"Što će Gruziji hrvatski kalašnjikov iz `87. kada su nabavljali moderno oružje posvuda po svijetu?"
FRAN VIŠNAR, vojni analitičar za Index je rekao kako je slabo vjerojatno ili praktički nemoguće da je Gruziji prodano oružje Zastave s područja Hrvatske ili Bosne i Hercegovine.
"Hrvatska je posljednje kalašnjikove proizvedene u Zastavi dobila 1987. Što će Gruziji to staro oružje kada su nabavljali potpuno novo oružje posvuda po svijetu, od SAD-a do Izraela. A najviše su oružja kupili baš od Izraela. Ako ima nešto oružja iz Zastave onda je najvjerojatnije da su im direktno prodali Srbi. No, normalno da to neće priznati kada je Rusija njihov saveznik koji ih podupire u Vijeću sigurnosti UN-a", rekao je Višnar za Index.
Višnar kaže da je gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili od 2004. počeo nabavljati oružje diljem svijeta i gomilati ga po svom teritoriju. Kaže da je upravo čudno u koliko je zemalja Saakašvili nabavio oružje i koliko vrsta jer se obično nastoji standardizirati oružje koje koristi vojska, te da je očito kako se nabavom nisu bavili stručnjaci. Višnar ostavlja mogućnost da je koji kalašnjikov iz kontingenta Hrvatske dospio u Gruziju, ali to su oni koji su trebali biti uništeni nakon Daytonskog sporazuma i radi se o beznačajnoj količini.
Izraelski oklopnjaci za pustinjske uvjete u Gruziji
"Ovih dana se među mnogobrojnim gruzijskim olupinama moglo vidjeti i čak izraelskih oklopnih vozila predviđenih za pustinjske uvjete. Što će njima u Gruziji vozila za pustinju? Stvarno je teško shvatiti njihovu logiku nabave", kaže Višnar.
Saakašvili je nabavu oružja nabavljao od taksi naftovoda British Petroleuma koji ide iz Bakua i proteže se kroz cijelu Gruziju, napominje Višnar.
Podsjetimo, vršitelj dužnosti direktora kragujevačke tvornice Zastava Rade Gormović je kazao kako u posljednjih 15 godina nisu niti jedan proizvod izvezli u Gruziju. Dodao je i kako je, prema njegovom mišljenju, moguće da je oružje proizvedeno u "Zastavi" na gruzijsko tržište plasirao netko sa prostora bivše Jugoslavije - Hrvatska ili Bosna i Hercegovina, koje ga posjeduju iz vremena dok su bile u sastavu bivše SFRJ.
Prethodno je rusko ministarstvo obrane, u pismu poslanom 7. augusta ove godine, optužilo SAD, Bugarsku, Veliku Britaniju, Mađarsku, Grčku, Litvu, Letoniju, Estoniju, Tursku, Francusku, Češku, Izrael, BiH, Srbiju i Ukrajinu, da su uoči rata Gruzijcima prodavali vojnu opremu i oružje.
D. Markas
Foto: AFP
Trogodišnji Srbin medicinski fenomen u Americi: Preživio 15 minuta bez kisika na dnu rijeke
PRVI put kada je 18. travnja vatrogasac Chicaga Brian Otto ugledao maloga Lazara, on je beživotno ležao na dubini od preko tri i pol metra ispod mutne površine jezera Michigan. Jučer, četiri mjeseca kasnije, Oto se igrao sa zdravim i sretnim Lazarom na zabavi u dječjoj bolnici u Chicagu.
Lazar Ognjenović je pravo medicinsko čudo. Živ je usprkos tome što je proveo 15 minuta u ledenoj vodi. I, ne samo da je preživio, već i očigledno napreduje, piše Chicago Sun Times.
Dr. Leon Epstein i ostali liječnici na novinskoj konferenciji izjavili su da moderna medicina ne može u potpunosti objasniti kako neki ljudi uspiju preživjeti tako dug boravak u ledenoj vodi.
"On je apsolutno normalan. Hoda i govori i ponaša se kao svaki trogodišnjak", rekao je dr. Epstein.
Tog 18. travnja, Stanko Bojanović je gurao kolica s unukom Lazarom duž luke Belmont. Jak udar vjetra u jednom trenutku je otpuhao kolica u jezero. Srpski imigrant Bojanović nije znao engleski, ali je očajnički počeo zvati u pomoć, pokazujući na vodu i uzvikujući: "Dijete, dijete!"
Prije nesreće znao samo srpski, sada tečno govori engleski
Nakon što su očevici pozvali Hitnu pomoć ubrzo je helikopterom stigao vatrogasni tim za spašavanje iz zraka i mora. Bojanović je bio skočio u vodu, ali nije mogao naći nesretnog unuka. Sretna okolnost je bila da su pripadnici roniolačkog spasilačkog tima bili na jezeru zbog vježbe, što je znatno ubrzalo spašavanje Lazara.
Kada su ga ronioci izvukli na obalu, Lazar nije imao puls, ali doktori se nisu predavali. Zbog niske temperature, medicinsko osoblje je znalo da postoji jako mala šansa da se dječak spasi. Liječnik Mark Adler iz bolnice u Chicagu rekao je da su malom davli kisik i trudili se da mu vrate tlak.
Lazar je u bolnicu doveden bez ikakvih moždanih aktivnosti, ali, 45 minuta kasnije, njegovo srce je ponovno počelo da kuca. Idućih nekoliko tjedana je proveo na intenzivnoj njezi nekoliko mjeseci na rehabilitaciji. Prije nesreće je znao samo srpski jezik, a sada, poslije nekoliko mjeseci provedenih u bolnici u kojoj su mu poklanjali veliku pažnju, dječak tečno govori i engleski jezik.
Lazarova majka, koja nije htjela da joj se spominje ime, rekla je da je jako sretna što živi u Chicagu, koji ima vatrogasce i doktore koji su spasili život njezinom sinu.
D.M.
Foto: Children Memorial Hospital
Medvjedev: Ako naši državljani budu napadnuti, odgovorit ćemo kao u Gruziji
RUSKI predsjednik Dmitrij Medvjedev rekao je nakon sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel da je ruska vojna akcija u Gruziji bila neophodna zbog zaštite ruskih državljana, te je upozorio da će Rusija, bude li primorana, ponovno odgovoriti na jednak način.
"Ako naše mirovne snage i naši državljani budu napadnuti, i ubuduće ćemo odgovoriti na jednak način na koji smo odgovorili. Nemojte sumnjati u to", rekao je Medvjedev.
Njemačka kancelarka je rusko slanje trupa u Južnu Osetiju i dublje u Gruziju ocijenila "u nekim vidovima nesrazmjernim", dok je priznala da su neke akcije bile razumne. Merkel je kazala da vjerojatno treba kriviti obje strane.
Angela Merkel je pozvala Ruse da se povuku iz središnje Gruzije na položaje predviđene mirovnim planom EU-a u šest točaka koji je iznio francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.
Ruski predsjednik je rekao kako je sada glavno "obnoviti mir i osigurati da nitko ponovno nema takve idiotske ideje", aludiravši na gruzijskog predsjednika Mikhaila Saakašvilija.
Medvjedev je istaknuo da je Rusija "jamac sigurnosti na Kavkazu i regiji" te je kazao da će ruske snage ostati u Gruziji. Izrazio je i potporu separatistima u Južnoj Osetiji i Abhaziji te je napomenuo da će Oseti i Abhazi teško moći živjeti u jednoj državi s Gruzijcima.
D.M.
Foto: AFP
Krivnjo moja pređi na drugoga: Srpska "Zastava" poriče da je izvozila oružje u Gruziju i upire prstom u Hrvate
NAKON što je rusko ministarstvo obrane, u pismu poslanom 7. augusta ove godine, optužilo SAD, Bugarsku, Veliku Britaniju, Mađarsku, Grčku, Litvu, Letoniju, Estoniju, Tursku, Francusku, Češku, Izrael, BiH, Srbiju i Ukrajinu, da su uoči rata u Gruzijcima prodavali vojnu opremu i oružje, iz kragujevačke tvornice oružja "Zastava" negirali su optužbe, a potom diskretno uprli prstom u Hrvate.
"Tvornica `Zastava oružje` u posljednjih 15 godina nije izvezla nijedan proizvod u Gruziju", rekao je agenciji Beta vršitelj dužnosti direktora tvornice, Rade Gromović. Prema njegovim riječima, tvornica oružja samostalno ne može izvoziti naoružanje i za to su potrebna odgovarajuća odobrenja Ministarstva obrane i izvozne dozvole Ministarstva ekonomije.
Gromović je dodao i kako je, prema njegovom mišljenju, moguće da je oružje proizvedeno u "Zastavi" na gruzijsko tržište plasirao netko sa prostora bivše Jugoslavije - Hrvatska ili Bosna i Hercegovina, koje ga posjeduju iz vremena dok su bile u sastavu bivše SFRJ.
I.M.
Foto: AFP
Gruzijski rat je "urota protiv Obame"
GRUZIJSKI napad na Južnu Osetiju je za glavnu svrhu imao izazvati rat s Rusijom i posredno dovesti McCaina u Bijelu kuću, tvrde ruski mediji.
Taj stav je u srijedu u intervjuu za ruski državni radio iznio dr. Sergej Markov, stručnjak za međunarodnu politiku koji se smatra bliskim premijeru Vladimiru Putinu. Prema tvrdnjama dr. Markova gruzijske snage ne bi poduzele ofenzivu da nisu prije toga dobile blagoslov iz Washingtona. S obzirom da je američka vlada mogla pretpostaviti da će doći do ruske intervencije, sloma gruzijske vojske i okupacije velikog dijela gruzijskog teritorija, jasno je da je takav ishod barem djelomično bio u interesu određenih washingtonskih krugova.
Prema mišljenju dr. Markova, poniženje najvjernijeg američkog saveznika je bila mala cijena u usporedbi s onime što bi rat mogao donijeti političkim opcijama koje trenutno dominiraju Bijelom kućom - pobjedu republikanskog kandidata Johna McCaina na predstojećim predsjedničkim izborima. Te strukture strahuju da bi njegov demokratski protukandidat Barack Obama po dolasku u Bijelu kuću mogao donijeti novi, umjereniji i "real-politički" pristup američkim vanjskim odnosima, odnosno trajno marginalitzirati "neocone" i ugroziti dostignuća njihove agresivne politike.
Obama trenutno u anketama ima blagu prednost, a analitičari vjeruju da je glavni razlog taj što su američkim biračima trenutno najvažnija ekonomska pitanja. S druge strane, ankete govore kako birači nisu uvjereni u Obamine državničke sposobnosti, odnosno da je McCain daleko kvalificiranjii kandidat po pitanju nacionalne sigurnosti, odnosno bolji ratni vođa. Snimke ruskih tenkova koji "gaze bespomoćnog američkog saveznika Gruziju", odnosno tvrdnje o izbijanju novog hladnog rata će kod neodlučnih birača - o kojima ovaj put ovisi ishod izbora - izazvati strah te ih nagnati da igraju "na sigurno" i izaberu McCaina.
Najnoviji događaji McCainu idu na ruku i zato što je on, daleko eksplicitnije od Bijele kuće i davno prije izbijanja krize, iskazivao neprijateljski stav prema Rusiji opisujući je kao imperijalističku, autoritarnu državu koja nastoji obnoviti Sovjetski Savez. McCain se tako zalagao da se Rusija izbaci iz skupine G8, a da se - upravo u svrhu marginalizacije autoritarnih država kao Rusija i Kina - stvori tzv. Liga demokracija kao alternativa nemoćnim i bespotrebnim Ujedinjenim narodima.
Dr. Markov, pak, ne smatra kako je iza svega morao stajati predsjednik Bush, s obzirom na njegovo dugogodišnje prijateljstvo s ruskim predsjednikom Putinom. Po njegovom mišljenju, najvjerojatniji inicijator događaja je potpredsjednik Dick Cheney, vođa "neoconske" frakcije i arhitekt rata u Iraku.
Tvrdnje o američkom "kuhanju" najnovijeg sukoba nisu u isključivoj domeni putinovskih medija, a što u svom članku prenosi moskovski dopisnik Timesa. Neprijateljski stav prema SAD, kritike na račun dvostrukih standarda američke politike te sumnje u njene motive se mogu primijetiti čak i u nekoliko preostalih liberalnih medija, poput "Komersanta" koji je ironičnom naslovnicom opisao američke humanitarne letove u Tbilisi.
Timesov dopisnik tvrdi da su tvrdnje o ratu čija je svrha zaustavljanje Obame dobro "sjele" i u rusku blogosferu, koja je već godinama izuzetno plodno tlo za svakojake teorije zavjere.
D.A.
