SULEJMAN TALOVIĆ, poznatiji kao "ubojica iz Utaha", noć prije nego što je u trgovačkom centru u Salt Lake Cityu ubio pet ljudi svojoj prijateljici koju nikada nije vidio najavio je masakr. Motiv zločina i dalje ostaje misterija, čak i za 17-godišnju djevojku koja je bila jedna od rijetkih osoba kojima se mladić povjeravao, piše Salt Lake Tribune.

"Sutra će se nešto dogoditi, nešto što mi nećeš moći oprostiti'. To će biti moj najsretniji dan u životu"- tim je riječima 18-godišnji izbjeglica iz Bosne zločin najavio svojoj prijateljici Moniki.

Zanimljivo je da se Sulejman i Monika nikada nisu upoznali, nisti su vidjeli sliku jedno od drugoga. Monika živi u Amarilu u Teksasu, a poznaju se preko svojih ujaka, koji su godinama prijatelji. Zajedničko im je to što su djetinjstvo proveli u izbjeglištvu, što su oboje izbačeni iz škole, s tim što se Monika kasnije nastavila školovati.

Talović je Moniku prvi put nazvao 28. siječnja. Na početku telefonskih druženja djevojci je puno pričao o smrti, a kasnije o vjenčanju, djeci, povratku u Bosnu.

Prije nešto više od mjesec dana Talović je u trgovačkom centru u Salt Lake Cityju iznenada otvorio nasumičnu vatru pri čemu je ubio dvije žene i dva muškarca te jednu 15-godišnjakinju, a 4 osobe je ranio. U pokolju ga je zaustavio policajac koji je bio izvan dužnosti, a usmrtio ga je drugi policajac koji je na mjesto događaja došao kao dio interventne ekipe.

Talović je kao dijete preživio opsadu Srebrenice u kojoj je proveo dvije godine.

BBC, britanska javna televizija koja je godinama uživala najveći ugled u svijetu, jučer je pogođena velikim skandalom kada su se njeni djelatnici morali javno ispričati zbog namještanja pobjednika telefonskog kviza u popularnoj dječjoj emisiji "Blue Peter".

Voditelji Konnie Huq, Zoe Salmon i Andy Akinwolere su se tokom sinoćnje emisije obratili gledateljima i rekli kako su ih sve iznevjerili.

Namještaljka se odigrala u studenom prošle godine kada je otvorena posebna telefonska linija za sudionike nagradne igre "Shoe Biz Appeal", čiji je dobitnik morao pogoditi kojoj poznatoj osobi pripadaju cipele na slici. Sretni pogađač je kao nagradu trebao dobiti vrijednu igračku. Dio sredstava prikupljenih od telefonskih brojeva je trebao ići u UNICEF-ov fond za pomoć djeci u Malaviju.

 Tijekom emisije je studio pokušalo kontaktirati 14.000 osoba, a pobjednik je bila djevojčica koja je rekla da je vlasnik cipele Charlie Clements, zvijezda sapunice "Eastenders".

Međutim, prošlog tjedna je na BBC-ovom online forumu 27-godišnjakinja po imenu "Mona" navela kako djevojčica uopće nije zvala od kuće, nego da je riječ o djetetu koje su producenti bili odabrali među posjetiteljima studija te joj dali mobitel u ruke.

"Bila sam užasnuta s načinom na koji se manipulira djecom", napisala je Mona, a njeno svjedočanstvo su ozbiljno shvatili na BBC-ju i proveli internu istragu. Namještaljka je navodno bila motivirana tehničkim problemima - odnosno kvarom na BBC-jeve opreme zbog koje se nisu mogli vanjski pozivi nisu mogli ići u eter.

Nešto kasnije su BBC-jevi direktori poništili natječaj te nagradu slučajnim izborom dodijeli jednoj od 14.000 osoba koja je napravila telefonski poziv. Richard Deverell, jedan od BBC-jevih dužnosnika, je rekao kako mu je osoblje bilo prilikom incidenta "bilo zahvaćeno panikom", te da eventualni otkazi "nisu isključeni".

Cijela je neslavna afera dobila i političku dimenziju kada je Don Foster, glasnogovornik Liberalno-demokratske stranke, rekao kako je britanska televizija - posljednjih godina pogođena optužbama za namještanje kvizova i reality showova - dotakla novo dno sa skandalom koji je uprljao popularnu dječju emisiju koja se emitira više od pola stoljeća.

D.A.

HILLARY CLINTON, američka demokratska senatorica i bivša Prva dama, koju je proturatni dio američke i svjetske javnosti donedavno smatrao rješenjem svih problema vezanih uz Georgea W. Busha, će, ako bude izabrana, nastaviti s najkontroverznijim dijelom današnje američke politike - ratom u Iraku.

Hillary Clinton je donedavno, sasvim u skladu s proturatnim raspoloženjem većine američkih glasača koji su u studenom u Kongres vratili većinu njene stranke, bila žestoki kritičar Bushove politike u Iraku, uključujući kontroverzni plan o slanju pojačanja kako bi se tamo konačno "popravila sigurnosna situacija".

Bivša Prva dama se također nije previše izjašnjavala o inicijativama dijela svojih stranačkih drugova, pogotovo onih u Predstavničkom domu i njegove liberalne predsjednice Nancy Pelosi, da se svi američki vojnici iz Iraka povuku do 2008. godine, odnosno da se Bush na to prisili zatvaranjem proračunske "pipe" iz koje se napaja američki vojni stroj.

No, ako je suditi po polusatnom intervjuu kojeg je dala "New York Timesu", od američkog povlačenja iz Iraka neće biti ništa, čak ni ako Hillary Clinton zasjedne u Bijelu kuću nakon izbora 2008. godine.

Naime, demokratska senatorica je ustvrdila da određen broj američkih vojnika mora ostati u Iraku kako bi provodio "protuteorističke operacije protiv Al Qaede", odnosno "branio Irak od iranske agresije".

Kao opravdanje za to se u intervjuu spominje "zaštita vitalnih američkih interesa u regiji", briga za opstanak Izraela kao i sprečavanje "nestabilnih režima" ili "Al Qaede" da preuzmu vlast u Iraku - manje više isti oni argumenti na kojima svih ovih godina inzistira Bush.

S druge strane, Hillary Clinton inzistira da se njena politika ipak razlikuje od Busheve, jer, za razliku od predsjednika, nema namjeru "spašavati Iračane od njih samih", odnosno koristiti američke trupe kako bi se "zaustavio građanski rat", odnosno međusobno klanje sunita i šijita.

Mnogi promatrači riječi senatorice dovode u vezu s činjenicom da je 2002. godine u Senatu dala glas za rezoluciju kojom je odobren američki napad na Irak. Hillary Clinton, za razliku od svog suparnika u predsjedničkoj kampanji Johna Edwardsa, taj svoj potez nikada nije nazvala pogreškom niti za njega izrazila žaljenje.

To je, između ostalog, jedan od razloga zbog kojeg Hillary Clinton ima sve više problema u svojem pohodu na Bijelu kuću, odnosno pokušaju da osvoji predsjedničku nominaciju svoje stranke. Stranačka ljevica, proturatni aktivisti - ali i veliki dio javnosti koji želi što prije završiti rat - je svog favorita našao u karizmatskom Baracku Obami koji se od samog početka protivio rau i koji zbog toga sve više nagriza senatoričinu donedavno neprikosnovenu prednost u anketama.

S druge strane, Clinton se, po mišljenju promatrača, ne smije previše vezati uz proturatnu ljevicu s obzirom na neuobičajeno rani početak kampanje kao i činjenicu da se do studenog 2008. godine svašta može promijeniti ne samo na Bliskom Istoku, nego i u mišljenju birača.

D.A.

Foto: AFP

BIVŠI irački potpredsjednik za vrijeme vladavine Sadama Huseina, Taha Yassin Ramadan, izgubio je zadnju šansu nakon što mu je odbijena žalba na smrtnu kaznu zbog ubojstva šijita u 80-im godinama prošlog stoljeća.

Ramadan je zajedno sa Sadamom osuđen zbog ubojstava 148 šijita u selu Dujail, koji su pokušali izvršiti atentat na nedavno smaknutog iračkog diktatora. Prvotno je osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu, ali je protiv te osude podnesena žalba, zato što je tužiteljstvo smatralo da je kazna preblaga.

Tokom žalbenog postupka Ramadan je, slično kao i Sadam, tvrdio da nije napravio ništa loše. Bit će smaknut u roku od 30 dana.

Ramadan je tako treći Sadamov sudionik koji će svog bivšeg vođu pratiti na vješala. Barzan al-Tikriti, bivši šef iračke obavještajne službe, i Awad al-Bandar, bivši predsjednik Revolucionarnog suda, koji je donio rješenja za smaknućem Sadamovih 148 protivnika, već su smaknuti.

Udruge za ljudska prava cijelo vrijeme upozoravaju na nepravilnosti oko suđenja bivšim iračkim čelnicima, a sama smaknuća izazvala su kontroverze. Sadama su smaknuli maskirani pripadnici postrojbi Muqtade al-Sadra, glavnog šijitskog klerika, a Bandaru je prilikom vješanja otpala glava.

Smaknuće Ramadana donijet će duševni mir nekima u Iraku, ali vjerojatno će proizvesti daljnju eskalaciju nasilja u državi koja je trenutno u vrlo kaotičnom stanju i u kojoj su ubojstva i teroristički napadi svakodnevica.

J.D.
Foto: AFP