Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Murdoch: Google predvodi online piratstvo, a leđa mu dri Bijela kuća
Foto: AFP
MEDIJSKI magnat Rupert Murdoch preko Twittera se okomio na Baracka Obamu i Google, optuujući ih za spregu koja omogućava internet piratstvo.
Murdoch je Google nazvao "liderom piratstva, jer omogućava besplatno objavljivanje filmova, koje onda iskorištava za oglašavanje". Još vanije, posredno ih je optuio za duboke veze s Washingtonom, kazavši kako "nije ni čudo da troše milijune na lobiranje".
Pritom je Murdoch vjerojatno mislio na činjenicu da je Bijela kuća već najavila kako neće podrati kontroverzni SOPA zakon (Stop Online Piracy Act) o spriječavanju piratstva, barem ne u cjelini. Murdoch je prilično ogorčen zbog te najave, pa se preko Twittera obračunao i s Obamom kojeg je optuio za "slizavanje s moćnicima iz Silikonske doline koji prijete svim kreatorima softwarea". "Čista krađa", kae Murdoch.
Murdoch priča besmislice
Google je Murdochove komentare ocijenio kao besmislice. "Google poštuje autorska prava i svakog dana naporno radimo kako bi tim autorima pomogli pri obračunavanju s piratstvom", kazala je glasnogovornica Googlea za BBC.
"Prošle godine smo skinuli pet milijuan stranica iz naši rezultata pretraivanja zbog kršenja pravila o piratstvu. Uloili smo i preko 60 milijuna dolara u borbu protiv nešravilnih oglasa", dodala je.
Pronađena jo četiri tijela: Broj mrtvih u kruzeru Costa Concordia popeo se na 11
TALIJANSKA Obalna straa objavila je snimku evakuacije putnika s nasukanog kruzera Costa Concordia. Snimka je snimana infracrvenom kamerom sa helikoptera Obalne strae.
Istraitelji sada proučavaju podatke iz crne kutije kruzera. Nadaju se kako će na temelju tih podataka doznati odgovore kako je došlo do nesreće i zašto ih je kapetan Francesco Schettino o nasukavanju obavijestio tek sat vremena nakon udara u sprud.
Talijanski ministar okoliša Corrado Clini upozorio je sinoć da nasukani kruzer Costa Concordia predstavlja ekološku opasnost za otok Giglio, jer je u njegovim rezervoarima 2300 tona nafte koja bi mogla početi curiti u more.
U trenutku nasukavanja na sprud rezervoari su bili puni, jer je krstarenje Mediteranom tek započelo. Do sada je pronađeno šest mrtvih osoba s broda, dok ih se 29 smatra nestalima od 4200 ljudi koji su bili na kruzeru Costa Concordia.
"Ekološka opasnost vrlo, vrlo velika"
"Ekološka opasnost za otok Giglio je vrlo, vrlo velika", kazao je Clini te dodao kako je cilj spriječiti curenje nafte iz broda. "Hitno to moramo napraviti, a vrijeme nam curi", rekao je ministar i dodao da neka tekućina izlazi iz broda, no još nisu sigurni je li to nafta.
La Stampa je napisala i da je sedmo tijelo pronađeno tokom noći, no ono još nije izvađeno iz kruzera. Među nestalima su četiri člana posade, kao i putnici iz SAD-a, Njemačke, Francuske i Italije. Zbog nesreće je uhapen kapetan Francesco Schettino, a danas će sud odlučiti o njegovom zadravanju. Jučer su vlasnici kruzera priznali da je kapetan kriv za nesreću, jer se previše pribliio otoku Giglio.
Kapetan skrenuo, jer je konobar elio pozdraviti obitelj
"Kapetan je u vrlo teškoj poziciji, jer smo sigurni da je napustio brod u trenucima kada su mnogi putnici još uvijek čekali na evakuaciju", kazao je tuitelj Francesco Verusio. S druge strane, Schettino tvrdi kako se nasukao na kamenje koje nije bilo ucrtano u kartama te da je zajedno s drugim članovima posade posljednji napustio brod.
The Telegraph je jučer napisao kako je do prevelikog pribliavanja obali, a zatim i nesreće, došlo jer je glavni konobar brodskog restorana Antonello Tievoli elio pozdraviti svoju obitelj na otoku Gigliju.
Navodno je njegova sestra na Facebooku samo nekoliko minuta prije nasukavanju napisala: "Concordia će uskoro proći vrlo blizu. Veliki pozdrav mojemu bratu koji će konačno doći na odmor nakon pristanka u Savoni".
Strahuje se da će potonuti na 70 metara dubine
Corriere della Sera piše kako je kapetan Schettino tad rekao Tievoliju: "Dođi vidjeti, točno smo pred tvojim otokom". Navodno sam Tievoli nije traio da brod prilazi blie obali, ali bez obzira na to ima ogromnu grinju savjesti zbog svega što se dogodilo.
Jučer je nakratko bila zaustavljeno spašavanje na brodu, jer se počeo micati. Strahuje se da bi mogao potonuti na 70 metara dubina, nakon čega bi i spašavanje, a i ispumpavanje goriva iz njega, bilo nemoguće.
Brzo zaboravili na Breivika: Najveću opasnost za Norveku predstavljaju islamisti
Foto: AFP
"RADIKALNI islam ostaje najozbiljnija prijetnja s kojom se Norveška suočava, unatoč opasnosti koju predstavlja ekstremna desnica. Naše sigurnosne slube će se fokusirati na široko utemeljene opasnosti od domaćeg islamskog ekstremizma, iako su naši dravni slubenici izloeni ozbiljnim prijetnjama nakon napada na čijem se nišanu našla norveška ljevica", kazala je danas načelnica Slube sigurnosti norveške policije Janne Kristiansen.
"Posljednjih godina, muslimani koji su odrasli u Norveškoj su se radikalizirali i za njih Norveška i norveško društvo danas predstavljaju neprijatelje", kazala je na konferenciji, uz opasku kako norveški muslimani imaju brojne kontakte s ekstremistima u inozemstvu.
Kao što se moglo i očekivati nakon ovakvih tvrdnji, novinari su je kritizirali da zanemaruje prijetnju koja dolazi od krajnje desničarskih aktivista, kakav je bio i Anders Breivik, prenosi Reuters. Načelnica je uvaila opasku, ali je ostala pri tvrdnji da ekstremna desnica predstavlja daleko manju opasnost za norveško društvo. "Broj nasilnih desničarskih ekstremista još uvijek je nizak", zaključila je Kristiansen.
Dobitnik Pulitzerove nagrade tui Obamu: Moramo spasiti SAD od korporativnog faizma
Foto: AFP
POZNATI američki novinar Chris Hedges, dobitnik Pulitzerove nagrade i etablirani borac za ljudska prava, krenuo je "u borbu s vjetrenjačama".
On je, naime, najavio kako pokreće tubu protiv američkog predsjednika Baracka Obame zbog "katastrofalnih udaraca na ljudske slobode. Povod za tubu Hedges i njegovi odvjetnici našli su u National Defense Authorization Actu, odnosno zakonu koji američkoj vojsci dopušta da na neodređeno vrijeme zatvara američke dravljane i dri ih u zatvoru bez suđenja, kojeg je Obama potpisao na Staru godinu.
Hedges problematičnim vidi i samo postojanje međunarodnih zatvora za mučenje poput onoga u Guantanamu, ali i činjenicu da vojska građane moe beskonačno zatvoriti zbog same sumnje da su kontaktirali grupe koje su bile povezane s onima koji su vršili napade na američke snage. "Nemalen broj puta sam večerao s ljudima koje naša zemlja brendira kao teroriste. Međutim, to ne čini mene teroristom", prenosi Hedgesovu izjavu RT.
Znam da je moja borba donkihotovska, ali ona se mora pokrenuti
"Proveo sam mnogo godina u zemljama u kojima je vojska imala neograničenu moć da privodi i zadrava ljude bez suđenja. Bio sam u tim zatvorima i imam prijatelje koji su naprosto nestali u tim vojnim gulazima. Dobro znam posljedice radikalnih i neograničenih mjera koje moć predaju u ruke vojnim strukturama bilo koje drave. Iako znam da je moja borba donkihotovska, ona se ipak mora pokrenuti. Moramo se boriti ukoliko elimo imati ikakvu nadu za spas naše zemlje od korporativnog fašizma", zaključuje Hedges.
Kad neće EU, objasnit će Iran: Naftni embargo značio bi ekonomski suicid za Europu
Foto: AFP
"UKOLIKO se Europa pridrui sankcijama koje je protiv Irana odredio SAD, odnosno ako se odluče za naftni embargo, to će za članice EU-a biti ekonomski suicid", kazao je iranski izaslanik u OPEC-u Mohammad Ali Khatibi.
"S obzirom na ekonomsku krizu u eurozoni, nametanje bilo kakvih sankcija u pogledu iranske nafte značilo bi guranje Europe u još dublju recesiju", prenosi Khatibijeve riječi novinska agencija Mehr.
Čini se kako je Iran morao biti taj koji će upozoriti na posljedice eventualnog embarga, kada su već europski političari o tome odlučili šutjeti. Iran otprilike 20 posto nafte izvozi u Europu, ali se pretpostavlja kako on čak i slučaju embarga od strane Europe tu naftu relativno lako moe preusmjeriti u Kinu i Rusiju, dok će zemlje EU tee pronaći zamjenu za iransku naftu.
Nijemci "namagarčeni" tajnim poslom: Francuzi Grcima prodaju ratne brodove vrijedne 1,2 milijardi eura
Foto: DCNS
VELIKO francusko-njemačko prijateljstvo, učvršćeno tokom aktualne ekonomske krize i vladavine Merkelice i Sarkozyja, moglo bi doći u pitanje zbog prilično nevjerojatnog razloga - prodaje oruja.
Što će Grcima u trenucima brutalne štednje fregate vrijedne 1,2 milijardi eura?
Ako je vjerovati priči koju je objavio njemački list Der Spiegel, Francuska je s Grčkom dogovorila prilično kontroverzan posao prodaje ratnih brodova. Francuzi bi prema tom tajnom dogovoru grčkoj mornarici trebali isporučiti dvije do četiri nove fregate. Francuzi, "uviđajni" kakvi već jesu, čak su s Grcima dogovorili model prema kojem im superzaduena Grčka prvih pet godina ne bi trebala platiti ni eura, a osim počeka Grci bi dobili i poseban popust od 100 milijuna eura. Još jedan bonus - ne budu li zadovoljni, Grci brodove Francuzima mogu vratiti nakon pet godina uz minimalnu naknadu. Fregate bi gradila kompanija DCNS u dravnom vlasništvu.
Međutim, nekoliko problema izvire iz ove priče. Za početak, što će Grcima u vremenima brutalne štednje četiri stealth fregate po cijeni od 300 milijuna eura po komadu? Drugi problem ogleda se u činjenici da su se za taj ugovor godinama borili Nijemci, da bi sad ispali "namagarčeni", i to po više osnova.
Za brodove će na kraju platiti Nijemci
U pismu njemačkoj vladi, industrijski konglomerat ThyssenKrupp objasnio je kako će zbog restrukturiranja grčkih dugova konačnu cijenu za fregate platiti njemački porezni obveznici. Nijemci u najvećoj mjeri pune europski bailout fond, koji pak financira dio troškova grčke drave, u koje bi definitivno potpala i kupnja ratnih brodova.
"Dok njemačka brodogradilišta ne dobivaju narudbe, DCNS i grčka brodogradilišta se na ivotu odravaju isključivo zahvaljujući izdašnim subvencijama. A ispostavlja se kako i te subvencije na kraju dolaze iz njemačkih depova", kazao je dunosnik ThyssenKruppa.
Kancelarka je jedina koja moe zaustaviti Sarkozyja
Industrijalci, ali i brojni njemački parlamentarci, apel za spas su uputili kancelarki Angeli Merkel. "Kancelarka mora napraviti pritisak na Francusku. Samo ona moe zaustaviti svog prijatelja Sarkozyja", kazao je zastupnik Uwe Beckmeyer.
Osim navedenih problema, lini se kako ovaj francusko-grčki dogovor krši i nekoliko EU pravila o subvencijama te javnoj nabavi. "Očekujem da će trojka, ali i njemačka vlada ovo, pitanje raščistiti na sljedećem summitu EU-a", poručio je zastupnik Otto Fricke.
Wikipedia i Mozilla 24 sata neće raditi u znak protesta protiv zakona o cenzuri interneta
Foto: AFP
ZAKON o internetskom piratstvu (SOPA) proteklog je vikenda razbjesnio korisnike i manje kompanije koji tvrde da bi takav zakon opasno ugrozio sigurnost na mrei te naudio brojnim malim firmama.
U subotu, Bijela kuća se svrstala na stranu korisnika, poslavši prigovore na dva slična zakona koja bi onemogućila prodaju piratskih američkih filmova, glazbe i drugih dobara na neameričkim web-stranicama. Zakon bi prisilio internetske kompanije da onemoguće pristup stranim piratskim web-stranicama, rezultati takvih stranica ne bi se pojavljivali na trailicama, niti bi američke kompanije mogle na njih postaviti oglase.
"Premda vjerujemo da internetsko piratstvo stranih web-stranica jest ozbiljan problem koji zahtijeva ozbiljan legislativni odgovor, nećemo podrati zakone koji onemogućavaju slobodu izraavanja, povećavaju rizik sigurnosti na internetu ili potkopavaju njegovu dinamiku i inovativnost", izjavila su tri dunosnika Bijele kuće, a prenosi Wall Street Journal.
Do ovog preokreta očekivalo se da će zakoni proći američki Senat bez ikakvog problema. Zakoni i dalje stoje na rasporedu glasanja Senata za 24. siječnja, no Bijela kuća nije pokazala nikakav interes da se zakoni doista stave na glasanje.
Wikipedia na engleskom zatvara se na 24 sata
Jimmy Wales, jedan od osnivača Wikipedije, izjavio je da će Wikipedia u srijedu zatvoriti svoje internetske stranice na engleskom jeziku u protest protiv američkog zakona o internetskom piratstvu. Wikipedia će se zatvoriti u srijedu u 5 sati ujutro po Greenwichu i bit će nedostupna do 5 sati ujutro u četvrtak. Umjesto 3,8 milijuna Wikipedijinih članaka korisnike će dočekati pismo koje bi trebalo posjetitelje tih stranica potaknuti da svoje pritube na zakon o internetskom piratstvu prijave Kongresu.
Wales je, prenosi britanski Telegraph, na svom Tweeteru napisao da se nada "da će Wikipedia u srijedu 'spriti' telefonske linije u Washingtonu. Recite svima koje poznajete". Wales je dodao kako ne postoje sigurni dokazi da je zakon o internetskom piratstvu doista povučen iz procedure. Zbog toga je, kazao je, "potrebno Washingtonu poslati jasnu poruku".
Očekuje se da će zatvorenost Wikipedije utjecati na 100 milijuna korisnika koji se slue Wikipedijom na engleskom jeziku. Wikipedija je šesta najposjećenija stranica na svijetu.
Osim Wikipedije, zatvaranje su najavili i Reddit, Mozilla, Twitpic te još mnoge druge internetske stranice, koje će u srijedu biti nedostupne ili zamijenjene crnim displayem. Na njemu će stajati samo informacija o razlozima štrajka.
