NIJEMCI su za hrvatskog navijača koji je uletio na teren tokom utakmice s Brazilom rekli kako je on prvi "Flitzer" na SP-u. Naš je egzibicionist dobro prošao jer će prema prvim informacijama dobiti kaznu od 140 eura i zabranu posjećivanja utakmica do kraja Svjetskog prvenstva u Njemačkoj. Nema govora o kazni od desetak hiljada eura kakva se prvotno spominjala.

Ulet 20-godišnjeg Splićanina na teren, kao što je vidljivo iz visine dosuđene kazne, očigledno nije bio praćen nikakvim nasiljem prema redarima i osiguranju na stadionu, jer bi kazna u tom slučaju bila puno rigoroznija.

Njemačka televizijska postaja ARD navodi da je kaznu od 140 eura sudac odredio na zahtjev tužitelja, a FIFA i organizacijski odbor SP-a će odlučiti hoće li mu biti zabranjen posjet ostalim utakmicama na Prvenstvu.

"To što je napravio nije kavalirski potez", izjavio je Gerd Graus, glasnogovornik organizacijskog odbora.

"Nemam obavijesti o nikakvoj kazni. Imam usmenu informaciju da nije kažnjen. Ne znam da li će zbog paljenja baklji i ulijetanja u teren ovog navijača njemačka policija biti represivnija prema našim navijačima. Mislim da svi naši navijači trebaju ozbiljno shvatiti sigurnosna upozorenja, jer znamo da je sinoć njemačka policija privela oko 300 Poljaka nakon nereda u Dortmundu.", izjavio je za Index Stipica Kuna, voditelj hrvatskih policijskih službenika na SP-u.

Z.A.

SLOVENSKI iseljenici u Australiji zatražili su da se film koji njihovu domovinu prikazuje u "balkanskoj" perspektivi skine s programa filmskog festivala u Sidneyu.

Riječ je o filmu "Odgrobadogroba" najuspješnijeg slovenskog redatelja Jana Cvitkoviča (40), koji je za taj film nagrađen na filmskom festivalu u San Sebastianu, a u domovini ga je gledalo rekordnih 100.000 ljudi, piše u četvrtak slovenski tisak.

Australsko-slovenska konferencija (ASK) u otvorenom je pismu premijeru Janezu Janši i ministarstvu vanjskih poslova postavila pitanje da li je Cvitkovič uopće pravi Slovenac kad se tako preziva i zašto se glavni junak u filmu zove "Pero".

Najutjecajnija organizacija australskih Slovenaca i ranije je protestirala protiv filmova koji dolaze iz Slovenije, a sadrže groteskne elemente filmskog "crnog vala" koji je nekad bio karakterističan za jugoslavensku, osobito srpsku kinematografiju, a među slovenskim je redateljima prisutan već desetljeća i ima široku publiku.

"Kako je moguće da vlada u Sloveniji financira i podržava kulturu koju stvaraju ljudi balkanskog mentaliteta čiji su očevi u vrijeme komunističkom režima bili privilegirani?", pitaju u svom pismu slovensku vladu australski Slovenci koji predlažu osnivanje kulturne komisije koja bi brinula da se u svijetu nastupa s radovima u kojima je Slovenija predstavljena kao europska, a ne balkanska država.

"Ovakvi filmovi prikazuju se jedan za drugim, prikazuju Sloveniju u krivom svjetlu, povezujući je s Balkanom i zadnjim balkanskim ratovima", ustvrdio je predsjednik ASK Florijan Falež.

Slovensko mnistarstvo kulture, kako prenosi "Dnevnik", ipak se nije odlučilo za povlačenje filma. Redatelj i scenarist Jan Cvitkovič, čija je filmska priča o profesionalnom piscu pogrebnih govora tako razljutila australske Slovence, najuspješniji je slovenski redatelj, nagrađivan zadnjih godina na više festivala u inozemstvu. Već njegov prvijenac "Kruh i mlijeko" iz 2001. godine nagrađen je na filmskom festivalu u Veneciji "lavom" za debitantsko ostvarenje.

Cvitkovič je zahtjev da se njegov film zbog "balkanskog štiha" ne prikazuje prokomentirao ironično: "Poštujem parapsihološke sposobnosti pripadnika bijele australsko-slovenske rase koji su zaključili da moj film nije primjeren za prikazivanje u Australiji iako film nisu niti gledali".

VLADA Republike Srbije je na današnjoj sjednici donijela odluku kojom se formalno priznaje Crna Gora kao samostalna i suverena država.

Na istoj je sjednici donesena odluka kojom se državljanima Crne Gore koji imaju prijavljeno boravište u Srbiji omogućava prijem u državljanstvo Srbije, odnosno dvojno državljanstvo.

Ministar za državnu upravu Zoran Lončar je novinarima na pitanje zašto je Crna Gora priznata tek 12 dana nakon proglašenja nezavisnosti odgovorio da su se "tek sada za to stekli uvjeti". Koji su to uvjeti, nije htio objasniti.

Na istoj je sjednici donesen zaključak kojom se crnogorski studenti na srbijanskim sveučilištima u svojim pravima izjednačavaju sa studentima iz Srbije. Ta je odluka u suprotnosti s najavama Koštuničine vlade prije referenduma o neovisnosti Crne Gore, kada se tvrdilo da će u slučaju pozitivnog ishoda crnogorski studenti biti tretirani jednako kao državljani svake druge strane države.

Ni ta odluka nije objašnjena, ali je podijelila srbijansku javnost. Neki je drže poniženjem, s obzirom da će srbijanski porezni obveznici morati financirati studiranje građana države koja joj je okrenula leđa. Drugi drže da bi takva odmazda bila nepravedna, s obzirom da se skoro polovica stanovnika Crne Gore izjasnilo za opstanak državne zajednice sa Srbijom.

D.A.

Njemački navijači sukobili su se s policijom bacajući na njih boce i stolce uoči dvoboja u Dortmundu, a razlog sukoba je bilo pritvaranje 100-tinjak registriranih nogometnih huligana što je označeno kao mjera prevencije. Navijačima se takva mjera opreza nije svidjela i započeo je sukob.

Također, preventivno je pritvoreno i 60 poljskih navijača i to, kako je policija objavila, zbog njihve osobne sigurnosti.

GODINE u kojima se Republika Hrvatska priprema za pristup Europskoj uniji prigoda su da se vlasti u Hrvatskoj prisile na rješavanje problem povratka Srba u Hrvatsku, kazao je predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović u četvrtak u Beogradu.

"Ako Hrvatska ne bude ispunila svoje obveze i ako se bude diskriminatorski ponašala prema srpskoj manjini, ona neće moći ući u EU", kazao je Stanimirović na okruglom stolu "Održivi povratak u Republiku Hrvatsku - stanje i perspektive", u organizaciji Srpskog demokratskog foruma.

U raspravi je rečeno da su glavne prepreke povratku Srba u Hrvatsku neriješeno pitanje stanarskog prava za oko 30 hiljada građana te nejasnoće oko popisa osumnjičenih za ratne zločine.

Proces povratka Stanimirović kao i ostali sudionici rasprave ne ocjenjuje dobro. Rečeno je da se prema službenim podacima u Hrvatsku vratilo oko 130 hiljada izbjeglih, ali da je realna brojka 70 hiljada.

Predsednik Upravnog odbora Srpskog demokratskog foruma u Hrvatskoj

Veljko Džakula govorio je o problemu sigurnosti povratnika i iznio podatke da je prošle godine oko 60 incidenata na etničkoj osnovi, dok je ove godine samo u okolini Zadra zabilježeno deset slučajeva. Džakula je pozvao hrvatske vlasti da takve događaje osude kako bi spriječili incidente u budućnosti i poslale "pozitivan signal povratnicima". Vlasti u Srbiji i Bosni i Hercegovini pozvao je da ohrabruju povratak, ali i da odgovarajućim programima pomognu onima koji se odluče ostati u tim zemljama.

Komesar za izbjeglice Republike Srbije Dragiša Dabetić naglasio je da problem povratka sigurno neće biti riješen, kako je to bilo zamišljeno, do kraja ove godine, ali je izrazio nadu da će uskoro biti učinjeno sve ono što je predviđeno Sarajevskim sporazumom iz 2005. godine.

I Dabetić je posebno istaknuo oduzeta stanarska prava kao najveći problem u povratku te dodao da postoje tri moguća rješenja: stambeno zbrinjavanje povratnika, vraćanje stanova vlasnicima ili plaćanje određene naknade onima koji se ne žele vratiti u Hrvatsku. Govoreći o popisima osumnjičenih za ratne zločine naglasio je da "oni koji su odgovorni za ratne zločine moraju odgovarati, ali da je popis loša poruka za one koji se žele vratiti".

Vojislav Stanimirović je najavio da će o iznijetim prijedlozima i mišljenjima izvijestiti hrvatskog premijera Ivu Sanadera.