ARHIVA

Narkomanski boss ubijen na parkiralištu u Sofiji

NARKOMANSKI boss ubijen je u ponedjeljak na parkiralištu jednog supermarketa u Sofiji, gdje traje rat između narkomanskih klanova, objavilo je bugarsko ministarstvo unutarnjih poslova. Petar Iliev (36) pod nadimkom "Pas" ubijen je iz vatrenog oružja, a nitko od kupaca u supermarketu nije ozlijeđen. Prema policijskim izvorima, ubijeni Iliev bio je bliski suradnik glavnog bugarskog preprodavača droge Constantina Dimitrova koji je ubijen 7. prosinca pred dućanom nakita u srcu Amsterdama.

ULEMEK LEGIJA IZJAVIO DA NIJE KRIV ZA UBOJSTVO SRBIJANSKOG PREMIJERA

Prvooptuženi za ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića, Milorad Ulemek Legija, u ponedjeljak se pred Specijalnim vijećem za borbu protiv organiziranog kriminala u Beogradu izjasnio da se ne osjeća krivim po optužnici koja ga tereti da je organizirao ubojstvo premijera. "Ni ja, niti jedan pripadnik JSO (Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije, čiji je zapovjednik bio), nemamo nikakvog udjela u organizaciji ili izvršenju atentata na premijera Đinđića", izjavio je Ulemek pred sudom. Sud je u ponedjeljak prihvatio podnesak Ulemekovih odvjetnika, kojim su zatražili da njihov branjenik iznese svoju obranu, nakon što je to odbio učiniti prošlog četvrtka zbog toga, kako je rekao, "da ne bi utjecao na rezultat predsjedničkih izbora" u nedjelju održanih u Srbiji. Prema prošlotjednom planu sudskog vijeća, za iznošenje Ulemekove obrane predviđena su dva dana, nakon čega bi trebao biti nastavljen dokazni postupak. Prvooptuženi Ulemek predao se policiji 2. svibnja, nakon što je, poslije ubojstva premijera 12. ožujka prošle godine, 14 mjeseci proveo u bijegu. (Hina) xttag ybr

Samoranjavanje postaje nova stvarnost

SAMOOZLJEĐIVANJE, nova je šokantna stvarnost o kojoj se još uvijek u svijetu i u nas, nerado govori. Samoozlijeđivanje je, kako kažu stručnjaci, svaki oblik štetnog ili potencijalno štetnog ponašanja koje u osnovi nije samoubilačke naravi. U tu kategoriju mnogi, uz primjerice namjernog unakaženja lica ili tijela, ubrajaju i pušenje, pretjerano konzumiranje ića i pića... Neposredno se takvo autodestruktivno ponašanje definira kao namjerno izazivanje trenutačne i konkretne tjelesne ozljede. Utoliko je samoozlijeđivanje teško razumjeti, objašnjava dr. Ante Tonći Despot u osvrtu objavljenom u glasilu HEP-a, jer se kosi s uobičajenom ljudskom sklonošću ugodi i nesklonošću boli. Takvo ponašanje, nastavlja dr. Despot, upitnim čini naše ustaljene predodžbe o užitku, odnosno, sreći. Istraživači objašnjavaju da se samoozlijeđivanjem umanjuje osjećaj ljutnje, napetosti ili depresije. Samozadavanje bola ima odvratiti od većeg ili većih problema, primjerice, od zastrašujućeg osjećaja praznine, nemoći i gubitka. Broj slučajeva samoozlijeđivanja u porastu je, kaže se u nastavku, te napominje da takvo ponašanje obično započinje tokom mladosti. Reakcijom je, često, na gubitak jednog roditelja, fizičko, osobito, seksualno zlostavljanje, autodestrukciju unutar obitelji... Gotovo se svi slažu da samoozlijeđivanje nije ni u kakvoj vezi sa samoubojstvom. jesu li u pravu? Tvrde da je motivacija posve različita. Samoozlijeđivači atakiraju na dio, samoubojice na cjelinu ljudske osobe.

Washington Post objavio kopiju memoranduma o standardima ispitivanja zatvorenika

WASHINGTON POST objavio je u nedjelju na svojoj Internet stranici kopiju memoranduma o standardima ispitivanja zatvorenika u kojem se navodi da nužda ili samoobrana može opravdati metode ispitivanja kojima bi se moglo prekršiti poglavlje 2340A američkog zakonika u koji je uključena Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih, nehumanih i degradirajućih postupaka ili kažnjavanja. Memorandum je napravljen na zahtjev CIA-e koja je zatražila ovlasti za provedbu agresivnijih ispitivanja od onih koja su bila dopuštena prije terorističkih napada 11. rujna 2001. "Mi zaključujemo da, u skladu s trenutnim okolnostima, nužda ili samoobrana mogu opravdati metode ispitivanja kojima bi se moglo prekršiti poglavlje 2340A", stoji u tom dokumentu. Ispitivanja su se odnosila na osumnjičene pripadnike terorističke mreže al Qaide koje je CIA uhvatila izvan SAD-a. CIA je zatražila od Bijele kuće pravne smjernice. Bijela kuća je zatim zatražila od Ureda za pravne savjete pri ministarstvu pravosuđa da izda pravno mišljenje o standardima ispitivanja u skladu s Konvencijom protiv mučenja i drugih okrutnih, nehumanih i degradirajućih postupaka ili kažnjavanja. Memorandum od 1. augusta 2002. potpisao je tadašnji voditelj Ureda za pravne savjete Jay S. Bybee, a upućen je savjetniku predsjednika Georgea W. Busha Albertu R. Gonzalesu. Ured zaključuje da određeni postupci mogu biti okrutni, nehumani ili degradirajući, ali da ne nanose bol i patnje takvog intenziteta da bi spadali pod zabranu mučenja koju propisuje poglavlje 2340A. Da bi neki postupak predstavljao mučenje prema definiciji u poglavlju 2340, mora nanositi bol koju je teško izdržati. Fizička bol koja potpada pod mučenje mora biti jednaka intenzitetu boli koja prati tešku fizičku ozljedu, kao što je otkazivanje organa, oštećenje tjelesnih funkcija ili čak smrt. Duševne boli ili patnje koje potpadaju pod mučenje moraju rezultirati teškim psihičkim posljedicama ili dugo trajati, na primjer mjesecima ili čak godinama. Također se navodi da psihičke posljedice moraju biti rezultat "prijetnji smrću; prijetnji nanošenjem boli koja predstavlja fizičko mučenje; nanošenja takve fizičke boli u cilju psihološkog mučenja; korištenja droga ili primjene drugih procedura s ciljem poremećaja osjeta, ili temeljne promjene osobnosti pojedinca; ili prijetnji da će učiniti neku od tih stvari trećoj strani". Prema tumačenju Ureda za pravne savjete, tekst Konvencije zabranjuje samo najekstremnije postupke, tako da je kažnjivo jedino mučenje, a ne i "okrutni, nehumani ili degradirajući postupci ili kažnjavanje".

Šešelj: Ja i radikali nikad nećemo odustati od Velike Srbije

VOJISLAV ŠEŠELJ, čelnik Srpske radikalne stranke (SRS) koji u pritvoru Haškog suda (ICTY) čeka suđenje za ratne zločine, u ponedjeljak je unatoč zabrani sudjelovanja u izbornoj kampanji u Srbiji, poručio pristašama da on i radikali "nikad neće odustati od stvaranja Velike Srbije". "SRS i ja osobno nikad nećemo odustati od stvaranja Velike Srbije u kojoj će biti objedinjene sve srpske zemlje istočno od linije Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica", rekao je Šešelj na statusnoj konferenciji u Haškom sudu, dodajući kako je to cilj kojemu je posvetio prvih 50 godina života i za koji će živjeti idućih 50. Kako mu je ICTY ograničio pravo na komunikaciju zbog predsjedničkih izbora u Srbiji, Šešelj je iskoristio statusnu konferenciju da biračima uputi poruku o kontinuitetu velikosrpske politike radikala, čiji je kandidat Tomislav Nikolić u jučerašnjem prvom izbornom krugu pobijedio s 30 posto glasova. U Velikoj Srbiji, koju na račun teritorija Hrvatske i BiH priziva Šešelj, po njegovim bi riječima u "bratskom jedinstvu živjeli Srbi-pravoslavci, Srbi-katolici, Srbi-muslimani i Srbi-protestanti". Sudac Carmel Agius oduzeo mu je riječ, kazavši da se samooptužuje. Šešelj je 14. veljače 2003. optužen u 14 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjeno protiv nesrba u Hrvatskoj, BiH, i Vojvodini početkom 90-ih. Na statusnoj konferenciji, koja se održava svakih 120 dana ako u predmetu nema ročišta, bilo je riječi i o prošlotjednoj odluci raspravnog vijeća da djelomice prihvati Šešeljev prigovor na optužnicu u odnosu na optužbe za Vojvodinu. Šešelj je pozdravio odluku vijeća, koje je zatražilo da tužitelji objasne pitanje postojanja oružanog sukoba u Vojvodini, kao osnove za nadležnost ICTY-a, a glavna tužiteljica Hildegard Uertz-Retzlaff najavila je žalbu na tu odluku i dopunu optužnice u dijelu u kojemu se objašnjava kaznena odgovornost Šešelja za deportacije Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci 1992. "Vaša je odluka ispravna. Tužitelji ne mogu nikako dokazati postojanje oružanog sukoba i zaraćenih strana u Vojvodini", rekao je Šešelj. Sudac Agius kazao je tužiteljima kako ga je "prilično iznervirao njihov podnesak" jer su išli s dvije opcije kako bi se osigurali ako im žalba bude odbijena, te rekao da će se odlučivati samo o žalbi. Šešelj je protestovao zbog uvedenih komunikacijskih ograničenja, tvrdeći da je "podvrgnut potpunoj izolaciji", a također je pred raspravno vijeće postavio niz uobičajenih "nemogućih zahtjeva". Tako je zatražio da mu se dostavi kompletna jurisprudencija ICTY-a odnosno sve presude, žalbe, odluke i podnesci "na srpskom", jer mu je upoznavanje sudske prakse nužno za pripremu obrane. Objašnjavajući spremnost da pregleda toliki materijal, našalio se da on "radi 24 sata dnevno a nekada i 25, ako ustane sat ranije". Požalio se da ga je glavna tužiteljica Carla del Ponte u januarskom intervjuu HRT-u spominjala u "vrlo negativnom kontekstu", što čini i haška TV Sense te glasnogovornici ICTY-a, pa je zatražio pravo da se i on obrati javnosti na "mjesečnim tiskovnim konferencijama o stanju u predmetu". Kada je riječ o pripremama za početak suđenja, tužitelji su najavili da će izvesti 63 svjedoka, a za 40 dati pisane izjave, te više od 500 dokaznih predmeta. Šešelj je ustvrdio da je njegovo suđenje predviđeno za 2007. godinu, što je sudac Agius demantirao rekavši kako će učiniti sve da se postupak ubrza. (Hina) xdh ydgk

SAD: NEDOVOLJAN NAPREDAK RH U SUZBIJANJU TRGOVINE LJUDIMA

Mada Hrvatska čini značajne napore kako bi udovoljila minimalnim standardima za iskorjenjivanje trgovine ljudima, od prošle godine je ostvarila nedovoljan napredak u suzbijanju tog modernog ropstva, ocijenio je u ponedjeljak američki State Department. "Hrvatska Vlada ne udovoljava u potpunosti minimalnim standardima za uklanjanje trgovine ljudima; međutim, čini značajne napore da to postigne", navodi se u četvrtom godišnjem izvještaju State Departmenta koje ocjenjuje kako vlasti u 140 zemalja svijeta suzbijaju trgovinu ljudima. Hrvatska je u ovogodišnjem izvještaju koje obuhvaća razdoblje od travnja 2003. do ožujka 2004. ostala u istoj skupini zemalja kao i u prošlogodišnjem izvještaju, ali je dodatno smještena u novu podskupinu zemalja na koje će se posebno motriti u godini koja slijedi jer nije ostvarila dovoljan napredak u odnosu na prošlu godinu. Izvješće naglašava kako bi hrvatska Vlada "trebala biti aktivnija na svim područjima napora protiv trgovine ljudima", uključujući osiguranje dovoljne financijske i političke potpore Nacionalnom povjerenstvu za borbu protiv trgovine ljudima, te odlučnije provoditi istragu oko trgovine ljudima i takve slučajeve voditi na transparentan i odgovoran način. State Department ocjenjuje da je sposobnost Hrvatske da identificira žrtve trgovine ljudima i do kraja provede zakonske akcije u borbi protiv trgovine i dalje nedovoljna. Minimalni standardi predviđeni američkim zakonom o zaštiti žrtava trgovine, prema kojima je State Department ocjenjivao napore pojedinih zemalja, su da vlade zabrane trgovinu ljudima i kažnjavaju je oštro te da je ozbiljnim i ustrajnim mjerama nastoje ukloniti. Izvješće procjenjuje da je u protekloj godini između 600.000 i 800.000 ljudi u svijetu bilo žrtvom trgovine preko nacionalnih granica, dok se uz uključenje trgovine unutar zemalja ta brojka kreće od 2 do 4 milijuna. U izvještaju, obuhvaćenih 140 zemalja podijeljeno je u tri skupine. U prvoj su one koje u cjelosti udovoljavaju minimalnim standardima za uklanjanje trgovine ljudima. Drugu, najveću skupinu u kojoj je i Hrvatska, čine zemlje čije vlade ne udovoljavaju u cjelosti standardima, ali čine značajne napore da bi to postigle. Dodatno u ovoj skupini je i poseban popis zemalja na koje se posebno motri što je novina uvedena nakon izmjena američkog zakona o zaštiti žrtava trgovine iz 2003. Tu su zemlje koje su pogoršale svoj položaj ili imaju velik broj žrtava trgovine ljudima, one koje ne pokazuju povećane napore u njezinom suzbijanju u odnosu na prošlu godinu ili su obećale da će učiniti dodatne korake da udovolje minimalnim zahtjevima. Zemlje s posebnog popisa će ponovno biti razmotrene u procjeni koja će američkom Kongresu biti podnesena do veljače 2005. Treću skupinu čine zemlje koje ne udovoljavaju minimalnim standardima i ne čine napore da to postignu. Takvih je u ovogodišnjem izvještaju 10 i one bi se mogle suočiti s američkim sankcijama. Od zemalja iz regije Makedonija je svrstana u prvu skupinu, Slovenija, BiH i Albanija u drugu, a Srbija i Crna Gora u drugu i na posebni popis kao i Hrvatska. Izvješće kaže da je Hrvatska prvenstveno tranzitna zemlja prema zapadnoj Europi za trgovinu ženama zbog seksualnog iskorištavanja, većinom iz Ukrajine, Moldavije, Rumunjske, Mađarske, Bugarske, BiH i Slovačke. State Department, međutim, upozorava na sve češća izvješča da Hrvatska postaje i destinacija posebice za sezonsku trgovinu ženama iz BiH radi seksualnog iskorištavanja u gradovima na Jadranu. Kao pozitivna postignuća State Department navodi kako je hrvatski sud u prosincu prošle godine po prvi put jednog optuženika osudio na zatvor zbog trgovine ljudima i da je Vlada osigurala nešto sredstava za skloništa za žrtve. Pozitivnim ocjenjuje i obuku sudaca i policajaca za borbu protiv trgovine. Ipak, upozorava State Department, mada se vladina potpora zaštiti žrtava poboljšala u protekloj godini, financijska pomoć je bila minimalna. Vlada nije osigurala ni dovoljnu financijsku potporu aktivnostima u borbi protiv trgovine ljudima niti institucionalnu potporu Nacionalnom povjerenstvu za suzbijanje te trgovine, kaže izvještavanje. (Hina) xsl ymaš

ICRC: Sadam Husein mora biti oslobođen ili optužen do 30. lipnja

BIVŠEG iračkog predsjednika Sadama Huseina koalicija treba osloboditi ili optužiti prije prijenosa vlasti 30. lipnja, datuma koji službeno obilježava završetak okupacije, rekla je u ponedjeljak glasnogovornica Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) u Bagdadu. "Ako 30. juni službeno obilježava završetak okupacije, koalicija treba osloboditi Sadama Huseina, ratnog zatvorenika, osim ako ga ne optuži prije tog datuma", rekla je Nada Doumani. "Zadržavanje ratnih zatvorenika nakon tog datuma predstavlja kršenje međunarodnog humanitarnog zakona ako protiv njih nije podignuta optužnica ili ako oni ne odslužuju kaznu zatvora", dodala je ona. "Koalicija također može prebaciti Sadama Husein Iračanima koji ga mogu optužiti prema iračkim zakonima", dodala je ona. Međutim, Sadama Huseina, kao i druge dužnosnike bivšeg režima koji su danas u zatvoru, treba optužiti i suditi Specijalni irački sud koji je osnovan u prosincu 2003., ali koji još nije počeo s radom. (Hina) xtm ymaš