ARHIVA

Kuvajt: Stanje najviše pripravnosti nakon subotnjih okršaja

KUVAJTSE snage sigurnosti u nedjelju su u stanju najviše pripravnosti nakon subotnjeg okršaja u kojem je ubijen saudijski islamist. Podtajnik kuvajtskog ministarstva unutarnjih poslova Naser al-Otman naredio je stanje najviše pripravnosti pojasnivši da su još dva saudijska aktivista u bijegu. Kuvajtske snage sigurnosti, koje tragaju za ekstremistima južno od glavnog grada, ubile su u subotu jednog saudijskog aktivista. Dva pripadnika kuvajtskih snaga sigurnosti pritom su ranjena. To je prvi put da je neki Saudijac umiješan u takvu vrstu incidenta u Kuvajtu. Do sukoba je došlo u regiji Um al-Hayman, 70 kilometara južno od glavnog grada, a nekoliko sati kasnije američko veleposlanstvo u Kuvajtu zatražilo je od svojih građana da budu na visokom oprezu u pogledu svoje sigurnosti.

BiH: Glasanje omogućeno i poslije 19 sati

SVIH 42 biračka mjesta u BiH, na kojima se glasalo za predsjednika Republike Hrvatske, zatvorena su u nedjelju navečer u 19 sati, ali na više birališta glasanje je omogućeno onim biračima koji su se u 19 sati nalazili na biračkom mjestu, izjavila je koordinatorica za hrvatske predsjedničke izbore na području BiH Romana Franulović-Bušić. Ona je rekla da je na biračkim mjestima u Sarajevu, Kiseljaku i Žepču u 19 sati ostalo po 200 glasača (ukupno do 600) koji imaju pravo glasovati. Prema njenim riječima, u BiH je u drugom izbornom krugu izišlo, kako je rekla, nekoliko postotaka glasača više nego što je to bio slučaj u prvom izbornom krugu 2. siječnja. Na biračkom mjestu u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Mostaru u trenutku zatvaranja glasačkog mjesta u 19 sati nalazilo se oko 400 glasača kojima je omogućeno glasanje i nakon 19 sati, rekao je koordinator za hrvatske predsjedničke izbore pri tom konzulatu Dubravko Belavić. Prema njegovim riječima, u Hercegovini je jedino na biračkom mjestu u Stolcu glasovanje završeno do 19 sati, dok se na preostalih 20 biračkih mjesta, koji se pod izbornom ovlašću Generalnog konzulata u Mostaru, glasanje produžilo za one glasače koji su se u 19 sati zatekli na biralištima. Belavić je rekao da se na nekim od tih birališta u 19 sati nalazilo i više stotina glasača, kojima će biti omogućeno glasovanje. On je dodao da "nikome tko dođe na biralište nakon 19 sati večeras neće biti omogućeno glasanje". Službeno je u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Sarajevu večeras rečeno da na hrvatskim predsjedničkim izborima u BiH nije bilo većih nepravilnosti koje bi utjecale na regularnost izbora. Tijekom dana na više biračkim mjesta u Hercegovini zabilježene su verbalne prepirke između članova biračkih odbora, s jedne i promatrača, s druge strane, koji su u drugom izbornom krugu bili u znatno većem broju prisutni na biralištima u BiH nego u prvom krugu. Promatrači su se posebice zanimali za biračke popise i provjeru identiteta glasača pa je to povremeno usporavalo glasanje na nekim biralištima.

Austrijski tisak o istrazi o uhapšenim krijumčarima droge

AUSTRIJSKA policija i Savezni ured za suzbijanje kriminala nastavljaju istragu o petorici krijumčara droge koji su u srijedu uhapšeni u Grazu, kada je austrijska policija zaplijenila 143 kg droge, piše austrijski dnevni list Kronen Zeitung u nedjeljnom izdanju. Kronen Zeitung ističe kako posao austrijske policije još ni približno nije završen te da predstoji nastavak istrage u suradnji s Interpolom kako bi se dobile informacije o petorici uhapšenika: četrdesettrogodišnjem Hrvatu, dvojici ruskih državljana s prebivalištem u Floridi, devetnaestgodišnjem Slovencu i tridesetogodišnjem Urugvajcu za koje se pretpostavlja da su članovi međunarodne skupine krijumčara drogom. Austrijski dnevni list Die Presse piše da je Rus navodno vođa skupine krijumčara, Urugvajac predstavnik trgovaca kokainom, a Hrvat i Slovenac navodno su dileri. Također objavljuje, prema izvorima iz austrijske policije, da uhapšenici ne pokazuju u istrazi preveliku kooperativnost. Po pisanju lista, zaplijenjeni kokain bio je visoke kakvoće i na tržištu bi vrijedio oko 100 milijuna eura. Austrijska policija mjesecima je pratila trag skupine krijumčara dok nije uspješno provela akciju zapljene najveće količine kokaina na tlu Austrije, u suradnji s američkim kolegama. Die Presse naglašava da je suradnja USA, Urugvaja, Velike Britanije, Rusije, Hrvatske i Austrije odigrala veliku ulogu kako bi se ova akcija uspješno provela.

List: Amerikanci u tajnoj misiji u Iranu

SJEDINJENE DRŽAVE provode u Iranu tajnu operaciju otkrivanja mogućih nuklearnih, kemijskih i raketnih postrojenja, objavio je u nedjelju list The New Yorker. U članku, iz pera nagrađivanog reportera Seymoura Hersha, nagađa se da su tajne operacije počele prošlog ljeta, a cilj im je prikupiti informacije o tridesetak ili više sumnjivih lokacija. Hersh citira vladinog konzultanta povezanog s američkim Ministarstvom obrane koji je rekao da "Pentagon želi ući u Iran i uništiti što više vojne infrastrukture". Bivši visokorangirani dužnosnik obavještajne zajednice izjavio je "da se radi o ratu protiv terorizma u kojemu je Irak samo jedna od faza. Bushova administracija gleda na taj prostor kao na veliku ratnu zonu. Slijedi kampanja u Iranu", rekao je dužnosnik. Bijela kuća smatra Iran ozbiljnom prijetnjom, no osporava članak Hersha, koji je prošle godine objavio vijest o zlostavljanju iračkih zatvorenika u bagdadskom zatvoru Abu Ghraib. Dan Bartlett, savjetnik američkog predsjednika Georgea Busha, o članku je rekao da je pun netočnosti. "Ne vjerujem da su neki zaključci iz članka utemeljeni na činjenicama", izjavio je Bartlett. Dodao je da će američka administracija kroz diplomatske inicijative i dalje nastojati uvjeriti Iran, kojega je Bush svojedobno nazvao dijelom "osovine zla", da odustane od traganja za nuklearnim oružjem. "Nijedan predsjednik u povijesti nije isključivao mogućnost vojne opcije. No, predsjednik Bush pokazuje kako vjeruje u diplomatske inicijative, koje su već u tijeku", istaknuo je Bartlett.

U Bosanskoj Posavini nešto veći odziv

NA PODRUČJU Bosanske Posavine na nedjeljnim hrvatskim predsjedničkim izborima glasovalo je preko 4.350 glasača, a odziv birača je nešto veći nego u prvom izbornom krugu. U Posavini se glasovalo na šest biračkih mjesta, četiri u oraškoj općini, te po jedno u općini Odžak i Brčko Distrikta BiH. Ukupno je na ovim mjestima registrirano preko 30.600 glasača. Biračka mjesta u Posavini pod nadzorom su Konzularnog ureda u Tuzli. Dopisanih glasača po osnovu nepostojanja imena u popisima bilo je preko 950, a najteži posao i ovog puta imao je birački odbor za područje općine Orašje, gdje su zavedeni svi glasači koji nisu na popisu. Sva su biračka mjesta otvorena u 7, zatvorena u 19 sati, a incidentnih situacija nije bilo. Cijelo vrijeme glasovanja vladale su velike gužve. Posebno se to odnosi na razdoblje od 12 sati pa do kraja glasovanja.

Nešto bolji odaziv i u Njemačkoj

NA DRUGI krug hrvatskih predsjedničkih izbora u Njemačkoj je do 17 sati izišlo 13.785 hrvatskih državljana, što je 5.300 više nego u istom tom razdoblju u prvom krugu održanom prije dva tjedna. Kako je priopćilo hrvatsko veleposlanstvo u Berlinu, ove brojke treba uzimati s rezervom jer je prije dva tjedna velik broj hrvatskih državljana koji borave u inozemstvu još uvijek provodio božićne i novogodišnje praznike u domovini, gdje su i obavili glasovanje. Petnaest biračkih mjesta u gradovima Berlin, Bonn, Muenchen, Stuttgart, Hamburg i Frankfurt na Majni se zatvaraju u 19 sati nakon čega se vrši prebrojavanje glasova i slanje podataka DIP-u u Zagreb. Prema podacima Njemačkog državnog statističkog zavoda u Wiersbadenu, 31. prosinca 2003. u Njemačkoj je legalno boravilo 236.600 hrvatskih državljana s privremenom ili neograničenom boravišnom dozvolom. Podaci o stvarnom broju procjenjuju se na 330.000, jer se mnogi hrvatski državljani još uvijek vode kao stanovnici bivše Jugoslavije, a velik broj Hrvata posjeduje i dvostruko, njemačko i hrvatsko državljanstvo tako da, s obzirom da Njemačka ne priznaje dvostruko državljanstvo, u njemačke službene statistike ne ulaze kao hrvatski državljani.