ODLUKA talijanskog časopisa da objavi fotografije umiruće princeze Diane izazvala je u petak bijes u Velikoj Britaniji gdje su proteste poveli tabloidi dok su njezini sinovi izrazili žaljenje zbog objave slika.

Crno-bijele slike časopisa Chi prikazuju kako se princezi daje kisik u olupini automobila nakon prometne nesreće 31. augusta 1997. godine. Slika je uzeta iz nove knjige francuskog autora Michela Caradeca "Lady Diana: Kriminalistička istraga".

Dianini sinovi prinčevi William i Harry u izjavi u petak su rekli da su "duboko ožalošćeni". Mohamed al Fayed čiji je sin Dodi također poginuo u nesreći u izjavi je rekao da "ova nemilosrdna trka za novcem donosi sramotu odgovornim za ovu gnjusnu publikaciju".

Urednik časopisa Umberto Brindani poriče da je slika uvredljiva i kaže da su samo prenijeli fotografije iz knjige o Dianinoj pogibiji.

"Kada za to dođe vrijeme izravnat ćemo s njim račune. Naime, Nasrallah je vlastitu sudbinu skrojio sam", rekao je.

Ministar pravosuđa Haim Ramon za izraelski je vojni radio rekao da će se Izrael boriti protiv Hezbollaha istim sredstvima koje su "koristili Amerikanci protiv Osame bin Ladena, šefa terorističke grupe Al-Qaide ili sredstvima kojima su se Rusi borili "protiv čečenskih terorista".

Izraelski ministar obrane Amir Peretz sinoć je kazao kako njegova zemlja želi razbiti libanonski šijitski pokret čiji su pripadnici u srijedu zarobili dvojicu njihovih vojnika na libanonsko-izraelskoj granici, a ubili osam. Rano jutros izraelski su zrakoplovi bombardirali četvrt u kojoj se navodno nalazi zapovjedništvo Hezbollaha u južnome predgrađu Bejruta.

IZRAELSKI avioni u petak rano ujutro bombardirali su područje južnog Bejruta, na kojem se nalaze uredi Hezbollaha, ali gdje živi i čelni čovjek Hezbollaha šeik Hassan Nasrallah. Tri su osobe poginule, a 55 ih je ozlijeđeno u noćašnjim izraelskim napadima na južne dijelove glavnog libanonskog grada u kojima Hezbollah ima svoja uporišta, izvijestila je u petak policija.

Izraelske snage bombardirale su mostove i prometnice u šitskom muslimanskom predgrađu u Bejrutu te postrojenja spreminika za gorivo izvan grada, nedugo nakon što je Izrael napao glavnu prometnicu između Bejruta i Damaska.

Nekoliko sati prije Izraelci su napali glavnu prometnicu koja povezuje Bejrut sa sirijskim glavnim gradom Damaskom, izvijestili su libanonski vojni izvori.

Zrakoplovi su u najmanje pet navrata napali različita mjesta na toj međunarodnoj prometnici.

Još nije poznato kakve su posljedice napada, a svjedoci su rekli da na cesti nije bilo prometa jer su turisti ranije otišli iz Libanona prema susjednoj Siriji.

Izraelski dužnosnici rekli su u četvrtak da izraelske snage planiraju napasti glavnu prometnicu, kao dio ofenzive nakon što su gerilci Hezbollaha u prekogračnoj akciji zarobili dva izraelska vojnika.

Izrael je ranije blokirao libanonske luke, napao zračnu luku u Bejrutu i dvije vojne zračne baze. Ti napadi izolirali su Libanon u pomorskom, cestovnom i zračnom prometu.

Otkad je Izrael napao Libanon u znak odmazde zbog otmice dvojice izrelskih vojnika, u Libanonu je ubijeno najmanje 55-oro civila, izvijestile su novinarske agencije.

Izraelske vlasti u četvrtak su objavile da će prekinuti opsežnu zračnu ofenzivu protiv Libanona samo ako dobije jamstva da će se borci militantnog šijitskog pokreta Hezbolah povući s juga Libanona.

Index.hr/Hina

INDIJSKA policija je objavila imena i fotografije Sayyada Zabiuddina i Zulfeqara Fayyaza, osumnjičenih za bombaške napade na vlakove u kojima je poginulo 186 ljudi, a oko 800 ih je ranjeno. Navodni napadači su mladi ljudi sa bradama, ali nikakvi detalji o njima ili njihovoj nacionalnosti nisu objavljeni.

Nijedna teroristička skupina još nije preuzela odgovornost za napade, ali američki dužnosnici sumnjiče dvije islamističke terorističke grupe koje djeluju na teritoriju Kašmira.

Najviše uhapšenja je izvršeno tokom noći u Malwaniju, predgrađu Bombaja, a zapovjednik policije u gradu kaže da su među uhapšenima poznati razbojnici i izgrednici, koji bi mogli imati informacije o teroristima.

Lokalne televizije također javljaju da su mnogi od uhapšenih odvedeni iz hotela i pansiona u indijskom financijskom centru.

Satni mehanizmi skriveni u kemijskim olovkama prinađeni su na tri od sedam mjesta na kojima su bombe eksplodirale, pretpostavlja se da su detonirali bombe napravljene od RDX-a, jednog od najrazornijih vojih eksploziva, a istražitelji su napravili fotorobote tri osumnjičenika viđena na mjestima eksplozija.

Predstavnici policije kažu kako se čini da su sve bombe postavljene na vlakove koji su napuštali istu stanicu u Bombaju.

Z.A.

ŠVEDSKI neonacist Jackie Arkloev, osuđen zbog ubojstva dvojice policajaca, optužen je za ratne zločine koje je navodno počinio 90-ih godina u BiH gdje se borio kao dragovoljac HVO-a, objavilo je u petak državno tužiteljstvo u Stockholmu.

Jackie Arkloev, naturalizirani Šveđanin rođen u Liberiji 1973., optužen je za ratne zločine, uključujući zlostavljanje i mučenje bošnjačkih zatočenika u logorima HVO-a Gabela i Grabovina godine 1993. kada se borio kao dragovoljac u redovima HVO-a, kazala je za Švedski radio tužiteljica Lise Tamm.

Arkloev već izdržava kaznu doživotnog zatvora na koju je osuđen zbog zločina koji je potresao mirnu Švedsku - ubojstva dvojice policajaca 1999., nakon pljačke banke u kojoj je sudjelovao s još dvojicom neonacista i "Hells Angelsa", Tanyem Olssonom i Andreasom Axelssonom.

Arkloev je u BiH 1995. osuđen na 13 godina zatvora zbog ratnih zločina a ta kazna mu je kasnije smanjena na osam godina. Upućen je na izdržavanje kazne u KPD Zenica, no nakon sedam tjedana provedenih u zeničkom zatvoru, što je opisao kao najteže životno iskustvo, švedske vlasti su od vlasti Federacije BiH zatražile njegovo izručenje, uz jamstvo da će zatvorsku kaznu izdržavati u njihovom zatvoru.

Dolaskom u zračnu luku u Stockholmu Arkloev je pod nerazjašnjenim okolnostima pušten, navodno su u postupku izručenja švedske vlasti optužbe iz BiH odbacile zbog nedostatka dokaza.

Nakon što je 1999. uhapšen i osuđen zbog ubojstva policajaca, pod pritiskom brojne bošnjačke dijaspore u Švedskoj i na traženje vlade u Sarajevu švedsko pravosuđe ponovo otvara istragu o njegovim zločinima u ratu u BiH.

Prva istraga ponovo je završila zaključkom o nedostatku dokaza, no nakon nastavka pritisaka 4. siječnja ove godine otvorena je nova istraga s novim dokazima, koja je rezultirala podizanjem optužnice. "Nova optužnica temelji se na novim iskazima svjedoka", rekla je novinarima tužiteljica Lise Tamm.

Haški sud optužio je Vujadina Popovića, Ljubišu Bearu, Ljubomira Borovčanina, Dragu Nikolića, Vinka Pandurevića, Milana Gvera i Radivoja Miletića za srebreničke zločine iz srpnja 1995. godine.