ARHIVA

Shrader: Muslimani su planirali čišćenje Hrvata iz središnje Bosne

srijeda, 14.1.2004 10:09

AMERIČKI oficir i povjesničar Charles R. Shrader govorio je prošli vikend na skupu američkih Hrvata u čikaškoj župi sv. Jeronima o svojoj knjizi kojom dokazuje muslimansku agresiju na hrvatske enklave u središnjoj Bosni, izvijestio je predsjednik čikaške podružnice HKD-a "Napredak" Ante Čuvalo. Na temelju izvještavanja promatrača UN-a i EU-a i svjedočenja u Haagu Shrader u objavljenoj knjizi, sredinom 2003., na engleskom jeziku "The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia - A Military History, 1992-1994"(Muslimansko-hrvatski građanski rat u središnjoj Bosni - Vojna povijest 1992.-1994.) dokazuje kako su optužbe i osude zatvorenih Hrvata iz središnje Bosne krivo utemeljene te kako je napadaj na Ahmiće bio potpuno legitiman vojni cilj. Shraderovu knjigu (223 str.) koja optužuje Armiju BiH za agresiju na hrvatske enklave u središnjoj Bosni, objavila je u SAD-u naklada Texas AandM - University Press. Autor u njoj pokazuje kako je "uzrok rata protiv Hrvata u središnjoj Bosni bio strateški operativni plan Armije BiH, a njegov prvi cilj ostvarivanje komunikacijskoga nadzora na smjerovima sjever-jug u središnjoj Bosni i povezivanje sjevernih muslimanskih postrojba s onima na jugu koje su im osiguravale komunikaciju s vanjskim svijetom". Drugi cilj tog plana, kako navodi, podrazumijevao je ovladavanje vojnoindustrijskim kapacitetima u središnjoj Bosni, odnosno u Vitezu, Travniku i Novom Travniku, i na njezinu rubu tvornicama u Bugojnu, Vakufu, Prozoru, Jablanici, Konjicu i Hadžićima kako bi se omogućilo naoružavanje Armije BiH. Treći je cilj bio, dodaje, "opkoljavanje bosanskohrvatske enklave u središnjoj Bosni, njezino drobljenje kako bi se očistilo Hrvate s toga područja i tako osigurao prostor za muslimanske izbjeglice koje su Srbi protjerali iz drugih područja". "Postizanje tog cilja osiguralo bi Muslimanima prevlast i politički nadzor nad središnjom Bosnom", piše Shrader u knjizi. Ono što se mnogima činilo kao agresija bosanskih Hrvata, Shrader objašnjava kao vođenje "aktivne obrane" - doktrine koju primjenjuje američka vojska, ističe se u izvadku recenzije na ovitku knjige. Shrader vjeruje da su UN-ovi i europski promatrači "odlučili naprečac i Hrvate osudili za agresiju", piše u tekstu recenzije i dodaje kako Hrvati u središnjoj Bosni "nisu bili agresori jer su se slabo naoružani pred očito brojčano nadmoćnim Muslimanima zapravo branili". "Okruženi nadmoćnijim muslimanskim snagama jedva su se uspijevali održati u svojim enklavama u Lašvanskoj dolini sve do primirja u februaru 1994.", dodaje se. Knjiga obrađuje okolnosti u kojima su se vodile ratne operacije, ustrojstvo, zapovjedništva, nadzor, komunikacije, izobrazbu, doktrinu i logistiku Armije BiH i Hrvatskoga vijeća obrane (HVO). Građanski rat u središnjoj Bosni počinje prvim muslimanskim napadajima na hrvatske enklave u početku 1993., a nastavlja se glavnim napadajima Armije BiH na viteško područje te gradove Busovaču, Kiseljak i hrvatska područja oko Zenice koje autor potanko obrađuje analizirajući navalu muslimanske vojske na pojedina sela. Potanko su obrađeni napadaji muslimanskih postrojba od siječnja 1993., tijek proljetnih navala i nastavka muslimanske ofenzive od svibnja 1993. do zadnjih operacija u februaru 1994. Autor u knjizi donosi još tri dodatka u kojima prikazuje bojni poredak HVO-Operativne zone za središnju Bosnu i bojni poredak Trećega korpusa Armije BiH, dok u trećem dodatku pokazuje značajke i mogućnosti pojedinih oružanih sustava korištenih u muslimansko-hrvatskom ratu. Na kraju knjige je popis literature. Charls R. Shrader, američki oficir i povjesničar, bio je vojni savjetnik u slučajevima za ratne zločine Haaškoga suda, predavač vojne povijesti na West Pointu i Sveučilištu Columbia. Objavio je više knjiga, među kojima "Communist Logistics in the Korean War".

Nizozemska: Učenik ubio profesora

srijeda, 14.1.2004 01:09

SREDNJOŠKOLSKI profesor u nizozemskom gradu Haagu ubijen je u utorak kasno poslijepodne, a policija je privela učenika osumnjičenog za ubojstvo. Učenik se sam prijavio policiji nekoliko sati nakon što je pucao u profesora. "Profesor je preminuo u 10 sati navečer nakon što je pogođen metkom u glavu... Malodobni dječak, inače učenik u školi u kojoj je ubijeni predavao, se sam prijavio policiji i priznao ubojstvo", objavila je glasnogovornica policije. Izvor fotografije: AP

PENTAGON: SVE VIŠE SAMOUBOJSTAVA AMERIČKIH VOJNIKA U IRAKU

Najmanje 21 američki vojnik počinio je samoubojstvo u Iraku, što je svaki sedmi Amerikanac poginuo izvan borbe od početka rata prošloga ožujka, objavio je u srijedu dužnosnik Pentagona. "Takav tip rata očito je prestresan za neke ljude", izjavio je pomoćnik ministra obrane za zdravstvena pitanja dr. William Winkenwerder. "Zabilježili smo 21 samoubojstvo u prošloj godini povezano s akcijom 'Sloboda za Irak'", rekao je Winkenwerder, dodavši da je od toga broja 18 pripadnika kopnene vojske, a trojica iz sastava mornarice i marinaca. Broj samoubojstava vjerojatno je veći od 21, jer se neki dvojbeni smrtni slučajevi izvan borbe još istražuju, rekao je. Sveukupno je od početka rata u ožujku 2003. godine poginulo 469 američkih vojnika - 342 smrtno su stradala u borbama, a 153 u neborbenim incidentima, od nesretnih slučajeva do samoubojstava, rekao je dr. Winkenwerder. (Hina) bcav sd

Njemačku pogodilo snažno nevrijeme

SNAŽNI vjetrovi i kišne oluje, koji su Njemačkom protutnjali u noći s utorka na srijedu, poplavili su rijeke, čupali stabla i izazvali odrone tla. Nevrijeme nazvano "Hanne" najviše je pogodilo južnu Njemačku, gdje su nabujale rijeke i potoci blokirale prometnice i prisilile stanovnike na evakuaciju iz svojih domova. Meteorolozi kažu da su vjetrovi puhali brzinom 169 kilometara na sat. U pokrajini Schwarzwald po četvornom je metru palo 150 litara kiše u posljednjih 36 sati. U oluji je oštećen i "Pride of America", jedan od najvećih turističkih brodova za krstarenje na svijetu, na kojemu su se obavljali završni radovi u brodogradilištu u Bremerhavenu. Golemi brod kompanije NCL America trebao je biti dovršen ovoga ljeta i spreman za krstararenja havajskim otočjem. Trojica od 14 radnika koji su se za vrijeme oluje zatekli na brodu lakše su ozlijeđeni.

Irak: Više poginulih i ranjenih u napadu na policijsku postaju

srijeda, 14.1.2004 08:19

U JAKOJ eksploziji koja je u srijedu ujutro potresla središte iračkog grada Baqube, 60-tak kilometara sjeveroistočno od Bagdada, poginulo je najmanje dvoje prolaznika a veći broj policajaca je ranjen, doznaje se iz lokalnih policijskih izvora i od svjedoka. Prema riječima očevidaca automobil bomba zaletio se u policijsku postaju te odmah potom eksplodirao. Pretpostavlja se da je riječ o samoubilačkom napadu. "Dvoje građana ubijeno je na ulici a najmanje 14 ljudi je ranjeno, svi iz policije", rekao je jedan policajac koji je želio ostati anoniman. Prema riječima liječnika iz obližnje bolnice, najmanje je dvoje ljudi poginulo a preko deset ih je dovezeno s ozljedama zadobivenim u eksploziji. Baquba je jedno od uporišta antiameričkog otpora koji je snažno porastao zadnjih nekoliko mjeseci. Američke snage skoro svakodnevno poduzimaju akcije u gradu i okolici u potrazi za gerilcima. (HIna) br br

ICTY ponovo izdao naloge za hapšenje za 12 bosanskih Srba

HAŠKI sud (ICTY) ponovo je izdao naloge za hapšenje i izručenje 12 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, optuženih za genocid i ratne zločine u BiH, koji se, za razliku od prijašnjih, odnose na sve zemlje članice Ujedinjenih naroda. Tužiteljstvo je 10. prosinca 2003. zatražilo da sud ponovo izda naloge za hapšenje za 12 optuženih koji su u bijegu, iako su oni ranije objavljeni zajedno s optužnicama, uz obrazloženje da su tada bili upućeni samo određenoj državi a nisu se odnosili na sve članice UN. Kineski sudac Liu Daqun potpisao je naloge za hapšenje i izručenje optuženih: Ljubomira Borovčanina, Milana Lukića, Dragomira Miloševića, Sredoja Lukića, Vinka Pandurevića, Vujadina Popovića, Save Todovića, Dragana Zelenovića, Stojana Župljanina, Gojka Jankovića, Gorana Borovnice i Ljubiše Beare, objavio je u srijedu ICTY. Nalozi upućuju i ovlašćuju nadležne vlasti bilo koje države članice UN-a, kojoj budu preneseni, da za tim optuženicima tragaju, uhapse ih, pritvore i predaju Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju, navodi se u prioćenju. Odlukom suca Liua, uhidbeni nalozi dostavljeni su glavnoj haškoj tužiteljici Carli del Ponte, koja će ih uručiti vlastima država na čijim teritorijama optuženi žive ili u kojima tužiteljica veruje da mogu biti pronađeni. Borovčanin, Pandurević, Popović i Beara optuženi su za genocid u Srebrenici u srpnju 1995; Župljanin za genocid u Bosanskoj krajini a braću Milana i Sredoja Lukića optužnica tereti za zločine protiv čovječnosti nad bošnjačkim civilima u okolici Višegrada 1992. Todović, Zelenović i Janković optuženi su za zločine nad Bošnjacima u Foči, Borovnica za ubojstva bošnjačkih civila u okolici Prijedora 1992., a Dragomir Milošević optužen je za zločine počinjene tokom srpskog granatiranja Sarajeva 1992-95.

GRUZIJA USVOJILA SAAKASHVILIEV BARJAK KAO NACIONALNU ZASTAVU

Gruzija je u srijedu usvojila novi nacionalni stijeg, no kritičari zamjeraju što je riječ o barjaku kojega su pristaše Mikhaila Saakashvilia koristili u prošlogodišnjim masovnim protestima za svrgavanje bivšeg predsjednika Eduarda Shevardnadzea. Parlament je, uz samo jedan glas protiv, usvojio zastavu, srednjovjekovni simbol tog crnomorskog naroda s velikim crvenim križem na bijeloj pozadini i manjim križevima u uglovima. Njome je zamijenjena kestenjasto-crno-bijela zastava iz vremena kratkotrajne gruzijske neovisne države, koju su boljševici srušili 1921. godine. Zastava je ponovno uvedena 1990. godine uoči raspada Sovjetskog saveza. Protivnici nove zastave ističu da ona zapravo predstavlja Shakasvilia, aktualnog predsjednika Gruzije izabranog na izborima 4. siječnja, i njegov Nacionalni pokret, koji ju je koristio kao barjak u demonstracijama protiv Shevardnadzea. "To ne mogu poduprijeti. 4. siječnja izabrali smo predsjednika, a ne cara", rekao je David Koguashvili iz oporbene stranke Novog smjera. "Nemojmo se zavaravati, to je stranačka zastava", dodao je. Saakashvili, koji je osvojio 95 posto glasova na predsjedničkim izborima, trebao bi preuzeti dužnost 25. siječnja. (Hina) bcav sd