AMERIČKA vlada objavila je u utorak po prvi put video snimke koja pokazuje kako se zrakoplov kojeg su oteli teroristi ruši na Pentagon 11. rujna 2001.

Snimke koje su napravile sigurnosne kamere Pentagona pokazuje trenutak kada je zrakoplov Boeing 737 tvrtke American Airlines udario u zgradu ministarstva obrane.

Potom se na snimci koju su pokazale američke televizije vidi bijeli bljesak, a nakon toga narančasti plamen i visoki oblak dima.

Oteti zrakoplov American Airlinesa srušen je na Pentagon u 9:38 minuta nešto nakon što su prva dva zrakoplova koje su oteli pripadnici al Qaide udarila u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku.

U udaru zrakoplova u zgradu ministarstva obrane koja se nalazi u predgrađu Washingtona poginulo je ukupno 189 ljudi, 125 u Pentagonu i 59 putnika i članova posade te pet otmičara. Raniji nedostatak snimke napada potaknuo je teorije zavjere od kojih su neke ukazivale kako je napad izmislio ili organizirao sam Pentagon. Druge su tvrdile kako je zrakoplov oboren u letu, a Pentagon pogođen raketom.

Snimke je Pentagon uručio nevladinoj skupini Judicial Watch u odgovoru na njezin tužbeni zahtjev prema Zakonu o slobodi informacija.

Američko ministarstvo pravosuđa blokiralo je ranije objavljivanje snimke navodeći kako je ona dokaz na suđenju al Qaidinom zavjereniku Zacariasu Moussaouiu za njegovu ulogu u napadima 11. rujna. Nakon što je završeno suđenje Moussaouiu koji je osuđen na doživotni zatvor ministarstvo pravosuđa se suglasilo na objavljivanje snimke.

EKSCENTRIČNI ljevičarski venezuelanski predsjednik Hugo Chavez, u ponedjeljak je u Londonu ponovno napao politiku njegovog američkog kolege kojeg je nazvao "nemoralnim genocidnim ubojicom" kojeg treba "strpati u zatvor".

Govoreći pred okupljenim novinarima, Chavez je u jednom trenutku posebno planuo nakon što je novinar britanskog BBC-a, navodeći neke njegove ranije izjave, venezuelanskog predsjednika neizravno povezao s američkim predsjednikom Bushem koji je nakon 11. rujna 2001., govoreći o borbi protiv terorizma, izjavio - "U borbi protiv terorizma ste ili s nama ili protiv nas".

Nakon toga je Chavez eruptirao bijesom jer je "uspoređen s najvećom živućom genocidnom osobom, u povijesti čovječanstva, predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država - ubojicom koji je genocidan i nemoralan, i kojeg bi trebalo odvesti u zatvor Međunarodnog suda."

"Ne znam na što ste mislili kad ste me usporedili s predsjednikom Bushem." - kazao je Chavez.

"Jesam li ja izvršio invaziju na bilo koju zemlju? Jesu li Venezuelanci okupirali bilo koga? Jesmo li mi bombardirali koji grad? Jesmo li mi imali državni udar? Jesmo li mi koristili CIA-u da ubije predsjednika? Jesmo li mi štitili teroriste u Venezueli? To je Bush! - kazao je razjareni Chavez.

Chavez je u britanskoj prijestolnici jučer boravio u privatnom posjetu londonskom gradonačelniku Kenu Livingstoneu. Tijekom posjete nije se susreo s britanskim premijerom Tonyem Blairom, inače vjernim saveznikom Georgea W. Busha u antiterorističkim ratovima u Afganistanu i Iraku.

I.K.

48-GODIŠNJI John McGrady osuđen je na doživotni zatvor zbog toga što je zadavio, a zatim i raskomadao tijelo 15-godišnje djevojčice.

Njeno tijelo pronađeno je u pet platnenih vrećica na smetlištu u južnom Londonu, a tokom suđenja je otkriveno kako je ubojica djevojčicu prvo zadavio, a zatim odrezao njenu glavu i udove.

Prema dokazima koje je otkrila policija djevojčica se pokušala boriti s njim i pobjeći mu, a je li bila i seksualno zlostavljana nisu uspjeli ustanoviti.

McGrady je djevojčicu oteo nakon što je iz svoje kuće krenula na telefonsku govornicu. Tri dana obitelj nije znala gdje je, a zatim je tadašnja djevojka 48-godišnjeg ubojice nazvala policiju jer joj je on priznao što je učinio, piše BBC.

Jedino u stanu što je ukazivalo na zločin, kada je policija stigla na mjesto događaja, bila je kupaonica sva isprljana krvlju.

Britanac je na sudu priznao ubojstvo Rochelle Hoeness.

Tijekom čitanja presude u sudnici pred nekoliko članova njene obitelji, mogli su se čuti povici odobravanja, a majka djevojčice poručila je ubojici neka trune u paklu.

"Pri donošenju odluke vodio sam se zaključcima da za tako nešto osoba mora biti motivirana seksualnom požudom, a još ako se radi o konzumaciji alkohola tada osoba postaje opasan lovac na žene, pogotovo mlade žene. Kazna će osigurati da nikad više ne dobijete priliku vrebati mlade žene. Okrutno ste oduzeli život mladoj djevojci." - objasnio je presudu sudac Stephen Kramer.

Odvjetnik ubojice kazao je sudu kako je njegov klijent pokazao žaljenje zbog toga što je učinio, te da ne bi trebao zato dobiti doživotnu kaznu zatvora.

McGrady je policiji i ranije bio poznat zbog djela silovanja i kidnapiranja žena. 1988. godine osuđen je zbog silovanja dviju žena na šest godina zatvora. 1993. godine dobio je pet godina zatvora zbog otmice mlade žene.

No, iako britanska policija ima običaj ljude poput njega imati pod prismotrom, jedan je detektiv priznao kako nisu obraćali pažnju na McGradya od 1997. otkad je na slobodi.

A.H.

ZASAD jedina bivša članica nekadašnje Jugoslavije u Europskoj Uniji Slovenija, krajem mjeseca lipnja steći će mogućnost uvođenja europske valute eura u svoj monetarni sustav, javila je Televizija Slovenije (RTV Slo).

Europska komisija i Europska centralna banka (ECB) predat će uskoro izvještavanja o ispunjenju uvjeta koje je Slovenije morala udovoljiti prije preuzimanja eura kao pravno važećeg platežnog sredstva u toj zemlji. Predviđa se da će izvještavanje biti pozitivno.

Naši zapadni susjedi su većinu maastrichtskih mjerila za uvođenje eura zadovoljili još koncem prošle godine, a za punopravno članstvo državama (njih12 unutar EU) koje euro već godinama koriste, Slovencima fali još ispunjenje uvjeta o dvogodišnjem sudjelovanju u radu europskog mehanizma deviznih tečajeva (ERM II).

28. lipnja ove godine će se navršiti zadane dvije godine rada u ERM II, čime Slovenija stječe pravo na uvođenje eura u svoj monetarni sustav, javlja RTV SLO.

Europski komesar za monetarna pitanja Joaquin Almunia je rekao kako želi pozitivno rješenje pitanja uvođenja eura, te je Slovence pozvao na efektivnu borbu protiv zloporaba i povećanja cijena prilikom prelaska s tolara na euro.

Slovenski ministar financija Andrej Bajuk je nedavno najavio preuzimanje eura zajedno sa slovenskim eurokovanicama. Prilikom prelaska na novu valutu ne očekuje veće poteškoće, jer Slovenija pored financijskih ispunjava i praktične zahtjeve kao što su kovanje i tiskanje novca, te prilagodba javnih bankomata.

Bajuk je rekao kako je tamošnja Vlada ozbiljno uzela upozorenja EU, te sukladno tome priprema oštar monitoring uvođenja eura, kojem bi glavni cilj bio sprječavanje povišenja cijena roba i usluga u toj zemlji.

U slučaju pozitivnog izvještavanja voditelji država članica EU će o ulasku Slovenije u euro-zonu raspravljati na sjednici na vrhu 15. i 16. idućeg mjeseca, dočim se usvajanje pravne podloge za ulazak u euro-zonu očekuje 11. srpnja.

Stvarno preuzimanje eura najavljeno je za 1. srpnja 2007., javila je RTV Slo.

I.K.

VLASTI brazilske države Sao Paulo su, prema navodima na službenim web-stranicama, preuzele nadzor nad svim zatvorima u državi.

Time je, barem formalno, završena jedna od najdužih i najkrvavijih pobuna u brazilskoj povijesti iza koje je stajala Primiero Commando da Capital (PCC), zatvorska banda čiji čelnici pomoću mobitela i na druge načine upravljaju trgovinom drogom, pljačkama, otmicama i sličnim aktivnostima s druge strane zatvorskih rešetaka.

Vlasti su te aktivnosti pokušali zaustaviti premještanjem 700 najopasnijih pripadnika PCC-a u novi, suvremeni i udaljeni zatvor s povećanim osiguranjem.

PCC je na to u petak reagirao organiziranjem masovne pobune, ali i koordiniranim napadima mačetama, automatskim oružjem i eksplozivom na policijske postaje, ophodnje i automobile.

Do ponedjeljka je u svim tim incidentima ubijen 81 čovjek, a nakon policijskih postaja su na red došli vatrogasni domovi i vozila te banke u državnom vlasništvu.

Scene primjerenije ulicama Bagdada i Mogadishua su predstavljale šok čak i za brazilsku javnost, već oguglalu na nasilje od strane kriminalaca i policije.

D.A.

AMERIČKI predsjednik George W. Bush se u 2 sata po hrvatskom vremenu obratio naciji kako bi je izvijestio o svojim namjerama po pitanju ilegalne imigracije ? problema koji je ove godine izazvao žestoke rasprave i provalu emocija širom SAD.

Dio javnosti drži da SAD, kao nacija imigranata, mora svoje granice držati otvorenima, odnosno da je pokušaj zaustavljanja ilegalnih, pretežno meksičkih, imigranata izraz rasizma, odnosno bespotrebno trošenje proračunskih i drugih resursa koji bi se korisnije mogli upotrijebiti negdje drugdje.

Drugi, pak, smatraju kako toleriranje ilegalnih imigranata otvara put za toleriranje drugih vrsta kriminala, smanjuje cijenu rada, ugrožava nacionalnu sigurnost i, konačno, na porezne obveznike trpa preveliki teret financiranja obrazovnih, zdravstvenih i drugih usluga za ilegalne imigrante.

Ta je rasprava podijelila gotovo sve slojeve američkog društva, uključujući i Republikansku stranku kojoj pripada Bush. Dok konzervativci u Zastupničkom domu Kongresa zahtijevaju oštre mjere poput proglašenja ilegalnog ulaska u SAD kaznenim djelom, masovnih protjerivanja  i gradnje velikog zida na meksičkoj granici, dotle je umjerena frakcija u Senatu zagovornik plana o davanju radnih i dozvola za boravak za većini ilegalnih imigranata.

Bush, koji svoje izborne pobjede, između ostalog, duguje i podršci hispanoameričkih glasača, posljednjih je tjedana nastojao postići kompromis između dvije struje u vlastitoj stranci, iako mnogi drže da je stao na stranu umjerenjaka.

Većina analitičara noćašnji govor drži pokušajem da se konzervativci zadovolje pojačanjem mjera sigurnosti na granici, odakle u posljednje vrijeme stižu uznemirujuće vijesti o kako meksička vojska upada na američki teritorij te pomaže bandama krijumčara ljudi i narkotika.

Bushov plan u pet točaka predviđa slanje 6000 vojnika Nacionalne garde kako bi logistički i na druge načine pomogli rad Granične patrole, te povećanja broja njenih agenata sa sadašnjih 6000 na 15.000. Također se predviđa gradnja zida na nekim dijelovima granice i instalacija senzora, video-kamera i slične "high tech" opreme na kritičnim mjestima.

Bush je također predložio program "gostujućih radnika", koji bi američkim tvrtkama da unajmljuju strane državljane za slabo plaćene poslove koje američki državljani ne žele raditi, a da ti radnici nakon određenog roka budu poslani svojim kućama.

Te i druge radnike bi se nadziralo uz pomoć posebnih biometrijskih osobnih iskaznica te koristila tehnologija prvi put primijenjena u "ratu protiv terorizma".

Bush je u svom govoru ustvrdio da masovna deportacija svih ilegalnih imigranata nije "realna", a ni "humana" opcija, pa bi umjesto toga velikoj većini njih trebalo dati priliku da uz određene uvjete, kao što je podmirivanje neplaćenih poreznih obevza i  učenje engleskog jezika, postanu američki državljani.

Bush se također založio da imigranti, bez obzira na svoj status, porade na engleskom jeziku i sličnim vještinama kako bi se što lakše stopili u američku naciju.

Bushov govor je, inače, obilježen tehničkim propustom CNN-a koji je, za razliku od ostalih vodećih TV-kuća, emitirao Bushovo uvježbavanje govora nekoliko minuta prije direktnog prijenosa.

D.A.