih kriterija. "Napredovanje će se odvijati prema zaslugama. Nijedna zemlja neće čekati neku drugu", rekao je Verheugen, koji je konferenciju za novinare održao s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom. Hrvatski je premijer navedenu Verheugenovu izjavu ocijenio najvažnijom danas. "Mi smo sami kovači svoje sreće", rekao je Sanader. Koliko brzo budemo ispunjavali postavljene uvjete, tako ćemo brzo napredovati, dodao je. Hrvatski premijer novinarima je rekao da je Verheugena obavijestio da je ova Vlada spremna završiti pregovore o pristupanju EU do sredine 2007. godine. "Vlada ne želi spekulirati o datumu ulaska u EU, ali danas smo čuli da je to vrlo realno i ostvarivo", istaknuo je Sanader. Hrvatski premijer je izrazio nadu da će hrvatska javnost znati ocijeniti da su prednosti ulaska u EU veći od nedostataka. "Hrvatska želi ispuniti sve kriterije i inzistirat će na tome", rekao je Sanader, govoreći o tri politička kriterija navedena u predpristupnoj strategiji objavljenoj 6. oktobara - suradnji s Haaškim sudom, povratku izbjeglih i prognanih, te regionalnoj suradnji. Verheugen je na kraju istaknuo da je "više nego ikada uvjeren da će sljedeći sastav Europske komisije biti u stanju zaključiti pregovore s Hrvatskom i dati ocjenu da je spremna za članstvo u Uniji". Na pitanje novinara smatra li da će izvještavanje glavne tužiteljice Haškog suda Carle del Ponte, koja inzistira na uhapšenju generala Ante Gotovine u studenome, odgoditi početak pregovora s Hrvatskom, Verheugen je odgovorio da je od Vlade dobio uvjerenje da će učiniti sve kako bi riješila taj problem. "Uopće ne sumnjam da će ova vlada ispuniti sve uvjete", rekao je Verheugen.

Damir Travica pokušava izbjeći izručenje iz Velike Britanije

DAMIR TRAVICA, optužen da je tokom rata u Hrvatskoj sudjelovao u paležu kuća i ubojstvu obitelji hrvatske nacionalnosti u Erveniku, uložio je žalbu Vrhovnom sudu u Velikoj Britaniji kako bi izbjegao izručenje Hrvatskoj, javlja agencija PA News, a prenosi edinburški list The Scotsman. Damir Travica trenutno se nalazi u londonskom zatvoru Brixton, a hrvatske su vlasti uputile Velikoj Britaniji zahtjev za njegovo izručenje jer je optužen da je bio pripadnik srpske paravojne skupine koja je u siječnju 1992. ušla u selo Ervenik i palila kuće u pokušaju srpskih snaga i JNA da istjeraju Hrvate iz tog područja, navodi agencija. U napadu su ubijeni Drago Čengić, njegova supruga i dva sina. Sud u Hrvatskoj je 1993. godine Travicu u odsutnosti osudio na 15 godina zatvora, a hrvatska je Vlada pristala ponoviti suđenje ako se Travica vrati u Hrvatsku, navodi se u izvještaju. Travica od oktobara 2003. godine čeka izručenje, a u Velikoj Britaniji je uhapšen u studenom 2002. godine. U Veliku je Britaniju ušao oko 1995. godine koristeći se krivotvorenom putovnicom. Travičin odvjetnik Julian Knowles dvojici sudaca Vrhovnog suda je rekao da Travica nije imao pošteno suđenje radi neprijateljstva i rasističkog stava spram Srba koje je postojalo na području gdje mu se sudilo. Mnogi svjedoci Srbi, uključujući i ključnog svjedoka kojeg je Travica želio pozvati, istjerani su iz tog područja a on nije znao gdje se nalaze ili su bili previše uplašeni da bi se vratili, tvrdi Travičin odvjetnik Knowles. Knowles je ustvrdio da Travica treba biti oslobođen optužbi "jer postoji stvarna opasnost da će radi svoje nacionalnosti biti diskriminiran ili trpjeti radi predrasuda". Britanski zakon o izručenju od 1989. godine omogućuje da "bez obzira na optužbu dođe do oslobađanja ako postoji opasnost od diskriminacije". Na saslušanju koje bi moglo postati presedan za slične slučajeve optužbi za ratne zločine, Travičin odvjetnik je od britanskih sudaca zatražio da Travici omoguće da osobno da iskaz pred britanskim sudom kako bi ga se oslobodilo optužbe i pustilo iz pritvora, izvještajuje agencija.

Njemački ministar obrane ne isključuje slanje snaga u Irak

NJEMAČKI ministar obrane Peter Stuck prvi je član njemačke vlade koji je ublažio njezino do sada striktno protivljenje slanju snaga u Irak izjavivši kako ne isključuje na dulji rok slanje njemačkih vojnika u Irak. "Isključujem za sada mogućnost raspoređivanja njemačkih vojnika u Iraku no općenito govoreći nitko ne može anticipirati razvoj događaja u toj zemlji da bi mogao davati nepobitne izjave o budućnosti", rekao je Struck u intervjuu za Financial Times od srijede. Istodobno, Struck je pozdravio ideju američkog predsjedničkog kandidata Johna Kerryja o međunarodnom summitu namijenjenom snažnijoj obnovi Iraka. Ta ideja je "vrlo razumna", rekao je dodajući "da situacija u Iraku može biti riješena samo ako se svi uključeni sjednu za isti stol". Do sada je vlada kancelara Gerharda Schroedera dopustila da njemačka policija i vojska obučava svoje iračke kolege. Kontingent od 30 njemačkih vojnika treba u studenome otputovati u Ujedinjene Arapske Emirate kako bi obučila iračke vojnike u rukovanju s njemačkom vojnom opremom. (Hina) xbr ybr

BUSH NAPADA KERRYJA UOČI ZADNJE PREDSJEDNIČKE DEBATE

Američki predsjednik George W. Bush kritizirao je u utorak svog demokratskog izazivača Johna Kerryja kao liberala sklonog povećanju poreza dan uoči njihove posljednje predsjedničke debate o unutarnjim pitanjima. Na predizbornom skupu u Colorado Springsu Bush je ponovno doveo u pitanje Kerryjevu vjerodostojnost i rekao kako su debate do sada pokazale jasne razlike između njih dvojice u pitanjima "od zapošljavanja do poreza, zdravstvene skrbi i borbe protiv terorizma". Bush je upozorio birače da će Kerry povećati poreze svim Amerikancima kako bi financirao svoja predizborna obećanja i, ukazujući na povijest Kerryjeva glasovanja u Senatu, više puta ponovio kako on od toga može bježati, ali se ne može sakriti. Bush u svojim predizbornim govorima neprekidno predstavlja Kerryja kao najliberalnijeg člana američkog Senata koji zagovara veliki utjecaj države i više poreze. Kerry se u Santa Feu pripremao za treću televizijski prenošenu debatu koja će se održati u srijedu navečer u Tempeu u Arizoni. Predsjednik Bush je, također, sa svojim savjetnicima imao generalnu probu pred posljednji susret u kojem će dvojica kandidata tri tjedna pred izbore 2. studenoga raspraviti unutarnjopolitička pitanja poput zapošljavanja i ekonomije. Bush i Kerry će ući u debatu u tijesnoj utrci za Bijelu kuću, s istraživanjima javnoga mišljenja koja pokazuju ili izjednačenost ili statistički beznačajnu prednost jednog ili drugog od nekoliko postotaka. Za Busha je u debati posvećenoj unutarnjim pitanjima značajna činjenica da najnovija anketa CNN/USA Today/Gallup pokazuje da Kerry u očima Amerikanaca ima prednost u većini tih pitanja, uključujući ekonomiju, zapošljavanje, obrazovanje i zdravstvenu skrb. Bush ima prednost samo u pitanju terorizma i poreza, jer većina vjeruje da bi Kerry povećao poreze ako bi postao predsjednik. Bush se u Colorado Springsu dotakao i Iraka, koji je postao glavno predizborno pitanje i predsjednikov problem, naglašavajući kako bi ponovno donio odluku da sruši Saddama Husseina unatoč tome što nije imao oružja masovnog uništavanja što je bilo opravdanje rata. On je priznao da Irak nije imao zabranjeno oružje, a potom rekao, pozivajući se na izvještavanje glavnog američkog inspektora za oružje u Iraku Charlesa Duelfera, kako je Saddam Hussein imao namjeru i znanje pa prema tome i mogućnost za obnovu programa oružja. Bush je također rekao kako je Hussein izigravao UN-ov program nafta-za-hranu kako bi izbjegao sankcije i potom obnovio programe oružja. Tri tjedna pred izbore problem je postala emisija koju američka televizijska kuća Sinclair namjerava uskoro emitirati, a za koji demokrati smatraju da je napad na njihovog kandidata Kerryja. Čak osamnaest senatora Demokratske stranke uputilo je prigovor američkom Saveznom povjerenstvu za komunikacije rekavši da je emisija "Ukradena čast: rane koje ne zacjeljuju" stranački pristran politički program protivan američkim propisima, a ne emisija koja spada u program vijesti kako tvrdi Sinclair. Dokumentarac, kojeg Sinclair, sklon Bushovim republikancima, namjerava emitirati na svoje 62 tv-postaje, sadrži svjedočanstva bivših američkih zarobljenika u Vijetnamu i njihovih obitelji. Oni tvrde da je Kerryevo svjedočenje 1971. pred Kongresom, u kojem je kritizirao rat u Vijetnamu iz kojega se upravo vratio, bilo izdaja američkih vojnika te da je zarobljenicima produljilo zatočeništvo. (Hina) xsl ybr