U Beogradu uhapšen Aleksandar Karadžić, sin Radovana Karadžića
JUČER je u Beogradu srbijanska policija uhapsila Aleksandra Karadžića, sina odbjeglog haškog optuženika Radovana Karadžića, javlja RTS.
Policija je Aleksandra Karadžićevog privela zbog provjere identiteta i zbog sumnje da ima dokumente Republike Srbije iako nije njezin državljanin. Pozivajući se na neslužbene informacije, RTS navodi kako će policija nakon provjere "poduzeti odgovarajuće zakonske mjere".
Privođenje Aleksandra Karadžića u petak je agenciji Beta potvrdio i Luka Karadžić, brat Radovana Karadžića.
I.M.
Foto: AFP
U Crnoj Gori uhapšeni sudionici krvavog mafijaškog obračuna
CRNOGORSKA policija je danas objavila kako su uhapšeni svi sudionici krvavog oružanog obračuna u budvanskom restoranu "Jadranska straža", prilikom kojeg su u srijedu navečer ubijena dva čovjeka.
33-godišnji Vladimir Rakočević iz Kolašina i 41-godišnji ukrajinski državljanin Adelber Šuto su ubijeni kada su na njih u restoranu tri muškarca otvorila vatru iz automatskog oružja. Tom prilikom su ranjeni i Vladimir i Željko Janković iz Zemuna.
Okolnosti događaja još uvijek nisu razjašnjene, a prema nekim navodima nije bila riječ o klasičnom napadu nego o obračunu u kome su obje strane koristile vatreno oružje.
Policijsko priopćenje navodi kako su uhapšeni D.Z. i R.Z. iz Nikšića i R.K. iz Budve, pod sumnjom da su sudjelovali u napadu. Osumnjičeni R.Z. je, pak, pripadnik Posebne jedinice policije, koji je, prema priopćenju, deset prije napada uzeo godišnji odmor i razdužio službeno oružje.
Policija traga za još jednom osobom koja bi mogla biti sudionik u napadu.
Podgoričke "Vijesti" doznaju kako bi jedan od motiva obračuna mogli biti nerašćićeni poslovni odnosi između Giga Zindovića, jednog od zakupaca restorana, te ruskog državljanina - suvlasnika restorana. Ubijeni Šuto je, navodno, poslan od strane ruskog vlasnika kako bi izvršio pritiska na Zindovića, za kojim je, prema navodima "Vijesti", raspisana tjeralica.
R.R.
State Department pozitivno ocijenio religijske slobode u Hrvatskoj
U GODIŠNJEM izvješću američkog State Departmenta o stanju religijskih sloboda u svijetu za 2007. godinu, još su jednom potvrđene pozitivne ocjene Hrvatskoj kada je riječ o slobodama vjeroispovijesti. Zamjeraju nam se jedino povremeni vandalski napadi na pravoslavne crkve te problemi povrata crkvene imovine. U izvješću State Departmenta je obuhvaćeno stanje u 198 zemalja svijeta.
John Hanford, veleposlanik SAD-a za vjerske slobode, rekao je kako je prema nekim procjenama "polovica svjetskog stanovništva izložena proganjanju ili ozbiljnim ograničenjima njihovih vjerskih sloboda". Naime, kako stoji u izvješću, "mnoge Vlade ignoriraju međunarodne konvencije o slobodi vjeroispovijesti kao neotuđivom ljudskom pravu, pa su milijuni ljudi izloženi progonu i represiji zbog svoje vjere". Što se tiče Hrvatske, u izvješću se navodi kako "ustavom i zakonima zajamčene vjerske slobode Vlada općenito poštuje u praksi".
U izvješću stoji kako država Rimokatoličkoj crkvi, kojoj pripada 85 posto stanovnika, daje financijsku potporu i druge beneficije prema konkordatu potpisanim s Vatikanom. Također, Vlada je potpisala ugovore o odnosima i s drugih 14 vjerskih zajednica u Hrvatskoj, a su tijeku su i pregovori sa dvije židovske zajednice u Hrvatskoj.
Incidenata s diskriminacijom pripadnika drugih religija sve manje
U izvješću se kao pozitivno navodi i to što se veliki broj prognanih i izbjeglih Srba vratio u svoje domove, te povećanje broja pravoslavnih svećenika na područjima gdje je veći broj povratnika. Također, spominje se i problematika povrata crkvene imovine, kod čega se navodi da je "Rimokatolička crkva imala je značajne uspjehe".
Iako se nam se zamjeraju povremeni vandalski incidenti u kojima je oštećena imovina Pravoslavne crkve, ističe se kako su takvi incidenti u opadanju i po težini i po učestalosti.
I dok su iz Centra Simon Wiesenthal oštro osudili novi stalni postav Memorijalnog muzeja u Jasenovcu, u izvješću se navodi kako su ga stručnjaci Memorijalnog muzeja Holokausta iz SAD-a pohvalili.
I.M.
Putin ne isključuje povratak u Kremlj 2012. godine
RUSKI predsjednik Vladimir Putin dao je zasada najjasnije naznake o tome kako zamišlja svoju političku karijeru i budućnost Kremlja nakon što mu na proljeće istekne drugi po redu mandat, nakon čega se po ruskom Ustavu ne može natjecati za sljedeći.
S obzirom da je Putin enormno popularan, očekuje se da će osoba koju bude imenovao kao svog favorita glatko biti izabrana na njegovo mjesto. Sve do prije nekoliko dana su najbolje kotirala dva imena - potpredsjednici vlade Sergej Ivanov i Dmitrij Medvedev.
Međutim, nakon iznenadnog smjenjivanja premijera Mihaila Fradkova na njegovo mjesto je imenovan Viktor Zubkov, 65-godišnji nekarizmatični i anonimni načelnik Federalne službe za nadzor financije.
Zubkov je nedugo prije potvrde od strane Dume natuknuo kako ne isključuje mogućnost da postane predsjednik. Nakon toga je Putin, razgovarajući s novinarima u svojoj vikendici na Crnom moru, izjavio kako ni on ne isključuje tu mogućnost, dodavši kako je Zubkov jedan od pet kandidata koje vidi kao buduće predsjednike.
Međutim, sam Putin nema namjeru povući se iz politike, a iz njegovih izjava su mnogi izvukli zaključak kako će nastojati biti "siva eminencija" svom nasljedniku. Kao uzor se često navodi Deng Xiao Ping, kineski vođa koji je ostao najmoćnija ličnost NR Kine godinama nakon silaska sa svih najviših partijskih i državnih funkcija.
Putin je jučer novinarima rekao kako, s druge strane, nema namjeru potkopati autoritet svog nasljednika.
Međutim, također je dao do znanja da ne isključuje mogućnost korištenja odredbi Ustava koje ograničavaju samo dva uzastopna mandata na mjestu predsjednika Ruske Federacije. To znači da bi se Putin mogao kandidirati za predsjednika 2012. ili 2016. godine.
D.A.
Koštunica se izjasnio protiv ulaska Srbije u NATO
PREMIJER Srbije i vođa Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Koštunica izjavio je da se protivi ulasku Srbije u NATO, odnosno da bi Srbija po njegovom mišljenju trebala ostati neutralnom državom. Taj stav je unet i u prijedlog novog programa DSS, o kome će danas raspravljati Glavni odbor stranke.
Prema Koštuničnim riječima, nema nikakve proturječnosti između pristupanja programu "Partnerstvo za mir" i odbijanja da se bude član NATO-a.
"Jedno je biti nečiji partner i ravnopravni suradnik", tvrdi srpski premijer, "a sasvim drugo član organizacije koja podrazumeva striktne, skupe, teške i ne uvek pravedno raspoređene obveze."
Koštunica je također rekao da bi, ukoliko se ostvare prijetnje i važne članice NATO-a priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, pitanje pristupanja tom vojnom savezu dobilo i "moralnu dimenziju". Upitao se kako Srbija može pristupiti vojnom savezu koji ju je bombardirao. potom okupirao Kosovo i namjerava priznati "jednostranu proglašenu nezavisnost organskog dijela njenog teritorija", dodavši kako "ogromna većina srpskog naroda točno zna odgovor na to pitanje".
Glavni odbor DSS će se na današnjoj sjednici izjasniti o predlogu novog Programa i Statuta stranke. U okviru dnevnog reda će, također, biti razmatrana aktualna politička situacija, kao i poslovnik o radu predstojeće skupštine DSS.
