Srbija je dopustila da se Zemunci slobodno kreću i ubijaju po Hrvatskoj?
Tekst: Z.J.
Foto: AFP
U BORBI protiv pripadnika zemunskog klana, srpske su vlasti učinile nekoliko većih propusta čime je omogućena i njihova pojačana aktivnost. Prema riječima Mile Novakovića, jednoga od vođa policijske akcije Sablja, nakon 2004. godine u policiji je smijenjeno 400 ljudi nakon čega je prestala bilo kakva akcija protiv pripadnika kriminalne skupine.
Među najvećim propustima navodi se odluka o neprovođenju istrage o Miloradu Ulemeku Legiji te lokacijama na kojima se skrivao prije predaje srpskoj policiji. Tadašnji srpski ministar policije Dragan Jocić nakon Ulemekova uhapšenja je rekao da istraga o njihovoj lokaciji prije uhapšenja nije bitna te da se o tome neće voditi istraga.
Sigurnosne službe u kontaktu s kriminalnim miljeom?
Bivši načelnik Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije Mile Novaković, međutim, smatra da je podatak gdje se Ulemek krio veoma bitan, piše B92. Naime, on navodi da bi se tim podatkom otkrila i politička pozadina atentata na premijera Zorana Đinđića. Novaković navodi da su ljudi iz srpskih sigurnosnih službi bili u stalnom kontaktu s članovima zemunskog klana, te da ta komunikacija nikada nije do kraja istražena.
Novaković dodaje kako bi upravo ta istraga možda otkrila tko je Legiji pomagao u skrivanju od policije, gdje je boravio, s kim je bio u kontaktu te na koji način se financirao. "Takvim propustima su nadležne institucije, slučajno ili namjerno, ostalim odbjeglim pripadnicima zemunskog kriminalnog klana omogućile sigurnost, ali i da se konsolidiraju i ponovo ubijaju po Srbiji i Hrvatskoj", zaključuje Novaković.
Preko 12 milijuna ljudi diljem svijeta žrtve su ropstva
Tekst: F.M.
Foto: Ilustracija
NAJNOVIJI izvještaj američkog ministarstva vanjskih poslova navodi da su preko 12 milijuna diljem svijeta žrtve "trgovanja osobama" - bilo preko prisilnog rada, bilo preko rada za otplatu dugova, bilo preko prisilne prostitucije. Ipak, samo je 4166 ljudi diljem svijeta prošle godine osuđeno za trgovinu ljudima.
Nije sve crno, navodi State Department. Svijest o dosegu modernog ropstva doprinijela je tome da je takve zločine puno lakše otkriti i prijaviti. Luis CdeBaca, koji predvodi borbu protiv ropstva u ministarstvu, rekao je da je 116 zemalja donijelo zakone protiv trgovine ljudima otkad je UN prije 10 godina donio zakon protiv modernog ropstva. Prošla je godina bila vrhunac, i u identificiranju žrtava trgovine ljudima i u uspješnoj pravosudnoj borbi protiv kriminalaca.
Ima pomaka
"Zemlje koje su svojedobno negirale postojanje trgovine ljudima sada rade na tome da identificiraju žrtve i pomognu im nositi se s traumom modernog ropstva, a istodobno kažnjavaju one koji druge bacaju u ropstvo", navela je ministrica Hillary Clinton u pismu objavljenom uz izvještaj.
Ipak, ima još puno posla. State Department pretpostavlja kako je prošle godine identificirano samo 0,4 posto žrtava modernog ropstva. Trgovina ljudima je posao vrijedan milijarde dolara, a vjerojatno će rasti sve dok se vlade diljem svijeta ne udruže i ne stanu mu na kraj.
"Baciti nekog u ropstvo još uvijek nije pretjerano riskantan posao. Financijske kazne ili upozorenja još uvijek nisu dovoljno jaka sredstva – oni koji profitiraju lišavajući druge slobode trebali bi izgubiti svoju slobodu. Za borbu protiv trgovine ljudima izdvaja se premalo sredstava, nema dovoljno vizije, a rezultat su slabi uspjesi", naveo je CdeBaca.
Treba napraviti više
Izvještaj navodi i svjedočanstva žrtava. Jedna Amerikanka navela je kako je s 11 godina pobjegla od kuće i uselila se kod muškarca koji ju je seksualno iskorištavao i tjerao na prostituciju. Kad ju je policija pronašla, optužena je zbog prostitucije, a nije se učinilo ništa da bi se pronašlo njenog svodnika. Njeni odvjetnici žale se protiv presude, tvrdeći da je s 13 godina bila premlada da bi dala pristanak za seks i da stoga ne može odgovarati za prostituciju.
Izvještaj navodi da za svaku osobu koja je natjerana na prostituciju dolazi devet koji su natjerani na prisilni rad ili rad za otplatu dugova.
Clinton je rekla da će State Department po prvi puta rangirati SAD po istim kriterijima koje koristi za druge zemlje. SAD je od svog ministarstva dobio najviše ocjene, što znači da se potpuno pridržava UN-ovih protokola. Pri dnu liste nalaze se Kina, Saudijska Arabija, Indija, Iran i Rusija.
Nevrijeme u Austriji: Žena poginula u automobilu kojeg je odnijela bujica
Tekst: Z.J.
Foto: AFP
AUSTRIJSKU Štajersku danas je pogodilo snažno nevrijeme koje je imalo i smrtne posljedice. Na autocesti A2 u predjelu Wechsel voda je prekrila odmorište i povukla osobno vozilo u kojem se nalazila jedna ženska osoba. Žena je poginula.
U okrugu Neuzkirchen su zbog visokoga vodostaja i obilnih oborina morali intervenirati i vatrogasci koji su crpkama izvlačili vodu iz poplavljenih kuća. Iz nabujalog potoka je spašena jedna 93-godišnja žena.
Zbog nevremena su u Štajerskoj i u Gradišću bile zatvorene brojne ceste.
Obama i BP dogovorili fond za žrtve naftne katastrofe
Tekst: J.D.
Foto: AFP
IZ BIJELE kuće su danas rekli da se British Petroleum čini spremnim osnovati veliki fond za kompenzaciju žrtvama naftne katastrofe u Meksičkom zaljevu, a predsjednik Barack Obama po četvrti se put uputio u Meksički zaljev kako bi osobno prikupio informacije.
Glasnogovornik Bijele kuće Bill Burton rekao je da administracija i BP "raspravljaju o pojedinostima", kao što je veličina fonda i način na koji će sredstva iz njega biti isplaćivana. Skrbništvo nad računom imala bi treća strana, a on bi bio vrijedan "milijarde dolara".
BP-ova uprava se danas sastaje i raspravlja o tome da obustavi isplatu dividendi svojim dioničarima za drugi kvartal ove godine te da taj novac ostavi na čuvanju dok ne postanu poznati iznosi koje će morati isplatiti zbog cijele katastrofe.
Obama će BP prisiliti na suradnju ako bude trebalo
Obamina administracija je već ranije rekla da je predsjednik, ako bude potrebno, spreman prisiliti BP da osnuje fond te da ima pravnu bazu za to. Obama je u međuvremenu krenuo na trodnevni put u Mississippi, Alabamu i Floridu, gdje namjerava prikupiti informacije. Nakon povratka će se obratiti naciji i navodno najaviti neke nove korake za zaštitu ekosustava Meksičkog zaljeva.
U srijedu se Obama po prvi put sastaje s vrhom BP-a, možda i s njihovim glavnim izvršnim direktorom Tonyjem Haywardom. Pri kraju tjedna će vrh BP-a ponovno morati izaći na saslušanja u Kongresu.
U svom obraćanju naciji Obama bi se trebao založiti za promjene zakona o energiji i zaštiti prirode, o čemu govori svaki put kad priča o naftnoj mrlji. Obama je sam za mjesto na kom će održati govor izabrao Ovalni ured, što bi trebalo dati dodatnu simboliku govoru.
BP ubrzava napore
Vlada je ranije rekla da je BP odgovorio na zahtjev da ubrza prikupljanje nafte iz podvodne bušotine. BP je obećao da će do kraja lipnja kao cilj postaviti kupljenje osam milijuna litara nafte dnevno, tri puta više nego sad.
Admiral Obalne straže Thad Allen, prvi čovjek američke vlade za katastrofu, rekao je da će se BP-ove namjere razmotriti i provjeriti jesu li realne. Priznao je da ne zna koliko nafte svakodnevno istječe u more, ali je napomenuo da curenje neće biti zaustavljeno dok se ne završi bušenje dva nova izvora u augustu.
Po najnovijim podacima, u Meksički zaljev je iscurilo između 160 i 450 milijuna litara nafte. To je i u najboljem slučaju nekoliko puta više od katastrofe Exxon Valdeza u Aljasci 1989. godine, kad je u more iscurilo 44 milijuna litara.
Nakon 12 godina zatočeništva, u Kolumbiji oslobođena četvorica policajaca
Tekst: Z.J.
Foto: AFP
KOLUMBIJSKA vojska je danas spasila četvoricu policajaca koje su prije gotovo 12 godina oteli pripadnici Revolucionarnih oružanih sila Kolumbije (Farc). Prema priopćenju kolumbijskih vlasti, akcija spašavanja četvorice vojnika je najvažnija policijska akcija spašavanja talaca nakon spašavanja bivše predsjedničke kandidatkinje Ingrid Betancourt 2008. godine.
Prema riječima ministra obrane, Gabriela Silve, "operacija Kameleon je protekla savršeno". Policajci su spašeni, a trenutno se nalaze na jugu Kolumbije gdje ih osigurava 300 vojnika. Prvo su spašena trojica vojnika, a potom je i četvrti vojnik pobjegao iz zatočeništva tokom akcije spašavanja.
Pripadnici Revolucionarnih oružanih sila Kolumbije su policajce Delgada Argota i Williama Donata oteli u augustu 1998. godine tokom policijske racije u lovu na preprodavače droga u regiji Guaviara. Generala Luisa Herlindoa Mendietoa i pukovnika Enriquea Murilla su oteli iste godine na području uz granicu s Brazilom.
U Farcovom zatočeništvu još uvijek se nalazi najmanje 19 vojnika i policajaca. U zamjenu za njihovu slobodu pripadnici Farca traže oslobađanje oko 500 svojih članova.
