ARHIVA

Himna Srbije službeno postala pjesma "Bože pravde"

ZASTUPNICI srbijanskog parlamenta u utorak su većinom glasova po hitnom postupku usvojili Preporuku o korištenju grba, zastave i himne Srbije. Srpska zastava ostat će i dalje crveno-plavo-bijela trobojnica. Grb će na sebi imati dvoglavog bijelog orla, sa štitom, križem, četiri ocila (četiri slova s) i krunom Nemanjića. Himna postaje svečana pjesma "Bože pravde" Jovana Đorđevića, u republikanskoj verziji bez spominjanja kralja, na muziku Davorina Jenka. Srpski parlament je 1992. godine, također preporukom, odlučio da se sa srpske zastave ukloni petokraka zvijezda. Nedavno je i Crna Gora usvojila svoje nove nacionalne simbole, dok su prijedlozi za novu himnu i zastavu za novu državnu zajednicu Srbije i Crne Gore naišli na odbijanje u nacionalnom parlamentu prošloga tjedna.

Moqtada al Sadr pozvao Papu da riješi krizu u Najafu

RADIKALNI šijitski klerik Moqtada al Sadr pozvao je u utorak papu Ivana Pavla II da posreduje u sukobu koji traje od 5. augusta između njegovih sljedbenika i američkih i iračkih snaga u svetom gradu Najafu, nakon što je Vatikan dan ranije ponudio svoje posredovanje. "Pozdravljamo prijedlog Pape i pozivamo ga da riješi krizu", rekao je Sadrov glasnogovornik Ahmed al-Chaibani. Vatikan je saopštio u ponedjeljak da je spreman igrati ulogu posrednika kako bi se izbjegao krvavi obračun u svetom šijitskom gradu. Ako bude zatraženo, Papa će vrlo rado prihvatiti posredovanje. Važno je da se sve strane okupe za pregovaračkim stolom, rekao je vatikanski državni tajnik Angelo Sodano. U međuvremenu je u utorak ujutro šef policije u Najafu zaprijetio da će napasti džamiju imama Alija ako Sadrovi sljedbenici ne polože oružje i ne napuste to sveto mjesto. "Pokrenut ćemo napad na džamiju i ubiti svakog tko se ne razoruža i ne napusti ovu mjesto", izjavio je Ghaleb al-Jazairi.

Proturječne reakcije nakon prijevremenog izlaska Ante Furundžije iz zatvora

PUŠTANJE na slobodu bosanskohercegovačkog Hrvata Ante Furundžije, nakon provedene dvije trećine od ukupno deset godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima, danas je u BiH izazvalo prve proturječne reakcije. HDZ BiH pozdravio je Furundžijin izlazak iz zatvora. "Očekujemo da će se Furundžija uključiti u normalne životne tokove nakon višegodišnjeg boravka u zatvoru", rekao je glasnogovornik HDZ BiH Pero Pavlović. Međutim, Društvo za ugrožene narode za BiH izrazilo je nezadovoljstvo današnjim Furundžijinim izlaskom iz zatvora. Predsjednica Društva Refika Memišević izjavila je kako se prijevremenim puštanjem na slobodu Furundžije, a nedavno i Tihomira Blaškića, haški sud izlaže opasnosti od gubitka vjerodostojnosti. Po riječima Refike Memišević, haški sud mora napraviti korekciju u radu jer prijevremenim puštanjem Furundžije i Blaškića nije zadovoljena pravda.

AL-QAEDA POTVRDILA SMRT JEDNOG OD SVOJIH ČLANOVA U MEKI

Više islamističkih siteova u utorak je objavilo priopćenje koje se pripisuje "organizaciji alQaede na arapskom poluotoku" te u kojem lokalna mreža alQaede priznaje pogibiju jednog od svojih članova u Meki. "Borac Abdel Rahman ben Ubeidalah al-Halaf al-Harbi poginuo je kao heroj u sukobu s vladinim snagama na Arapskom polutoku", piše ta skupina. U pripćenju se tvrdi da je Harbi sudjelovao u brojnim sukobima između pripadnika al-Qaede i saudijskih snaga, posebice u Rijadu, a njegovoj se obitelji na kraju čestita jer je on "umro kao mučenik u herojskoj borbi". Saudijsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je 11. augusta da su snage sigurnosti u Meki ubile osobu koja je na njih bacila bombu. Isto ministarstvo naknadno je objavilo da je Harbi bio stručnjak za izradu automobila-bombi i da je sudjelovao u atentatu na stambenu četvrt izvršenu 8. studenoga 2003. u Rijadu u kojem je poginulo 17 osoba. (Hina) xnab ybr

Anto Furudžija pušten prije odsluženja kazne u Finskoj

BOSANSKI Hrvat Anto Furundžija u utorak je pušten na slobodu iz zatvora Kylmakoski u Finskoj, nakon što je odslužio dvije trećine od 10godišnje kazne zatvora na koju ga je Haški sud (ICTY) 1998. godine osudio zbog ratnih zločina u BiH, potvrdio je dežurni zatvorski oficir Leo Oya. "Zatvorenik Furundžija danas je oslobođen iz zatvora Kylmakoski u kojem se na odsluženju kazne nalazio od rujna 2000. godine", izjavio je u telefonskom razgovoru Leo Oya. Sukladno propisima ICTY-a o izvršenju kazni, odluku o prijevremenom puštanju na slobodu Ante Furundžije donio je 29. srpnja predsjednik ICTY-a Theodor Meron. Finska vlada prethodno je obavijestila ICTY da će 17. augusta Furundžija odslužiti dvije trećine kazne, te će prema finskim zakonima, moći biti pušten na prijevremenu slobodu. Meron u svojoj odluci navodi da je kod razmatranja uzeo u obzir "težinu kaznenih djela koje je počinio Furundžija, njegovu spremnost da se ponovo integrira u društvo, dobro ponašanje u zatvoru i snažnu povezanost s obitelji". Također se navodi da je prema izvještaju finskih vlasti "Furundžija prihvatio kaznu kao pravednu te izrazio žaljenje zbog patnji žrtava". Anto Furundžija, rođen 1969. u Travniku, osuđen je 10. prosinca 1998. na 10 godina zatvora zbog mučenja i silovanja kao kršenja ratnog prava i običaja. Žalbeno vijeće mu je 21. srpnja 2000. potvrdilo prvostupanjsku presudu, a 22. rujna upućen je na izdržavanje kazne u Finsku. Furundžija je optužen da je kao zapovjednik specijalne jedinice vojne policije HVO-a "Džokeri" 15. svibnja 1993. u Nadiocima kod Viteza ispitivao jednu Muslimanku i hrvatskog vojnika te da je bio prisutan dok je ona bila silovana, a oboje pretučeni. U presudi Raspravnog vijeća, kojim je predsjedala sutkinja Florence Mumba iz Zambije, proglašen je krivim po osobnoj odgovornosti za suučesništvo u mučenju i silovanju, što predstavljka kršenje ratnog prava i običaja. Branitelj mu je bio američki odvjetnik hrvatskog podrijetla Luka Mišetić, poznat kao jedan od odvjetnika generala Ante Gotovine. U utorak poslijepodne Furundžija bi redovnim linijom Croatia Airlinesa iz Frankfurta trebao doputovati u Zagreb.

Obitelj i prijatelji dočekali Antu Furundžiju u Zagrebu

BOSANSKOG Hrvata Antu Furundžiju, haškog osuđenika koji je nakon odsluženja kazne u utorak pušten na slobodu iz zatvora Kylmakoski u Finskoj, u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso dočekali su članovi obitelji, rođaci i prijatelji, nakon čega je nastavio put prema Vitezu, gdje mu se priprema svečani doček. Anto Furundžija (35), oslobođen je danas iz zatvora u finskom gradu Kylmakoskiju, 150 km sjeverno do Helsinkija, nakon što je odslužio dvije trećine 10-godišnje kazne koju mu je 10. prosinca 1998. dosudio Haški sud (ICTY), zbog kršenja ratnog prava i običaja. Žalbeno vijeće mu je 21. srpnja 2000. potvrdilo prvostupanjsku presudu, a 22. rujna upućen je na izdržavanje kazne u Finsku. U Zagreb je doputovao preko Frankfurta, redovnom linijom Croatia Airlinesa, a u zračnoj luci su ga dočekali supruga Dragica, kćer Dajana, majka Ankica, dvadesetak rođaka i prijatelja, te njegov odvjetnik, američki Hrvat Luka Mišetić. "Teško je opisati koliko sam sretan. Sada je dobro kada sam u Hrvatskoj", rekao je Furundžija po dolasku među svoje najmilije. Supruga Dragica i 9-godišnja kćer Dajana nisu krile oduševljenje zbog povrataka supruga i oca koji je u zatvoru proveo gotovo sedam godina, rekavši da su "presretne i da se raduju novom životu". "Nemam riječi, tri godina ga nisam vidjela, možete misliti kako mi je", rekla je majka Ankica dodajući da se za Antu u Vitezu priprema svečani doček. Odvjetnik Mišetić je kazao da će Anto Furundžija s obitelji najvjerojatnije početi novi život u Hrvatskoj. Na traženje da ocjeni težinu Furundžijine kazne s aspekta kaznene politike Haškog suda kod puno težih zločina, Mišetić je rekao da se "u slučaju Furundžija desila nepravda jer je trebao biti oslobođen, a dobio je višu kaznu od mnogih koji su osuđeni za ubojstva". Na traženje da komentira mogućnost novog optuživanja za zločin u Ahmićima, za koji se terete pripadnici postrojbe Džokera kojom je zapovijedao Furundžija, Mišetić je kazao kako je siguran da ga Haški sud neće optužiti. "Po mom mišljenju ne, sigurno ne od Haškog suda. Ne bih se složio da je bilo što sigurno utvrđeno i ne slažem se s tezom da su Džokeri to izvršili. To je samo teza jedne od obrana", kazao je Mišetić. "Siguran sam da ga Haški sud neće optužiti. To nije nemoguće, no po svim mojim informacijama to se neće dogoditi", dodao je. Tijekom rata u BiH Anto Furundžija bio je zapovjednik specijalne jedinice vojne policije HVO-a "Džokeri". Osuđen je na 10 godina zatvora zbog suučesništva u mučenju i silovanju jedne zarobljene Muslimanke i jednog hrvatskog vojnika 15. svibnja 1993. u Nadiocima kod Viteza, što je kvalificirano kršenjem ratnog prava i običaja. Sukladno propisima ICTY-a o izvršenju kazni, odluku o prijevremenom puštanju na slobodu Ante Furundžije donio je 29. srpnja predsjednik ICTY-a Theodor Meron. Finska vlada prethodno je obavijestila ICTY da će 17. augusta Furundžija odslužiti dvije trećine kazne, te će prema zakonima Finske, moći biti pušten na prijevremenu slobodu.

RUPEL: UKLJUČIVANJE HRVATSKE U EU I NATO "OVISI I O SLOVENIJI"

Bivši slovenski ministar Dimitrij Rupel na tribini Zbora za republiku, na kojoj su on i bivši ministar unutarnjih poslova Peter Jambrek najavili pobjedu koalicije stranaka desnog centra na jesenskim parlamentarnim izborima, među ostalim je rekao kako ulazak Hrvatske u EU i NATO "jako ovisi i o Sloveniji", prenijeli su slovenski mediji. "Bit demokracije je da manjina može postati većina. Gdje ne može biti utakmice vladajuće koalicije i oporbe, tamo nema demokratskog društva", izjavio je Rupel na tribini Zbora za republiku u Kopru pod nazivom "Narod u nacionalnoj državi". Rupel je - govoreći o odnosima Slovenije i Hrvatske rekao da uključivanje Hrvatske u Europsku uniju i NATO "jako ovisi i o Sloveniji koja nikad nije bila jača u svojoj povijesti". Rupel je, kako navode slovenski mediji, najavio formiranje mješovitog povjerenstva sastavljenog od hrvatskih i slovenskih pravnika i povjesničara koji bi "pregledali povijest dviju od 1918. do 1992". (Hina) xfl ydgk