Naftna kompanija plaća odštetu od 100 milijuna funti oboljelim Afrikancima
Tekst: I.Ka.
Foto: AFP
NAFTNA kompanija spremna je isplatiti odštetu u visini od 100 milijuna funti 31.000 stanovnika Obale Bjelokosti za 400 tona opasnog otpada koje je tamo odbacila. Britanska naftna kompanija Trafigura je ponudila stanovnicima obale Bjelokosti odštetu za štetu koju su pretrpjeli zbog odlaganja opasnog otpada. To se smatra jednim od najvećih onečišćenja koje se dogodio u posljednjih nekoliko desetljeća. Ta je kompanija u toj državi odbacila više od sto tona otrovnog otpada koji su toliko opasni da su zabranjeni u Europi.
Kompanija je tri godine nijekala pogrešno upravljanje s navodno bezopasnim otpadom. Suđenje će započeti sljedeći mjesec u Londonu. Kada je kompanija u blizini glavnog grada Abidžana bacila ukupno 400 tona iznimno otrovnog otpada, hiljade Afrikanaca u toj državi je 2006. godine preplavilo bolnice, a mnogi od njih su i umrli zbog posljedica otrovnog otpada. U službenoj izjavi stoji da je 12 osoba umrlo od previsoke količine vodikovog sulfata koji je nastao kao rezultat otpada koji se pojavio na smetlištima, u odvodima i zaljevima u Abidžanu i njegovoj okolici, prenosi Guardian.
Kompanija ipak ne preuzima odgovornost za katastrofu
Tamošnji stanovnici su zbog izlaganja otrovnom otpadu pretrpjeli mnogobrojne bolesti i oštećenja zbog kojih su njihovi odvjetnici od naftne kompanije zahtijevali odštetu u ukupnoj visini od 100 milijuna funti.
Trafigura koja je za odlaganje otpada unajmila lokalnu tvrtku svu je odgovornost prenosila na nju te "nije mogla predvidjeti nedopušten i nezakonit način" kojim se kompanija rješavala otrovnog otpada. Odšteta se odnosi na one koji će dokazati oštećenja koja su zadobili otrovnim otpadom. Unatoč tome što je kompanija prouzrokovala, predstavnici kompanije ne žele preuzeti odgovornost za katastrofu.
Koštunica: Srbija je priznala Kosovo
Tekst: I.Ka.
Foto: AFP
"U PROTOKOLU o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova i Euleksa vlast Srbije priznala je postojanje granice između Srbije i Kosova. Granica je ključni atribut državnosti, a ovaj sporazum utvrđuje prekograničnu suradnju Srbije i Kosova.", naglasio je u razgovoru za srpski dnevnik Danas predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica.
Naime, Koštunica je odgovorio je na pitanje o izrazu "granica" u Sporazumu o suradnji MUP-a Srbije i Euleksa za srbijanski Danas
"Svaka država koja potpiše sporazum o prekograničnoj suradnji formalno je priznala da se njezinn državni teritorij prostire do granične linije i istovremeno priznaje da preko granične linije počinje teritorij druge države", pojasnio je Koštunica dodajući da smatra kako je ovaj sporazum težak udarac državi Srbiji i neposredan akt priznavanja granice nezavisne države Kosovo. Ovim činom, smatra Koštunica, trenutna vlast ispunjavajući strane diktate izdala je svoj narod, državne interese i Srbije i Kosova.
Igre i dvosmislenosti srbijanske vlasti
Na pitanje kako su do sada rješavane terminološke "dvosmislenosti" i nepreciznosti rješavane u Rezoluciji 1244, odgovorio je da dok se država Srbija borila za Kosovo nije potpisan niti jedan dokument koji je imao bilo kakvu dvosmislenost. U Rezoluciji 1244 jasno i izričito piše da se poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije i da misija UN-a nije statusno neutralna, već da mora poštovati suverenitet Srbije.
Tek kada je aktualna vlast priznala Euleks, po njegovim riječima, započele su igre i dvosmislenosti i protupravna tumačenja kako nezavisnost Kosova proizlazi iz Rezolucije. Tako su neke države "cinično navele kako su suglasno Rezoluciji priznale Kosovo"
Euleks u svojim programskim dokumentima izričito navodi da "granična policija - Kosovska policija - ima punu vlast i kontrolu nad granicom Republike Kosovo" i "da će službenici Euleksa djelovati u punom skladu sa zakonima i uredbama Republike Kosova koji su na snazi".
Sporazum krši Ustav Srbije
Koštunica tvrdi kako je ovim sporazumom prekršen Ustav te kaže da "svakom građaninu i bez posebnog pravničkog znanja bit će sve jasno kad pročita član 8 Ustava Srbije, koji kaže da je teritorij Republike Srbije jedinstven i nedjeljiv."
"Granica Republike Srbije je nepovrediva, a mijenja se po postupku za promjenu Ustava. Svi znamo da je naša državna granica dovedena u pitanje postupkom kojim se drastično krši Ustav - potpisom sadašnje vlasti na sporazum s Euleksom o prekograničnoj suradnji. Ma koliko vlast svojom propagandom obmanjivala građane, ovo je ipak stvar zdravog razuma i nema nikakve sumnje da ovaj sporazum ruši Ustav i to u pravom smislu, jer je riječ o granici države", zaključio je Koštunica.
Sporazum su srbijansko ministarstvo unutarnjih poslova i Euleks potpisali prošli petak, a njegova svrha je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala između Srbije i Kosova te bi se njime ojačao nadzor prelaska ljudi i stvari na granici. Potpisivanje sporazuma je jedan od tehničkih uvjeta kojeg je Srbija morala potpisati za zadovoljenje eliminacije viza za ulazak u schengenski prostor s 1. siječnjem 2010. godine.
Sporazumom nije zadovoljno ni službeno Kosovo
Sporazumom nisu zadovoljni na Kosovu iako je to početak njihovog suvereniteta. Službena Priština je ustrajala da su u sporazumu nadležne samo kosovske institucije. Nakon mnogobrojnih sastanaka s predstavnicima EU predsjednik Fatmir Sejdiu i premijer Hashim Thaci su se složili da Kosovo nije stranka sporazuma i kako će nastaviti sudjelovanje s EU.
U danima potpisa u Prištini protiv tog sporazuma protestiralo je više hiljada ljudi. Kosovo su do sada priznale 62 države.
Nakon rata u BiH ulagano više nego u Njemačku i Japan nakon Drugog svjetskog rata
Tekst: I.Ka.
Foto:
MEĐUNARODNA zajednica je po završetku rata u Bosni i Hercegovini uložila više od 14 milijardi američkih dolara što je po glavi stanovnika više nego što je nakon Drugog svjetskog rata dobila Njemačka ili Japan za obnovu zemlje.
Gdje je nestala milijarda američkih dolara?
Jacques Klein, bivši specijalni poslanik generalnog tajnika UN za BiH, izrazio je zabrinutost zbog trenutnog stanja u BiH. Po njegovom mišljenju ako BiH ne može funkcionirati, a nalazi se u "srcu" Europe kako onda to isto možemo očekivati od Afganistana ili Iraka. Pita se gdje je nestala milijarda koju su dali Bosni i Hercegovini te moli one koji znaju da je vrate svojoj državi kojoj je namijenjena, iako sumnja da će se to ikada dogoditi, rekao je za Voice of America.
Dodao je kako bi članstvo u NATO savezu bio korak naprijed prema Europskoj uniji, prenosi Dnevni avaz. Klein je istaknuo kako "ratni lideri nisu dobri lideri u miru". Po njegovu mišljenju u BiH je nakon rata trebalo zakonom zabraniti nacionalne stranke, a sad Bosna i Hercegovina pod hitno mora definirati svoj ustav i reformirati mnoge zakone kao što je i onaj koji nalaže da predsjednik mora biti pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda.
Medvjedev podržao Obaminu odluku o odustajanju od proturaketnog štita
Tekst: Z.J.
Foto: AFP
PREDSJEDNIK Rusije Dmitrij Medvjedev je pohvalio odluku američkog predsjednika Baracka Obame o odustajanju od plana izgradnje proturaketnog štita u Europi. Medvjedev je Obaminu odluku komentirao zaključujući da sada postoje dobri uvjeti za suradnju po pitanju balističkih raketa. "Ocjenjujemo da je pristup američkog predsjednika Baracka Obame ostvarenju naših dogovora odgovoran čin. Spreman sam na nastavak dogovora.", u službenom govoru prikazanom na ruskoj televiziji.
Medvjedev je podsjetio da su u srpnju dvojica predsjednika dogovorila zajednički rad na procjenjivanju rizika koji bi izazvale balističke rakete, te načine na koji bi se taj rizik umanjio.
"Izjava iz Washingtona o odustajanju od raketnog štita je pokazatelj stvaranja dobrih uvjeta za suradnju između SAD-a i Rusije."
Medvjedev je rekao da Rusija želi raditi s SAD-om i europskim zemljama na "razvijanju učinkovitih mjera protiv širenja rizika kojega predstavljaju rakete, mjera koje će voditi računa o interesima svih i osigurati jednaku sigurnost svim državama u europskom prostoru".
U Velikoj Britaniji zaplijenjeno 165 kilograma heroina
Tekst: Z.J.
Foto: Ilustracija
U VELIKOJ Britaniji je zaplijenjena pošiljka od 165 kilograma heroina što je najveća pojedinačna zapljena ikad u toj zemlji. Službenici na aerodromu Heathrow su zaustavili sumnjivu pošiljku iz Južnoafričke Republike koja je, prema službenim papirima, sadržavala suvenire. Međutim, detaljnom pretragom suvenira, carinski su djelatnici našli 165 kilograma heroina.
Prema dojavama britanska agencija za suzbijanje organiziranog kriminala je, u vezi s pronađenom pošiljkom droge, izvršila pretrese dviju kuća, u Maidstoneu u Kentu u kojem je pronađeno još heroina i u južnoafričkom gradu Durbanu u kojem je također pronađena droga.
Prema podacima koje prenosi SkyNews, ukupna količina zaplijenjene droge popela se na 360 kilograma heroina i 6.500 kilograma šita. Procijenjena ulična vrijednost zaplijenjene droge je 25 milijuna funti.
Policija je uhapsila sedam osoba, od čega petero Južnoafrikanaca i dvoje Britanaca.
