TUZLA - TUZLARIJE NET

Objavljeno prije 40 minuta

Kanadski mediji zabrinuti za sudbinu ratnih zločinaca čije izručenje traži Hrvatska

MOGUĆA deportacija dvojice optuženika za ratne zločine počinjene protiv civila tokom Domovinskog rata u Hrvatskoj - Josipa Budimčića i Gorana Pavića, čije je Hrvatska izručenje zatražila od Kanade, izazvala je negodovanje The Canadian Pressa, koji piše o tome kako se "pojavljuje pitanje legitimnosti hrvatskih sudova" i pita se "je li za njih uopće u Hrvatskoj sigurno".

Vlasti u Kanadi i Hrvatskoj tvrde da su Budimčić i Pavić ratni zločinci koji su s teritorija bivše Jugoslavije pobjegli sa hiljadama izbjeglica, početkom 90-ih, za vrijeme Domovinskog rata, piše taj list i navodi kako su "Hrvatski sudovi za ratne zločine varka" jer su "sudske odluke usmjerene protiv onih koji su se početkom 90-ih borili za slobodu i neovisnost Hrvatske".

"Suci u Hrvatskoj biraju iz redova vladajuće političke stranke"

"Hrvatski sudovi su primjer pobjedničke pravde (sudi se samo poraženima, op.a.)", izjavio je dr. Ivan Avakumović, srbijansko-kanadski stručnjak za balkansku političku povijest sa sveučilišta British Columbia. Avakumović je rekao i kako se "suci u Hrvatskoj biraju iz redova vladajuće političke stranke". Negodovanje je izazvala i činjenica da su mnogi zločinci osuđeni u odsustvu.

On je prošlog tjedna svjedočio u Vancouveru na saslušanju Odbora za imigrante i izbjeglice, koji je odlučivao o Budimčićevoj sudbini. Odbor će o Budimčićevom statusu izbjeglice odlučiti na osnovu podataka o njegovoj vojnoj službi, na osnovu kojih bi mogao biti prisiljen vratiti se u Hrvatsku i ondje odslužiti kaznu od 15 godina zatvora zbog ratnih zločina, piše The Canadian Press. Naime, Budimčić je osuđen u odsustvu, zbog ubijanja i mučenja civila na području ratom zahvaćenog Vukovara tokom 1991. godine.

"Ako je to bilo 1995. godine, Budimčićeve šanse za pošteno suđenje su prilično slabe", ocijenio je Tom Quiggin, bivši obavještajni analitičar u Jedinici za ratne zločine kanadskog Imigracijskog ureda i bivši djelatnik ICTY-a. "U ono vrijeme bi mu pošteno sudili prije nego ga objese, tako otprilike", dodao je.

Istovremeno, sud u Detroitu odlučuje o sudbini drugog zločinca čije izručenje traži Hrvatska - srbijanskog izbjeglice Gorana Pavića, koji se u Ontario doselio 1997. godine. Pavića se traži zbog optužbi da je ubijao i rastjerivao civile u selu Sotin, također 1991. godine, a uhapšen je u studenom ove godine, na granici s SAD-om, temeljem međunarodne tjeralice.

Reagiralo i Hrvatsko veleposlanstvo u Ottawi

Zabrinut za sudbinu ove dvojice ratnih zločinaca, The Canadian Press je mišljenje zatražio od nekolicine stručnjaka za ljudska prava, koji su potvrdili njihove bojazni, ali i ovogodišnje izvješće Amnesty Internationala, koje upućuje na to da se na sudovima u Hrvatskoj krše ljudska prava.

Zbog ovakvog pristupa kanadskih medija reagiralo je i Hrvatsko veleposlanstvo u Ottawi koje je u svom priopćenju navelo kako se "stvara lažna slika o pravednosti Hrvatskog pravosudnog sustava". Hrvatska veleposlanica Vesela Mrđen-Korač istaknula je i kako su neki slučajevi sa ICTY-ja predani u ruke hrvatskom pravosuđu, što ukazuje na porast međunarodnog povjerenja u hrvatski pravosudni sustav.

I.M.
Foto: CWWPP.org

Objavljeno prije 50 minuta

Preminuo napadač na klizačicu Nancy Kerrigan

POČINITELJ jednog od najbizarnijih zločina u povijesti američkog sporta je preminuo u Oregonu u 41. godini života.

Brian Sean Griffith, bivši tjelohranitelj umjetničke klizačice Tonye Harding, danas je u okrugu Washington u državi Oregon umro prirodnom smrću, kako javlja njegov liječnik, a prenose američki mediji.

Griffith se originalno zvao Shawn Eckhardt, a ime je promijenio nastojeći se što više ograditi od vlastitog sudjelovanja u bizarnoj priči koja je početkom 1994. godine sport kao što je umjetničko klizanje učinila sličnim svijetu gangsta rapa.

Uzrok nemilih događaja bilo je suparništvo između dvije vrhunske klizačice - aristokratske "dobre curice" Nancy Kerrigan s jedne, te Tonye Harding, klizačice siromašnog podrijetla i sa sklonošću razuzdanom ponašanju van terena. Njihovo je suparništvo eskaliralo tokom nacionalnih kvalifikacija za Zimsku olimpijadu u Lillehammeru.

Tada je ispočetka nepoznati napadač tokom treninga šipkom udario Kerriganovu po koljenu smjestivši je na mjesec dana u bolnicu. Policija je brzo razotkrila da iza svega stoji zavjera u kojoj su sudjelovali Griffith, Hardingin bivši suprug Jeff Gilloly te kao napadača angažirali Shanea Stanta i njegovog ujaka Derricka Smitha.

Kerrigan se, usprkos ozljedi, uspjela oporaviti na vrijeme da sudjeluje u Olimpijadi, gdje ju je nacionalni klizački savez poslao bez kvalifikacija. Tamo je osvojila srebrnu medalju, a njena suparnica doživjela debakl prilikom svog nastupa. Iako je Harding sve vrijeme tvrdila da nema veze s napadom, američki klizački savez joj je nakon Olimpijade doživotno zabranio nastupe.

Griffith je za sudjelovanje u napadu osuđen na 18 mjeseci zatvora, ali je pušten u rujnu 1995. godine. Sve vrijeme se držao van javnosti, ali su mediji otkrili da je 2001. godine bio uvjetno osuđen na tri godine zbog manjeg fizičkog napada. Iste je godine osnovao računalnu tvrtku, ali je ona četiri godine kasnije pala pod stečaj.

D.A.

Objavljeno prije sat vremena

Britanci iračkoj vladi predali nadzor nad provincijom Basrom

IRAČKE vlasti su danas od britanskih okupacijskih snaga formalno preuzele nadzor nad Basrom, naftom bogatom i većinskim šijitskim stanovništvom provincijom na jugu Iraka.

Britanci su provinciju, kao i njen istoimeni glavni grad, okupirali u proljeće 2003. godine, za vrijeme američke invazije na Irak.

Britanske okupacijske snage na jugu Iraka prvih godina okupacije uglavnom nisu imale probleme koje su u pretežno sunitskim područjima mučile njihove zapadne saveznike, ali je sve veća napetost u odnosima sa susjednim Iranom, a samim time i sve veće neprijateljstvo šijita prema savezničkim snagama, i britanske snage dovela u neugodan položaj. Britanska vlada je, s druge strane, bila pod sve većim pritiskom vlastite javnosti da se prekine, ili barem ograniči svoje sudjelovanje u nepopularnom ratu.

Danas je Mohamed al Waili, guverner provincije Basra, potpisao protokol o sporazumu s britanskim generalom Grahamom Binnsom, zapovjednikom savezničke Multinacionalne divizije Jugoistok. Predaja vlasti je posljednja etapa u sklopu procesa povlačenja britanskih trupa s okupacijskih dužnosti na jugu Iraka. Preostalih 4500 britanskih vojnika će umjesto okupacije, odnosno čuvanja reda i zakona, obavljati poslove obučavanja iračke vojske i policije.

"Sigurnost Basre je sada u rukama Iračana", rekao je dr. Mowaffak al-Rubaie, savjetnik za nacionalnu sigurnost iračke vlade prilikom otvaranja ceremonije primopredaje na aerodromu u blizini grada Basre.

"Sigurnost je jedna od naših najznačajnijih obveza. Oružje mora biti u rukama (iračke) vlade, jer svako drugo oružje je nelegalno", rekao je Rubaie.

Guverner Basre je izjavio da je "odlučan provoditi zakon kako bi donio sigurnost svim stanovnicima Basre".

"Spremni smo se suočiti s bilo kim tko će pokušati da ugroziti sigurnost gradu. Današnja primopredaja vlasti je pobjeda Iraka i poraz terorizma", rekao je on.

Basra je posljednja od četiri najjužnije provincije koje su prešle u nadležnost iračkih vlasti, nakon što su Britanci ranije predali nadležnost nad provincijama al-Muthanna, Dhi Qar i Maysan.

Britanski ministar vanjskih poslova David Milliband, koji je također bio nazočan ceremoniji na aerodromu, pozdravio je predaju kontrole nad Basrom ocijenivši da je riječ o "značajnom napretku".

Britanski vojnici neće previše nedostajati lokalnom stanovništvom, barem ako je suditi prema rezultatima BBC-jeve ankete gdje je 85 % stanovnika Basre reklo kako je četverogodišnja britanska okupacija imala negativan učinak na njihov život. Dvije trećine je reklo kako smatra da će se sigurnost u provinciji poboljšati nakon njihovog odlaska.

R.R.

Objavljeno prije sat vremena

Sloboda političkih zatvorenika Istočne Njemačke otkupljivana zapadnom naftom i bananama

NJEMAČKA Demokratska Republika, koja se osamnaest godina nakon svog nestanka u svijesti Nijemaca od komunističke nakaze sve više pretvara u predmet fenomena zvanog "ostalgija", koristila je svoj specifični položaj unutar bivšeg Istočnog bloka kako bi imala za tadašnje komunističke standarde dobro gospodarstvo.

Barem se takav zaključak može izvući iz studije koju je napravio povjesničar Matthias Judt iz potsdamskog Centra za istraživanje suvremene povijesti.

Prema njegovim podacima, vlada komunističke Istočne Njemačke je od 1963. godine pa sve do pada berlinskog zida oslobađala i na Zapad slala političke zatvorenike u zamjenu za financijsku pomoć od strane svog kapitalističkog susjeda Zapadne Njemačke.

Tijekom dvadesetšest godina vlada Zapadne Njemačke je svom istočnom parnjaku isplatila 3,44 milijarde maraka, a vlada Istočne Njemačke oslobodila 32.000 politička zatvorenika te dala dozvolu za emigraciju na Zapad za 2.000 njihove djece.

Prvi takav posao je sklopljen godinu dana u privatnom aranžmanu protestantske crkve kada je sloboda 15 njenih aktivista kupljena za 350.000 maraka.

Tako prikupljena sredstva je vlada Istočne Njemačke uplaćivala u poseban fond pod nadzorom komunističkog čelnika Ericha Honeckera. Njime su se na stranom tržištu nabavljale strateške sirovine kao što su nafta, ali i egzotični proizvodi koji su bili rijetkost na policama trgovinama bivšeg Istočnog bloka, kao što su banane.

D.A.

Objavljeno prije 25 minuta

"Krvnik s Ovčare" Veselin Šljivančanin stigao u Beograd

BIVŠI oficir JNA i optuženik za masakr na Ovčari, Veselin Šljivančanin, iz Amsterdama je stigao u Beograd u poslijepodnevnim satima, redovnom zračnom linijom Jata, no nije izašao na izlaz na kojem su se pojavili ostali putnici koji su stigli iz zračne luke Schiphol.

Tu informaciju je za Tanjug potvrdio odvjetnik Novak Lukić, jedan od Šljivančanovih branitelja, koji je objasnio kako je to uobičajena procedura za one koje haški sud pusti na privremenu slobodu, jer ih preuzima policija i pod posebnim su režimom.

Uskoro opširnije.

ARHIVA

Kanadski mediji zabrinuti za sudbinu ratnih zločinaca čije izručenje traži Hrvatska

Preminuo napadač na klizačicu Nancy Kerrigan

Britanci iračkoj vladi predali nadzor nad provincijom Basrom

Sloboda političkih zatvorenika Istočne Njemačke otkupljivana zapadnom naftom i bananama

"Krvnik s Ovčare" Veselin Šljivančanin stigao u Beograd

Vezane vijesti