ČETVERO muškaraca i jedna žena, svi stari između 20 i 23 godina, pali su u komu u nedjelju nakon što su subotnju večer proveli na tehno zabavi u Villingen-Schwenningenu gdje su konzumirali "tekući ecstasy", objavila je policija.

Konzumacija tekućeg ecstasyja, koji se naziva i "drogom za silovanje", uz alkohol može izazvati teške respiratorne probleme i komu, upozorila je policija.

Tekući ecstasy izazava stanje slično pijanstvu i gubitak orijentacije i neku vrstu amnezije, često popraćene seksualnim napadima.

MILORAD DODIK, predsjednik Vlade Republike Srpske, na meti je grupe atentatora, koji se za ubojstvo pripremaju na teritoriju RS, obavijestio je Dodika ministar unutarnjih poslova Srbije Dragan Jočić, javlja B92.

Ministar unutrašnjhi poslova Republike Srpske Stanislav Čađo potvrdio je ovu informaciju. MUP Srbije ih je odmah obavijestio o saznanjima o pripremama za atentat.

U Banja Luci su ozbiljno shvatili ovu prijetnju, ali još nema hapšenja osumnjičenih za atentat.

Dodika je Jočić u petak obavijestio telefonom da mu prijeti smrtna opasnost od grupe od pet osoba koje se spremaju ubiti ga.

U SVIH 18 zatvora širom brazilske države Sao Paula je došlo do velike pobune zatvorenika koji su uspjeli uzeti preko 100 talaca.

Ti događaji slijede krvavi petak kada je izvedeno 55 napada na policijske postaje, ophodnje i automobile u Sao Paulu. Novi podaci govore da je u njima ubijeno oko 30 ljudi - 19 policajaca i 6 napadača.

Oba događaja se pripisuju organizaciji Primiero Commando da Capital (PCC), čiji čelnici - koji se vole prikazivati kao radikalni ljevičari i borci za slobodu - iz zatvora upravljaju trgovinom drogom, otmicama, pljačkama i sličnim kriminalnim aktivnostima. PCC, kao i slične organizacije u Brazilu, se u favelama i drugim sirotinjskim četvrtima nametnula kao jedina vlast, pa policija tamo odlazi jedino prilikom akcija koje više sliče na kaznene ekspedicije nego na čuvanje reda i zakona.

Ovakva eskalacija nasilja je povod imala u odluci vlasti države Sao Paulo da 600 najopasnijih zatvorenika *- uglavnom pripadnika PCC - premjesti u novi zatvor "maskimalne sigurnosti", daleko od glavnog grada. Cilj je bio spriječiti PCC -jeve čelnike da iz običnih zatvora - gdje je posjedovanje mobitela uobičajena pojava - nastave upravljati svojim zločinačkim carstvom, kao i da organiziraju pobunu.

Međutim, iako su vlasti znale da će do pobune doći, pokazalo se da je ne mogu spriječiti.

Stanovnici Brazila su, inače, naviknuti na nasilje - kako od strane bandi, tako i od policije - ali, prema lokalnim medijima, krvoproliće ovakvih razmjera predstavlja šok čak i za tamošnju javnost.

Posljednji incident ovakvog tipa je zabilježen u studenom 2003. godine, kada su u napadima na policijske postaje ubijena tri policajca.

D.A.

ARHEOLOZI su u brazilskom dijelu bazena Amazone, blizu Francuske Gvajane, otkrili pretkolonijalni astrološki opservatorij star možda i 2.000 godina.

"Samo je društvo sa složenom kulturom moglo izgraditi ovakav spomenik", kazala je arheologinja Mariana Petry Cabral s Instituta Ampala za znanstveno i tehnološko istraživanje.

Opservatorij je izgrađen od 127 blokova granita od kojih je svaki visok tri metra i razmješten ravnomjerno u krugovima na otvorenom polju, dodala je.

Cabral je kazala i kako mjesto nalikuje hramu koji je mogao biti korišten kao opservatorij jer su blokovi razmješteni tako da označavaju zimski solsticij. U prosincu put Sunca omogućuje zrakama da prolaze kroz rupu na jednom od blokova što je vjerojatno pomagalo u računanju poljoprivrednih aktivnosti i vjerskim ritualima.

Teško je odrediti starost blokova, no, prema keramičkim fragmentima pronađenim u blizini, arheolozi smatraju da je opservatorij star između 500 i 2.000 godina.

Ovaj se lokalitet nalazi u Calcoeneu, 390 kilometara od Macape, glavnog grada države Amapa, u blizini s granice Brazila i Francuske Gvajane.

Arheolozi kažu i da ovo otkriće sadržava misterije slične onima u Stonehengeu u Engleskoj, još jednom spomeniku sastavljenom od velikog kamenja čija je svrha također nejasna.

ZLOGLASNI zatvor u zaljevu Guantanamo, jedan od najnakaradnijih plodova američkog "Rata protiv terorizma", zatvoriti će se do kraja godine. George Bush je prošli tjedan izjavio kako "jako želi zatvoriti Guantanamo", nakon čega su počeli intenzivni napori boraca za ljudska prava da se zatvorenici vrate kućama.

Clive Stafford-Smith, voditelj organizacije za prava zatvorenika "Reprieve", koji predstavlja 40 zatočenika iz Guantanama, izjavio je da je u Londonu bio na ručku sa neimenovanim dužnosnikom State Departmenta sa kojim je razgovarao o tome kako zatvoriti Guantanamo, navodi Times.

Busheva administracija sada traži najbrži i najbezbolniji put kako okončati sramotnu epizodu sa Guantanamom, nakon što nije uspjela zaobići zakon držeći navodne teroriste van američkih sudova i pošto je shvatila da svega nekoliko od 485 uznika može dovesti pred vojni sud. Pentagon se toliko udobrovoljio, da sad službeno tvrdi kako je spreman pustiti 135 zatvorenika, za koje se više ne smatra da predstavljalju prijetnju američkoj sigurnosti.

Kada američka milost obasja zatvor u zaljevu, 120 Saudijaca će se vratiti kući. Od 125 Afganistanaca, većina će također bit puštena. Više od 100 Jemenaca će se također radovati slobodi.

Samo 10 zatvorenika očekuje vojni sud, među kojima je najpoznatiji Australac David Hicks, koji je uhvaćen dok se borio sa Talibanima u Afganistanu. Australska Vlada je prošli tjedan sklopila sporazum sa SAD-om, koji bi Hicksu omogućio, da ukoliko bude osuđen, kaznu odsluži u Australiji.

EUROPSKA komisija i Europska središnja banka (ECB) u utorak će objaviti izviješće o spremnosti dviju novih članica Slovenije i Litve da od početka sljedeće godine uvedu zajedničku europsku valutu euro, ali je već sada gotovo posve sigurno da Litva neće dobiti zeleno svjetlo zbog previsoke inflacije.

Slovenija će se tako pridružiti euro-zoni, koju čine 12 zemalja članica EU-a. Tijekom dogovaranja Sporazuma iz Maastrichta početkom 90-tih, kada je donesena odluka o uvođenju zajedničke valute, dvije od tadašnjih 15 članica, Velika Britanija i Danska, dobile su trajno izuzeće od obveze uvođenja eura. Od starih 15 članica izvan euro-zone ostala je jo Švedska, ali ona nema trajno izuzeće. Mogućnost trajnog izuzeća od obveze uvođenja eura nije ostavljena novim članicama, koje su u ušle 1. svibnja 2004. U pristupnom sporazumu između 10 zemalja i EU-a, predviđena je samo privremena derogacija te obveze, dok te zemlje ne ispune kriterije za zajedničku valutu.

Ulaskom u euro-zonu, država se odriče monetarne suverenosti i predaje je u ruke Europske središnje banke, koja vodi zajedničku monetarnu politiku.

Sporazum iz Maastrichta propisao je pet makroekonomskih kriterija, koje zemlje moraju ispunjavati za ulazak u euro-zonu. Prvi kriterij koji se mora zadovoljiti jest stabilnost cijena, odnosno inflacija. Propisano je da u razdoblju od godinu dana prije ulaska u euro-zonu inflacija smije biti veća za 1,5 posto od prosjeka tri najniže stope inflacije u zemljama članicama EU-a. Prosječna stopa inflacije u Poljskoj, Švedskoj i Finskoj, koje su prošle godine imale najniže stope, iznosi 1,1 posto, tako da zemlje kandidatkinje ne smiju prekoračiti stopu od 2,6 posto.

Slovenija ispunjava taj uvjet, u ožujku je stopa inflacije bila 2,3 posto, a prosječna stopa inflacije za ovu godinu procijenjena je na 2,4 posto. Litva, s druge strane, zamalo premašuje prag, stopa inflacije u ožujku je iznosila 2,7 posto, a prosječna godišnja stopa inflacije za ovu godinu procijenjena je na 3,5 posto.

Litva je uputila prigovor Bruxellesu, jer se referentna stopa inflacije izračunava na temelju najnižih inflacija u trima zemljama članicama EU-a, a ne euro-zone. Dvije od tri zemlje s najnižom stopom inflacije, Švedska i Poljska izvan su euro-zone.

Razumijevanje za prigovor Litve pokazao je luksemburški premijer Jean Claude Juncker, koja predsjedava euro-skupinom. On je izjavio da možda "nije najpametnije" izračunavati prosjek na temelju stopa inflacije u zemljama koje su izvan euro-zone.

Ni prema proljetnim makrokonomskim predviđanjima Europske komisije, Litva neće ni sljedeće godine biti ispod referentnog praga - očekivana stopa inflacije je 3,3 posto, a u Sloveniji 2,5 posto.

Što se tiče ostalih kriterija konvergencije ni jedna od dviju zemalja aspirantica nemaju problema. Riječ je o stabilnosti tečaja - nominalna tečajna stopa nacionalne valute ne smije fluktuirati prema gore ili prema dolje više od 15 posto u odnosu na paritetni tečaj u razdoblju od dvije godine prije ulaska u euro-zonu.

Sljedeći je kriterij stabilnost kamatnih stopa - nominalna kamatna stopa na javni dug smije biti veća za dva posto od prosječne kamatne stope u trima zemljama članicama EU-a s najnižom inflacijom.

Posljednji kriterije propisuje da proračunski manjak ne smije biti veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug preko 60 posto BDP-a.

Međutim, posljednji kriterij ne ispunjavaju ni neke članice, koje su u euro-zoni od samo početka, i koje već godinama imaju proračunski manjak viši od tri posto BDP-a.

Prihvaćanje zajedničke valute u novim zemljama članicama odvija se sporije nego što se očekivalo. Računalo se da će do 2010. svih deset zemalja ući u euro-zonu, a početkom 2007. godine tri ili četiri zemlje.

Sve one imaju problema s ispunjavanjem kriterija konvergencije jer se ne žele odreći proračunskog deficita s kojim financiraju ubrzani gospodarski rast kako bi što prije sustigle stare članice.