ROBERT H. BROOKS, 69-godišnji predsjednik Hooters of America, Inc., tvrtke koja drži lanac istoimenih restorana čiji su zaštitni znak oskudno odjevene uposlenice, u nedjelju je pronađen mrtav u svojoj kući u Myrtle Beachu, gradu u američkoj državi Južna Karolina.

Brooks je rođen na farmi duhana u Južnoj Karolini, a 1966. godine je osnovao Eastern Foods Inc., tvrtku za proizvodnju umaka. Međutim, 1984. godine kada je osnovao "Hooters of America", tvrtku koja je preuzela licencu od prvog "Hooters" restorana osnovanog godinu dana ranije u Clearwateru na Floridi.

Brooks je postupno otkupio dionice korporacije i postao njen većinski vlasnik. "Hooters" je danas postao jedan od najpopularnijih i najprepoznatljivijih brandova u svijetu restorana. Tako u svijetu postoji 425 "Hootersovih" restorana u 19 zemalja, a redovno ih posjećuje oko 61 milijun gostiju. Nedavno je i u Zagrebu otvoren jedan "Hooters" restoran.

"Hooters" je isto tako tvrtka koja je postala predmetom kritika od strane feminističkih organizacija zbog toga što inzistirajući na specifičnom fizičkom izgledu i provokativnoj odjeći svojih uposlenica navodno žene svodi na seksualni objekt.

"Hooters" to nije spriječilo da istu formulu primijeni na vlastitu zrakoplovnu tvrtku "Hooters Air", odnosno luksuzni "Hooters" hotel-kockarnicu u Las Vegasu.

Još se ne zna uzrok Brooksove smrti, ali Mike McNeil, direktor "Hootersovog" marketinga, izjavio je kako je predsjednik njegove tvrtke bolovao od dijabetesa.

Mrtvozornik okruga Horry je lokalnim novinama izjavio kako će se nad Brooksom autopsija izvesti u ponedjeljak.

Brooks je osim po restoranima bio poznat i po 2 milijuna dolara vrijednoj donaciji Sveučilištu Južne Karoline, zbog čega je po njemu nazvan tamošnji sportski stadion.

Brooks je iza sebe ostavio suprugu Tami, 37-godišnjeg sina Cobyja koji služi kao direktor "Hootersa", te 7-godišnju kći Bonni Belle.

MIKROFON slučajno uključen za vrijeme svečanog ručka je javnosti dao uvid u neobavezno ćaskanje sudionika sastanka na vrhu zemalja G8 u St. Petersburgu, uključujući i američkog predsjednika Georgea W. Busha.

Tako su novinari mogli čuti dijelove razgovora između Busha i britanskog premijera Blaira, odnosno njegov komentar na incijativu o slanju mirovnih snaga kako bi spriječili napade Hezbollaha na Izrael, odnosno napade Izraela na Libanon.

"Mislim da će Condi ići tamo", rekao je Bush, misleći na svoju ministricu vanjskih poslova Condoleezu Rice.

"Da, to je najvažnije, trebat će vremena da se to sredi", odgovorio je Blair.

"Ona mora uspjeti, ako ode tamo", rekao je Bush. Potom je dodao "Ironija je u tome da se mora pritisnuti Sirija kako bi ona pritisnula Hezbollah da prestane raditi ta s***a".

Bush je u tom trenutku primijetio da je mikrofon uključen te ga isključio, ali prekasno da spriječi novinare da zabilježe njegove riječi.

Bush, koji je veći dio mladosti proveo burno, prije dvadeset godina je postao gorljivim kršćaninom te nastoji svoj život voditi po konzervativnim principima, uključujući izbjegavanje korištenja prostačkog rječnika.

Njegov potpredsjednik Dick Cheney je, pak, prije dvije godina prilikom jedne od rasprava o "Halliburtonu" demokratskog senatora Patricka Leahyja "počastio" s jednom "sočnom" sugestijom.

D.A.

VOĐA Hezbollaha Hassan Nasrallah pozvao je libanonski narod da podupru borbu Hezbollaha protiv Izraela, dodavši kako je pobjeda na njihovoj strani.

"Vodimo borbu za naciju. Ponizit ćemo ih u budućnosti, isto kao što smo ih ponizili i u prošlosti." - stoji u izjavi Nasralahha.

Vođa Hezbollaha je, između ostalog, optužio Izrael zbog njegova napada na civile, inzistirajući pri tomu kako je Hezbollah za svoju metu izabrao isključivo vojna izraelska područja. Bombardirani libanonski gradovi bili su "domovi civila, u kojima nije bilo raketa ili vojnih baza." - izjavio je Nasrallah.

S druge strane, izraelska vojska u ponedjeljak je objavila kako je prije napada na južni Libanon, a u kojima je poginulo i sedam kanadskih civila, prethodno upozorila stanovništvo tih naselja da napuste sporna područja.

Obzirom na navodna upozorenja, Izrael optužuje Hezbollah i proziva ga odgovornim za svaku civilnu žrtvu.

Dok zemlje poput Francuske, Velike Britanije i SAD-a organiziraju evakuaciju svojih državljana iz Libanona, još jedan napad Izraela noćas je pogodio bejrutsku internacionalnu zračnu luku i ostale mete diljem Libanona, pri čemu su napadi uglavnom usmjereni na infrastrukturne instalacije, zračnu luku, benzinske crpke i tvornice, te libanonske sigurnosne snage.

U napadima izraelskog zrakoplovstva na Libanon u ponedjeljak rano ujutro poginulo je 17 osoba, a u posljednjem valu napada uništene su dvije vojne postaje na sjevernoj libanonskoj obali pri čemu je poginulo devet libanonskih vojnika.

Libanonske vlasti u nedjelju su izvjestile kako je 130 ljudi poginulo te da ih je gotovo 300 ranjeno, dok Izrael javlja kako je od eskalacije sukoba u srijedu poginulo 12 civila te devet vojnika i mornara.

Libanonski premijer Fouad Siniora za CNN je izjavio kako je izraelski napad otvorio "vrata pakla", pri čemu je njegov savjetnik Mohamad Chattah izraelske napade okarakterizirao ne samo kao "moralno neprihvatljive, nego i politički sulude".

Dok Chattah navodi kako se njihovu problemu rješenje ne može iznaći u oružju, zamjenik izraelskog premijera Shimon Peres izjavljuje kako "Izrael neće dopustiti da teror odnese pobjedu".

"Nećemo pasti pod prijetnjama Hizbollaha. Hizbollah je strano tijelo u središtu Libanona, koji je inače mirna zemlja. S Libanonom nismo u konfliktu." - rekao je Peres.

Akciju spašavanja svojih državljana iz Libanona u nedjelju su najavile Velika Britanija, Francuska i SAD, pri čemu je za Index u nedjelju Darko Katić, direktor tvrtke Montaža Đuro Đaković, izjavio kako se tokom subote i nedjelje već radilo na organizaciji izvlačenja 39 radnika Montaže iz mjesta Chekke, pri čemu će njihovo napuštanje Libanona možda započeti već danas.

B.S.

EU bi mogla pogoršati svoje odnose s partnerima na Bliskom istoku zbog reformi koje planira uvesti Njemačka kada preuzme predsjedanje Unijom u prvoj polovici 2007. godine, piše britanski list Guardian.

Taj bi potez mogao u nepovoljni položaj staviti zemlje Bliskog istoka koje su trenutačno članice EU-ove politike susjedstva (ENP), piše list.

Njemačka planira, piše Guardian, podijeliti zemlje koje sudjeluju u trenutačnoj politici susjedstva tako da napravi razliku između onih koje imaju nade za članstvo u Uniji od onih koje nikada neće biti članice.

To znači da će Alžiru, Egiptu, Izraelu, Jordanu, Libanonu, Libiji, Maroku, Siriji, Tunisu i Palestinskoj samoupravi biti dan manje ugledan položaj od članica koje se nalaze u Europi. Ukrajina, Gruzija, Azerbejdžan i Armenija bit će među zemljama u naprednijem klubu, dodaje Guardian.

No, njemačke su planove kritizirali neki europski stručnjaci koji vjeruju da EU ne smije degradirati svoje odnose s 10 ne-europskih članica.

"Problemi sjeverne Afrike su jednako važni kao i problemi istočne Europe. Pogrešno je reći sjevernoj Africi da zato jer su to muslimani i žive na pješčanim mjestima ne mogu biti integrirani", ocjenjuje direktor Centra za europske reforme Charles Grant.

Međutim, Rolf Welberst, viši dužnosnik njemačkog ministarstva vanjskih poslova stao je u obranu planova svoje države, tvrdeći kako sadašnja politika susjedstva ne postiže uspjeh.

"Ukrajinu se se smije tretirati na isti način kao Maroko ili Alžir. Mislimo da akcijski plan ENP-a treba biti zamijenjen nečim dubljim", kazao je Welberst.

Kako je ocijenio, Ukrajini se treba ponuditi nada da će biti članicom EU-a. U protivnom, postoji stvarni rizik da se Ukrajina okrene, kazao je Welberst.

Europska politika susjedstva nastala je 2004. godine nakon proširenja s ciljem izbjegavanja pojave novih linija podjele između proširene Unije i njenih susjeda. U sklopu te politike EU nudi svojim susjedima privilegirani status.

TRI studenta sa Sveučilišta u Laramieu u Wyomingu pronađeni su mrtvi u nedjelju u kući nedaleko fakultete, pri čemu policija sumnja na trostruko ubojstvo ili kolektivno samoubojstvo.

Kako objavljuje CNN, četvrti student koji je živio u kući pretrpio je površne rane te je susjede uspozorio da pozovu policiju.

Policija istražuje slučaj kao trostruko ubojstvo, no u obzir uzimaju i to da se možda radi o kolektivnom samoubojstvu troje studenata.

Žrtve su 20-godišnji Justin R. Geiger iz Illinoisa, 19-godišnja Amber N. Carlson iz Kolorada te 20-godišnji Adam Towler iz Laramiea.

Okružni policijski zapovijednik Dale Stalder izjavio je kako su smrti studenata bile nasilne, no odbio je dati više detalja, budući policija još uvijek nije u posjedu svih činjenica.

U kući su živjeli usmrćeni Geiger i ranjeni 19-godišnjak Anthony N. Klochak iz Ohia, koji je pozvao pomoć.

B.S.

PUNIH 17 godina nakon legendarnog koncerta u klubu Kulušić, američka rock grupa Pixies večeras je po drugi put svirala u Hrvatskoj, na zagrebačkoj Šalati, te u sat i pol žestoke svirke doslovno oduševila oko pet hiljada poklonika.

Već na prve taktove pjesme "Bone Machine", kojom su Pixiesi otvorili koncert, publika je u ispunjenoj Šalati pokazala s kolikim je veseljem dočekala ponovno okupljanje jednog od najboljih američkih gitarističkih sastava iz 1980-ih.

Prije dvije godine povratnička turneja Pixiesa zaobišla je Hrvatsku, no večeras su poklonici njihove muzike došli na svoje, plešući i pjevajući uz brojne hitove četvero bostonskih rockera koji su im se odužili odličnom svirkom.

Pjesmama poput "Levitate Me", "Fouge Away" i "Garibou", a posebno "Tame" koju je frontman Frank Black poslovično odvrištao, Pixiesi su podsjetili koliko su žestoke njihove gitare, dok su hitovima kao "Monkey Gone To Heaven", "Debaser" i "Is She Weird" razveselili i onaj dio publike koji njeguje nešto lakše note.

Posebno se to moglo čuti za pjesme "Hey" koju je publika otpjevala od početka do kraja.

Publika je svojim glasovima asistirala i basistici Kim Deal kada je pjevala "Gigantic", a potom su uslijedili i legendarni hitovi poput "Wave Of Mutilation", "Holiday Song", "Nimrods Son", "La Isla E Canta" te, jedan od najpopularnijih, "Where Is My Mind".

Pixiesi su poklonike počastili jednim izlaskom na bis i odsvirali svoju možda najpoznatiju pjesmu "Here Comes Your Man" nakon koje su se oprostili od publike.

Početak koncerta, koji je organizirala zagrebačka Tvornica kulture, kao predgrupa su obilježili koprivnički punk rockeri Overflow koji su polusatnim nastupom, posebno hitom "Doroty", pripremili teren za Pixiese.

Pixiese su prije 20 godina u Bostonu osnovali studenti Frank Black (vokal, ritam gitara) i Joey Santiago (solo gitara), a uskoro su im se pridružili David Lovering (bubnjevi) i Kim Deal (bas gitara).

Svoj po mnogima najbolji album "Surfer Rosa" snimili su 1988., godinu iza i "Doolittle", a 1990. album "Bossanova". Zadnji album "Tromple Le Monde" izdali su 1991., a dvije godine potom proglasili su službeni raspad grupe.

Na pozornicu su se vratili prije dvije godine rasprodanom povratničkom turnejom "Sell Out 2004".