ARHIVA

Biljana Plavšić odslužuje kaznu u švedskom dvorcu

"BILO bi najbolje kad bi istočna Bosna bila očišćena od Muslimana. Kad kažem očišćena, ne želim da me netko shvati doslovno i pomisli na etničko čišćenje. Oni zakače etiketu etničkog čišćenja savršeno prirodnom fenomenu i onda to nazivaju ratnim zločinom." - Biljana Plavšić, septembar 1993. "Kad sam vidjela što je Arkan napravio u Bijeljini, odjednom sam shvatila da su sve njegove akcije takve. Rekla sam, "Ovdje stoji srpski heroj". On je pravi Srbin, baš onakav kakvog trebamo." - Biljana Plavšić, 1996. Tko je Biljana Plavšić? Arkan i njegove jedinice pobile su više stotina, možda i tisuću ljudi nakon pada Bijeljine u travnju 1992. Predsjednica tzv. Republike Srpske, Biljana Plavšić, se nakon "oslobođenja" Bijeljine susrela s Arkanom i izljubila ga pred kamerama svjetskih medija. Biljana Plavšić, koja zajedno sa Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem čini trojac najviše odgovornih za svo razaranje i smrt u ratu u BiH, krajem veljače osuđena je na 11 godina zatvora, nakon što je priznala krivnju za zločine protiv čovječnosti i etničko čišćenje (tužbu za genocid tužilaštvo je odbacilo). Tijekom suđenja Haag se pokazao izuzetno naklon "čeličnoj lady" tzv. Republike Srpske, koja se sama predala sudu, priznala krivnju, ali i svjedočila protiv Miloševića tokom suđenja. Čovjek bi pomislio da protiv Miloševića već postoji dovoljno dokaza za (efektivno) doživotnu presudu i bez svjedočenja njegovih najbližih suradnika u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, ali tribunal u Haagu očito ne misli tako. Nedavno je objavljeno da će Plavšićka zatvorsku kaznu od 11 godina (minus vrijeme provedeno u kućnom pritvoru) odslužiti u Švedskoj, zemlji s vjerojatno najluksuznijim zatvorima na svijetu. "Humani" zatvor za Biljanu Danas (14. lipnja) je Reuters objavio opsežan članak o ženskom zatvoru Hinseberg, u kojem će 72-godišnja Biljana odslužiti kaznu za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Iako se i u švedskim zatvorima odražava visok standard građana te zemlje, novinar Reutersa ostao je zatečen izgledom Hinseberga, kojeg osoblje i zatvorenice zovu "dvorac". Iz zatvora Hinseberg je dosad pobjegla samo jedna osoba. Razlog za to nije visoka sigurnost nego jednostavna činjenica da je boravak u takvom zatvoru ima sva obilježja lagodnog života, a ne kazne. Glavna zgrada Hinseberga velika je vila okružena drvoredima, s pogledom na obližnje jezerce. Uz 97 luksuznih bungalova u kojem su smještene zatvorenice, zatvor posjeduje vlastitu saunu, solarij, sobu za masažu i ograđeni dio za jahanje. U jezercu kojeg se vidi iz vile kupaju se djeca, a starije gospođe iz obližnjeg grada Frovi čavrljaju na mostu koji vodi prema zatvoru Hinseberg. Zatvorenice šetaju po okolini zatvora u ležernoj odjeći, a konji (koje zatvorenice mogu jahati ako žele) pasu na maloj livadi uz šetalište. U standardnu opremu svih bungalova u kojima zatvorenice borave spada TV u boji i kupaonica, a ako se žele rekreirati, na raspolaganju im stoji košarkaški teren, sauna, solarij i moderno opremljena teretana. Hinseberg još uvijek nema bazen, ali zatvorenice su ga već zatražile od uprave zatvora. Dobro popunjena knjižnica, soba za sviranje klavira i soba za masažu također su na raspolaganju svima u Hinsebergu. Jedini posao koji zatvorenice moraju obavljati je rad u kuhinji ili čišćenje, a plaća (na koju ne plaćaju porez) iznosi oko 185 američkih dolara na mjesec. Usput budi rečeno, prosječna plaća u ratom razorenoj Bosni i Hercegovini  iznosi 270 dolara na mjesec. Iako Švedska još uvijek nije službeno potvrdila da će Biljana Plavšić kaznu služiti tom zatvoru, Reuters u privatnom razgovoru sa švedskim dužnosnicima saznaje da će Biljana uskoro stići u Hinseberg, koji se nalazi u blizini Stockholma. "Ako dođe, dobro ćemo je paziti. Naučit ćemo je Švedski." - rekla je Reutersovom novinaru šefica osiguranja Hinseberga, Kertsin Egonsson-Larsson. Za zatvorenice Hinseberga, dolazak Biljane Plavšić je gotova stvar. "Ona dolazi, uopće nema sumnje u to, i to ovih dana." - rekla je novinaru Reutersa jedna zatvorenica. Šefica osiguranja Hinseberga ne misli da je zatvor luksuzan, pa ni za osobu direktno odgovornu za etničko čišćenje 200,000 ljudi. "Ne mislim da je lukzusan. U Švedskoj ionako imamo visoke standarde, a zatvori se grade prema tim standardima." - rekla je Reutersovom novinaru Egonsson-Larsson, pa dodala: "Ponosna sam na ovaj zatvor jer je human." Činjenica da će Biljana Plavšić, osuđena za zločine protiv čovječnosti, kaznu odraditi u "humanom" Hinsebergu, samo je još jedan dokaz za tvrdnju da postoji ogromna razlika između prava i pravde. N.B.

Francuzi napadnuti u Kongu

subota, 14.6.2003 11:29

FRANCUSKE postrojbe, koje su poslane da zaustave plemenske sukobe u kongoanskom gradu Bunii, otvorile su u subotu prvi put vatru nakon što su ih napali nepoznati napadači, javlja agencija Reuters pozivajući se na izjave očevidaca. "Francuzi su napadnuti, a ne zna se tko ih je napao", izjavio je očevidac koji je putovao s konvojem francuske vojske u predgrađu Bunie koja se nalazi u sjevernoistočnom dijelu Konga.

Američki Senat prepun milijunaša

subota, 14.6.2003 08:59

AMERIČKI Senat je prepun milijunaša i, barem u tome, nema razlike između Republikanaca i Demokrata, pokazale su u petak prijave imovnog stanja američkih parlamentaraca. Među 100 senatora njih 40 su dolarski milijunaši, 22 Republikanci i 18 Demokrati. Svi, osim njih šest, su muškarci. Na vrhu piramide bogatstva nalaze se tri Demokrata, John Kerry iz Massachussettsa koji posjeduje 164 milijuna dolara, Herb Kohl iz Wisconsina s bogatstvom od 111 milijuna dolara i John Rockfeller iz Zapadne Virginije, s procijenjenom imovinom od 82 milijuna dolara. Kerry, koji je jedan od demokratskih kandidata za predsjednika, oženjen je Teresom Heinz, nasljednicom bogatstva Heinz food. Kohlova obitelj posjeduje trgovački lanac, a on sam košarkaški tim Milwaukee Bucks. Rockfeller dolazi iz jedne od najbogatijih američkih obitelji uopće. Predsjednik senatske republikanske većine, Bill Frist iz Tennesseeja, bivši kardiokirurg iz Nashvilla, čija je obitelj utemeljila jedan od najvećih lanaca komercijalnih bolnica u Sjedinjenim Državama, The Healthcare Company, prijavio je imovinu između 15,1 milijuna i 42,3 milijuna dolara. Njegov kolega, predsjednik demokratske senatske manjine Tom Daschle iz Južne Dakote prijavio je tek između 416.000 do 1,2 milijuna dolara. Radi se o procjenama pa su i brojke izražene u širokom rasponu. Ipak prijave daju uvid u imovinu nekih od najmoćnijih i najutjecajnijih ljudi u američkoj vlasti. Senator Edward Kennedy iz Massachussettsa je, kao i uvijek, među milijunašima. On posjeduje obiteljsku zakladu vrijednu od 8 milijuna dolara do 45 milijuna dolara, koju je ustanovio 1936. njegov otac Joseph Kennedy kada je Edwardu bilo samo četiri godine. On ima i zaloge na svoje ime vrijedne između 1 milijun i 5 milijuna dolara i prihod od 2 milijuna dolara do 15 milijuna dolara od obitelji i zaloga. Senatorica Hillary Rodham Clinton je od najnovije knjige uspomena iz Bijele kuće dobila kao prvu uplatu 1,15 milijuna dolara, ali to nije ništa u usporedbi s 9,5 milijuna dolara koje je zaradio njezin muž, bivši američki predsjednik Bill Clinton za držanje govora diljem svijeta koje je naplaćivao i do 400.000 dolara po nastupu. Clintonovi, međutim, duguju još uvijek između 1,7 milijuna dolara i 6,5 milijuna dolara, uglavnom za usluge odvjetnicima tijekom istraga o Clintonovim dok su boravili u Bijeloj kući. Kerry nije jedini milijunaš među demokratskim predsjedničkim kandidatima. Senator John Edwards iz Sjeverne Caroline prijavio je netto imovinu čija se vrijednost kreće od 12,8 do 60 milijuna dolara. Senator Bob Graham iz Floride prijavio je 7,7 milijuna do 31,6 milijuna, a senator Joe Lieberman iz Connecticuta vrijedi od 482.000 do 1,8 milijuna dolara. Za utjehu, nisu svi američki senatori milijunaši. Najmanje 10 njih prijavilo je da ima imovinu manju od 100.000 dolara. Ipak, prijave imovine pokazuju i za Ameriku, natprosječno bogatstvo američkih zakonodavaca. "To pokazuje da su imućni ljudi oni koji često uskaču u politiku i često su oni uspješni u njoj", rekao je Steven Weiss, direktor komunikacija u Centru za odgovornu politiku, koji proučava novac i politiku. On je rekao da je tome tako i zato što je potreban znatan novac da bi se postalo senatorom, i ljudi koji to hoće često moraju odustati od svoga posla, a to si mogu dopustiti uglavnom bogati. Svih 535 članova američkog Kongresa mora svake godine podnijeti izvještavanje o svom financijskom stanju. Prema američkom zakonu njihovi honorari za govore moraju biti uplaćeni u dobrotvorne svrhe, a prihod od aktivnosti koje ne uključuju investicije ograničen im je na 23.205 dolara. Senatori i zastupnici u Zastupničkom domu američkog Kongresa imaju godišnju plaću od 154.700 dolara. Čelnici Senata i Zastupničkog doma dobivaju godišnje 171.900 dolara. (Hina) sl br

SIMITIS: HRVATSKA U EU 2008. ILI 2009.

Hrvatska bi mogla zaključiti pregovore o ulasku u Europsku uniju 2008. ili 2009. godine, izjavio je u subotu u Beču grčki premijer i predsjedatelj Europskog vijeća Kostas Simitis. "Hrvatska je podnijela u Ateni zahtjev za početak pregovora za pristup u EU, to će se i ostvariti, i nadam se da bi se pregovori mogli zaključiti najvjerojatnije početkom 2008. ili 2009.", rekao je Simitis nakon razgovara s austrijskim kancelarom Wolfgangom Schuesselom. Simitis je u sklopu turneje po glavnim gradovima država članica EU, pred summit u Solunu razgovarao u subotu u Beču s austrijskim kancelarom Wolfgangom Schuesselom. "Položaj Hrvatske je nešto drugačiji, rekao bih bolji od drugih zemalja u regiji, ali Hrvatska kao i druge države moraju raditi na tome da prihvate i provode načela, zakone, vrijednosti i praksu EU-a", rekao je grčki premijer i predsjedatelj EU Simitis. Na novinarski upit što mogu očekivati države jugoistočne Europe sastanka u Solunu, Simitis je rekao da će se na tom skupu "poboljšati postojeći mehanizmi suradnje. Bit će više financijskih sredstava za te zemlje, bit će dogovoreni zajednički programi, a te zemlje moraju usvojiti i provoditi acquis communautaire, pravnu stečevinu EU-a", rekao je Simitis poručivši "možete postati članice EU, ali morate prvo ispuniti potrebne pretpostavke i raditi na tome". (Hina) spđ sv

RAČAN: SVE UVJETE ZA EU HRVATSKA ĆE ISPUNITI DO 2006. GODINE

Hrvatski premijer Ivica Račan izjavio je u subotu da će Hrvatska do 2006. godine ispuniti sve uvjete za članstvo u Europskoj uniji (EU). "Sve svoje obveze i uvjete za članstvo u EU Hrvatska će ispuniti i obaviti do kraja 2006., kao što je i planirano", rekao je Račan novinarima koji prate njegov posjet Dublinu. Premijer je to rekao komentirajući izjavu grčkog premijera Costasa Simitisa da bi Hrvatska mogla zaključiti pregovore o ulasku u EU 2008. ili 2009. godine. "Hrvatska je podnijela u Ateni zahtjev za početak pregovora za pristup u EU, to će se i ostvariti, i nadam se da bi se pregovori mogli zaključiti najvjerojatnije početkom 2008. ili 2009.", rekao je Simitis u subotu u Beču nakon razgovara s austrijskim kancelarom Wolfgangom Schuesselom. Simitis, ujedno i predsjedatelj Vijeća EU-a, smatra da je položaj Hrvatske bolji od drugih zemalja u regiji, ali da Hrvatska kao i druge države moraju raditi na tome da prihvate i provode načela, zakone, vrijednosti i praksu EU-a. (Hina) rb/bcav sd

Fischer: Do zime bi moglo biti 5 milijuna nezaposlenih

MINISTAR vanjskih poslova Joshka Fischer upozorio je u subotu da bi do zime u Njemačkoj moglo biti pet milijuna nezaposlenih. Po službenim podacima, stopa nezaposlenosti je 10 posto s 4.3 milijuna osoba bez posla. "Najveći i najopasniji problem s kojim smo suočeni je da bi do zime mogli imati pet milijuna nezaposlenih", rekao je Fischer pred visokim dužnosnicima stranke Zelenih. Pozvao ih je da podupru reforme kancelara Gerharda Schroedera. Njemačko gospodarstvo, najsnažnije u Europi, trenutno pokazuje najslabije rezultate u eurozoni. Prošle je godine njemački BDP porastao za 0.2 posto, a za ovu godinu analitičari predviđaju rast od 0.3 do 0.5 posto. Fisherovi Zeleni koalicijski su partner u vladi koju vode Schroederovi Socijaldemokrati.

Račan: Nema sukoba s Mesićem oko Gotovine

PREDSJEDNIK hrvatske Vlade Ivica Račan odbacio je u subotu napis u nekim listovima u kojima se spekulira o navodnom sukobu između Vlade i predsjednika Stipe Mesića oko slučaja generala Ante Gotovine. Odgovarajući na pitanja hrvatskih novinara koji prati njegov dvodnevni službeni posjet Dublinu, Račan je rekao kako do njega "dolaze nekakve interpretacije o nekakvim sukobima između Vlade i predsjednika države. Ja te sukobe ne vidim", rekao je premijer Račan. Govoreći o svojim stajalištima u pogledu slučaja generala Gotovine, premijer Račan je rekao kako je od početka inzistirao na potrebi da general Gotovina prihvati punu suradnju sa Sudom u Haagu, i to bez prethodnih uvjeta. Optužnica se, rekao je Račan, može eventualno promijeniti, ili odbaciti, ali nakon što Gotovina prihvati suradnju sa sudom u Haagu. "Potrebno je da general Gotovina prihvati suradnju sa Sudom u Haagu, bez apriornih uvjeta o odbacivanju optužnice", rekao je Račan. On je dodao kako je nakon takve suradnje i takva opcija moguća. "Ne vidim u tom pogledu sukob između Vlade i predsjednika Mesića", istaknuo je hrvatski premijer.