Zbog nasilnog studenta srpska vlada opozvala generalnog konzula u New Yorku
SLUČAJ srpskog studenta Miladina Kovačevića, kojega Sjedinjene Države traže zbog premlaćivanja kolege studenta, rezultirao je službenim pokretanjem istražnog postupka kojim se želi utvrditi odgovornost srpskih diplomata koji su Kovačeviću pomogli da napusti Sjedinjene Države unatoč tome što su mu američke vlasti oduzele putovnicu.
Beogradski Blic javlja da je državni tužitelj Slobodna Radovanović zatražio utvrđivanje postojanja eventualne kaznene odgovornosti zaposlenika u srpskom predstavništvu u New Yorku, a ukoliko se pokaže da je netko od srpskih predstavnika koji djeluju u SAD-u prekršio zakon, bit će pokrenut kazneni postupak zbog zloporabe službenog položaja.
Reagirala je i srpska vlada koja je opozvala generalnog konzula Srbije u New Yorku Slobodana Nenadovića i njegovog zamjenika Igora Miloševića koji je Kovačeviću izdao dvostruke dokumente.
Podsjetimo, Miladin Kovačević je nakon privođenja zbog premlaćivanja kolege, pušten da se brani sa slobode uz jamčevinu od 100.000 dolara. Sud mu je oduzeo putovnicu, ali je uz pomoć srpskih diplomata u New Yorku došao do krivotvorene putovnice pomoću koje je napustio Sjedinjene Države.
Amerikanci su optužili srpske diplomate za nezakonito izdavanje dokumenata Kovačeviću nakon čega je između Srbije i SAD-a nastao diplomatski skandal. Predstavnici američkih vlasti reagirali su povodom tog slučaja te su pravnim kanalima od Srbije zatražili izručenje Kovačevića.
Ukoliko se Kovačević pristane vratiti u SAD - gdje ga nakon bijega neminovno očekuje suđenje, ali i veća kazna - ipak može očekivati samo nekoliko godina zatvora. U suprotnom, ukoliko odluči da se neće vratiti u SAD, naći će se na Interpolovoj tjeralici što znači da više neće smjeti izlaziti iz Srbije, a ukoliko ipak bude uhapšen i izručen SAD-u, može ga snaći i 25 godina zatvora.
R.I.
U Sloveniji požar progutao stotine tona guma i zagadio zrak i vodu
SLOVENSKI vatrogasci cijeli su dan gasili veliki požar koji je kasno sinoć buknuo na deponiju otpada u Lovrencu na Dravskom polju blizu Ptuja. Požar je progutao stotine tona starih guma čime je izazvano veliko zagađenje zraka i vode, a stručnjaci upozoravaju na postojanje kancerogenih čestica na mjestu požara.
Uzrok požara još nije poznat, međutim sumnja se da je podmetnut. RTV Slovenije večeras javlja da se gašenje požara bliži kraju, a na mjestu događaja će tokom noći ostati ekipa od oko 15 vatrogasaca koji će nadzirati požarište.
Požar guma koje su trebale biti reciklirane na noge je digao mještane Ptuja i okolice koji su izrazito ogorčeni zbog događaja. Da se radi o potencijalno opasnom požaru svjedoči i podatak o preporuci Civilne zaštite koja je građane, osobito djecu i plućne bolesnike, upozorila na štetnost koju je požar izazvao. Tijekom dana iznad požarišta se mogao vidjeti visoki stup crnog dima koji se postepeno pretvarao u dimni crni oblak.
Odlagalište otpada bilo je ukopano u bivšu šljunčaru, a u vlasništvu je poduzeća koje se navi recikliranjem otpadnog granulata. Pretpostavlja se da će požar tinjati i tokom noći te da će potpuno ugašen biti sutra tokom dana.
Stanovništvo Ptuja večeras je pripremila protestnu hodnju zbog događaja, a također je otvorena peticija za skupljanje potpisa pomoću kojih se želi zabraniti daljnje odlaganje guma na deponiju, odnosno njihovo odlaganje ubuduće će se morati provoditi samo uz nadzor i poštivanje pravila o odlaganju takve vrste otpada.
I.K.
Foto: Jani Dolinšek/24.ur
SAD nakon 30 godina odsutnosti otvara diplomatsku misiju u Iranu?
SAD će narednog mjeseca objaviti svoje planove da u Iranu nakon trideset godina odsutnosti otvori svoju diplomatsku misiju. Ukoliko do toga dođe, takva američka prisutnost bi predstavljala pola puta do otvaranja veleposlanstva, što je nova namjera američke politike, javlja Reuters.
Američko-iranski razvoj situacije prilično je znakovit s obzirom na politiku Bijele kuće odnosno administracije Georga Busha prema toj bliskoistočnoj zemlji u posljednjih osam godina. Za sada, kako je rekao američki diplomat William Burns, Amerika traži način kako će svoje naume ostvariti, pa o tome još uvijek nije donijela nikakvu odluku.
Bruns odlazi u Iran idućeg vikenda, gdje će u okviru nuklearnih pregovora teheranskim dužnosnicima poslati poruku o potrebi traženja diplomatskog rješenja u pogledu njihovog nuklearnog programa.
Iranski političari su već nekoliko puta naglasili da njihov nuklearni program isključivo namijenjen mirnodopskim svrhama, a nikako razvoju nuklearnog oružja, kako sumnjaju zapadni političari, te da stoga neće prestati obogaćivati uran.
Još je prošle nedjelje iranski predsjednik Amhmoud Ahmadinejad predložio iranskim političarima da ozbiljno razmisle o svakom prijedlogu koji dolazi s američkog kontinenta, a koji će se iznijeti na spomenutom sastanku.
Podsjećamo, diplomatske veze između dviju zemalja prekinute su tokom talačke krize. Naime, čak 444 dana je grupa iranskim militantnih studenata držala 52 američka diplomata u američkom veleposlanstvu u Teheranu.
Foto: AFP
Bošnjaci, Srbi i Hrvati strahuju od popisa stanovništva kojeg zahtjeva EU
BOJAZAN od popisa stanovništva nadvila se nad susjednom Bosnom i Hercegovinom - strah od strukture stanovništva opsjeo je sve nacionalne skupine, piše bosansko-hercegovački Dnevni list.
Popis stanovnika trebao bi biti gotov do 2011. godine, za što ne postoji političko jedinstvo. Na okupljanje političkih stranaka oko najvažnijeg statističkog dokumenta svake današnje države bitno ne utječe ni to što je izrada popisa jjedan od zahtjeva EU-a pri potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Tek su neki političari u toj zemlji svijesni potrebe prikupljanja podataka o stanovnicima i to ponajviše zbog gospodarskog razvoja, ali svi upozoravaju na moguću zloupotrebu.
Popis stanovnika potreban, ali velika je mogućnost zloupotrebe
"Popis stanovništva je potreban našoj zemlji kao ekonomska, razvojna i statistička kategorija. Ono što je sporno su pokušaji nekih političkih snaga, posebno onih iz Republike Srpske, da se popis zloupotrijebi", upozorava Šefik Džaferović, zastupnik Parlamenta BiH.
Ističe, naime, da bi političke opcije najradije popis "skrojile" po svojoj mjeri odnosno da sve crpiti popis za "narodno" predstavljanje u vlasti, čime bi se automatski ugrozila odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda - ona vlast dijeli prema narodnoj zastupljenosti prikazanoj popisom stanovništva iz 1991. Kao što je poznato, nacionalna slika se bitno izmijenila, a to bi smatra Džaferović, moglo imati nesagledive političke posljedice.
Novi popis stanovnika ipak bi trebao utjecati na nacionalni sastav vlasti
Izradi popisa stanovništva protivi se i Božo Rajić, zastupnik Doma naroda. Rajić također ističe populacijsku sliku koja je promijenjena, čemu je uzrok to što se još uvijek prognanicima i izbjeglicama nisu osigurali prikladni životni uvjeti za povratak u zemlju. Drži da bi se popis možda i trebao provesti radi utvrđivanja nacionalnog stanja.
Rajić se ne slaže s Džaferovićem, pa poručuje da bi novi popis u budućnosti trebao utjecati na samo sastavljanje vlasti, jer ne postoji ni jedan valjani razlog da se populacijska slika zanemari. Ipak, dodaje kako je upravo zbog toga potrebno odgoditi izradu popisa, bez obzira što je EU izradu postavio kao uvjet.
Isto tako, Rajić je siguran da će novi popis utvrditi izuzetno mali broj Hrvata u odnosu na njihov broj prije rata, pa bi u tom smislu bio zloupotrebljen.
Foto: AFP
Sprema se makedonsko priznanje Kosova
"NITI mogu niti želim prejudicirati odluku vlade o ovom pitanju, ali uvjeren sam da će se ona rukovoditi interesima naše zemlje i raspoloženjem većine zemalja članica Europske unije i NATO-a", kazao je makedonski predsjednik najavivši kako će se Makedonija uskoro pridružiti zemljama koje su priznale nezavisno Kosovo.
Branko Crvenkovski na konferenciji za novinare koju je u Draču održao zajedno s albanskim predsjednikom podsjetio je kako Makedonija još nije definirala svoj stav o Kosovu, ali to bi pitanje trebalo biti riješeno na nekoj od idućih sjednica vlade.
"Pretpostavljam da će nakon izbora vlade, pitanje Kosova biti na dnevnom redu na jednoj od njenih prvih sjednica", kaže Crvenkovski.
J.C.
Foto: AFP
