Šešelj je odbio da ga zastupa britanski odvjetnik David Hooper, koji je imao na glavi tradicionalnu vlasulju.

"Ovog čovjeka, sa ptičjim gnijezdom na glavi, lažno ste predstavili kao mog branitelja, ali on to nikada neće biti", rekao je Šešelj sucima na početku statusne konferencije.

Kako prenose srpski mediji, Šešelj je rekao vrlo ljutitim glasom da mu je Haški sud oduzeo pravo da se brani sam i da mu je dodijeljena uloga statista, ali da on nikada neće biti statist.

"Doveli ste glumce da glume moje branitelje... Ne priznajem branitelja, ni ovaj sud", rekao je Šešelj, a prenijeli su mediji.

Šešelj je za Hoopera rekao da je špijun kome je cilj da onemogući njegovu obranu i zatim je zatražio da predsedavajući sudac naredi čuvarima da ga izvedu iz sudnice, što je i učinjeno.

Još nije određen datum početka suđenja Šešelju, optuženom za ratne zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, iako se očekuje da će biti idućeg mjeseca.

Predsjedavajući sudac Alphons Orie kazao je kako očekuje da će suđenje početi početkom studenoga. Tužitelji smatraju da će im trebati šest mjeseci za iznošenje dokaza.

NA PRVOJ press-konferenciji održanoj nakon napada na montrealski koledž Dawson, lokalna policija je priopćila kako je napad djelo jednog napadača, zbog čega je obustavljena potraga za njegovim eventualnim pomoćnicima.

Napad koji se dogodio jučer popodne po lokalnom vremenu je izazvao evakuaciju preko 10.000 studenata koji su se našli unutar kompleksa.

Usprkos ranijih izviješća o većem broju žrtava, zasada je potvrđeno da je poginula jedino 20-godišnja studentica Anastasia De Sousa, te sam napadač kojeg je ustrijelila policija. Trenutno se u bolnicama nalazi oko 20 osoba koje su ozlijeđene, dok ih se 6 nalaze u kritičnom stanju.

Montrealska policija je utvrdila identitet ubojice za kojeg je ranije rečeno da se radi o 25-godišnjem muškarcu rodom iz Quebeca. Uskoro se otkrilo da je riječ o Kimveeru Gillu koji je imao blog kao član web-stranice vampirefreaks.com, te je postao na nizu foruma koje okupljaju poklonike "goth" supkulture i "heavy metal" glazbe.

Gill je sebe na Internetu opisivao kao poklonika "goth metal" glazbe i osobu koja ne podnosi autoritete, odnosno smatra kako su većina ljudi "bezvrijedni". Na svom blogu se žalio kako ima problema s nalaženjem djevojaka, ali je zato iskazivao oduševljenje prema filmu "Rođeni ubojice" i kontroverznoj video-igri "Postal".

Kao životne uzore je navodio Erica Harrisa i Dylana Kliebloda, američke tinejdžere koji su 1999. godine počinili zloglasni masakr u srednjoj školi Columbine.

U svojim postovima je život opisao kao "video-igru koja se jednom mora izgubiti", ali da je prije toga dobro ljudima oko sebe "dati što zaslužuju". Također je naveo kako mu je velika želja da pogine u "kiši metaka". Na web-stranici je također pozirao s poluautomatskom puškom.

Većina kanadskih medija u reakcijama na događaj je pohvalila lokalnu policiju na iznenađujućoj brzini i odlučnosti s kojom su intervenirali.

Napad na koledž Dawson - jedinu obrazovnu instituciju na engleskom jeziku u pretežno frankofonom Montrealu - je peti slučaj napada na obrazovne institucije u povijesti Quebeca.

Od svih njih je najgori masakr u Politehničkoj školi 1989. godine koji je odnio 14 života i, između ostalog, doveo do pooštrenja kanadskih zakona o nošenju vatrenog oružja.

D.A.

GLAVNI SUDAC na suđenju Saddamu Husseinu, Abdullah al-Amiri, u četvrtak je izjavio kako ne smatra da je Hussein bio diktator.

Njegova izjava ne bi izazvala toliko pažnje, da isti sudac samo dan ranije nije optužen od strane tužiteljstva da "naginje" na stranu obrane bivšeg iračkog predsjednika, optuženog za genocid. Tužiteljstvo je, naime, od suca isti dan zatražilo da odstupi sa svoje dužnosti.

Hussein zajedno sa još sedam suoptuženika poriče da je učinio zločine protiv čovječanstva te da su počinili genocid nad Kurdima u sjevernom Iraku prije otprilike dva desetljeća.

Tijekom ispitivanja jednoga od svjedoka, pripadnika Kurda, Hussein je upitao: "Pitam se zašto se ovaj čovjek htio sastati sa mnom, ako sam ja diktator?". Sudac mu je na to odgovorio da "on nije bio diktator, nego da su ljudi oko njega učinili da on izgleda kao diktator".

"Hvala Vam." - odgovorio je Hussein sucu, kimajući glavom u znak poštovanja.

Dva sata nakon njegova "prijateljskog" izmjenjivanja izraza međusobnog poštovanja, al-Amiri je iznenada odgodio suđenje za ponedjeljak zbog, kako ih je nazvao, "tehničkih razloga", a da nije ni saslušao trećeg svjedoka, koji je također trebao biti saslušan u četvrtak. Osim "tehničkih razloga", prisutnima nije priloženo niti jedno dodatno objašnjenje.

Al-Amiri na čelu je peteročlanog tima sudaca koji nadziru suđenje Husseinu, te će koncem istoga donijeti presudu. Sudac Al-Amiri šiitski je musliman 50-ih godina, a koji sudsku dužnost obavlja posljednjih 25 godina. Dakle, značajan dio svoje sudske dužnosti obavljao je pod Saddamovim režimom.

Glavni tužitelj Munqith al-Faroon u srijedu je zatražio od al-Amirija da odstupi s dužnosti, optuživši ga da je naklonjen svrgnutom iračkom vođi i njegovim suoptuženicima. Al-Faroon svoj je zahtjev argumentirao mišljenjem da je al-Amiri dopustio da sud postane "političkom scenom za optužene". Al-Faroon, naime, misli da je al-Amiri Husseinu dopustio da izražava svoja "politička stajališta" koja su irelevantna za suđenje.

Tijekom suđenja Husseinu i njegovim zapovjednicima u Bagdadu, svrgnuti je irački vođa, osim političkim govorima, podlijegao i štrajku glađu, pa je tako 23. srpnja završio i u bolnici nakon što mu je pozlilo.

Saddam je štrajkao glađu zajedno sa još trojicom optuženika tražeći veću sigurnost za svoje odvjetnike. Naime, nakon što je jedan od njihovih odvjetnika ubijen, sudski branitelji Saddama Husseina i suoptuženih Barzana Ibrahima, Tahe Husseina Ramadana i Awada al-Bandarona objavili su da će bojkotirati sudski proces ako se ne ispune zahtjevi za većom sigurnošću.

Husseinu i sedmorici drugih optuženika već se sudilo za pogubljenje 148 šiita u mjestu Dujail 1982., a presuda bi trebala biti izrečena 16. oktobara.

Hussein i ostali također se terete da su tokom operacije Anfal počinili genocid nad oko 180 hiljada Kurda, među kojima su mnogi bili civili. Ako budu proglašeni krivima, Husseinu i nekima od njegovih suoptuženika prijeti smrt vješanjem.

B.S.

ZAMJENIK predsjednika Ruske središnje banke Andrej Kozlov umro je u bolnici nakon što su na njega atentat vatrenim oružjem izvršila dva neidentificirana napadača, izvještava BBC.

Kozlov je bio odgovoran za ukidanje licenci za rad više banaka za koje se sumnjalo da sudjeluju u pranju novca.

Iako je Kozlov odmah nakon ranjavanja podvrgnut operaciji, umro je u četvrtak rano ujutro. Osim njega, život je u pucnjavi izgubio i njegov vozač.

Središnja banka još nije komentirala atentat.

"Bio je u vrlo teškoj poziciji u vezi s bankama koje su prale novac i bile uključene u druge kriminalne aktivnosti. Naravno da se ovaj atentat može povezati s njegovim poslom." - rekao je ruski parlamentarac Anatoly Aksakov novinskoj agenciji Interfax.

Kozlov, otac troje djece, napustio je banku 1997., a vratio se 2002.

V.Š.

HRVATSKE i slovenske specijalne snage raspoređene su u četvrtak na rijeci Muri, kod spornog pograničnog područja, nakon što se tinjajući prijepor pretvorio u diplomatski rat riječima a Slovenija požurila Hrvatsku prijaviti Europskoj uniji, pišu u četvrtak svjetske agencije.

AP i dpa podsjećaju da su hrvatski policajci nakratko priveli slovenske novinare zbog ilegalnog prelaska granice a potom ih prepratili u Sloveniju do najbližeg službenog graničnog prijelaza, nakon čega je slovenski ministar vanjskih poslova izjavio da se radi o "neprihvatljivom i neuropskom činu".

"Hrvatska želi uspostaviti granicu jednostranim činom, a to je neprihvatljivo", prenosi njemačka agencija Rupelove riječi, dodajući da mu je hrvatska kolegica Kolinda Grabar Kitarović uzvratila ocjenom da je njegova izjava "nediplomatska".

AP prenosi i riječi hrvatskog župana Josipa Posaveca koji je pozvao obje strane da "smjesta povuku naoružane jedinice kako bi se vratio mir".

Sve agencije su prenijele potez Slovenije, koja osporava da područje od oko 3 četvorna kilometra pripada Hrvatskoj i požalila se visokim dužnosnicima EU-a Javieru Solani i Olliju Rehnu, te odgovor Unije da taj problem dvije zemlje moraju rješavati bilateralno.