TALIJANSKE su specijalne snage uhapsile u Napulju i Brescii tri "islamistička ekstremista" alžirskog porijekla, koji su "potencijalno bili spremni za napad" , javlja u četvrtak talijanska novinska agencija Ansa.

Ta tri "potencijalno opasna islamistička ekstremista bili su u kontaktu sa salafističkim ćelijama za proricanje i borbu u Europi", dodaje Ansa.

Prema Ansi, uloga te "tri osobe alžirskog porijekla nije bila samo logistička i one se nisu bavile samo nabavom krivotvorenih dokumenta i prikupljanjem sredstava za ekstremističke organizcije, nego su činile i operativni kadar".

U rujnu je 11 osoba, osumnjičenih da pripadaju logističkoj bazi Salafističke skupine za proricanje i borbu (GSPC), glavnoj alžirskoj islamističkoj oružanoj skupini, uhapšeno u predgrađu Milana.

Foto: Arhiva

NJEMAČKI Hrvat Ante Šapina osuđen je na 35 mjeseci zatvora zbog namještanja utakmica u Njemačkoj, a sada već bivši nogometni sudac Robert Hoyzer na 29 mjeseci.

Kako javlja Asociated Press, iako je tužiteljstvo za Roberta Hoyzera, koji je priznao namještanje i pokušaj namještanja devet utakmica, tražilo da dobije uvjetnu dvogodišnju zatvorsku kaznu uz rok kušnje koji će odrediti sud, sutkinja Gerti Kranner odlučila je poslati ga u zatvor.

Hrvat Ante Šapina, koji je priznao namještanje utakmica dobio je zatvorsku kaznu od 35 mjeseci, koliko je tužiteljstvo i zatražilo.

Drugi sudac upleten u namještanje utakmica Domink Marks, dobio je 18-mjesečnu uvjetnu kaznu, iako je za njega tužiteljstvo tražilo dvogodišnju zatvorsku kaznu. Podsjetimo, on je priznao da je primio novac od Šapine, ali ne i da je namještao utakmice.

Braća Ante Šapine, Milan i Filip, dobili su također uvjetne kazne i to u trajanju od 16 odnosno 12 mjeseci. Za njih je tužiteljstvo predložilo kazne do godine dana zatvora.

Sutkinja Krame kazala je kako je 26-godišnjeg Hoyzera poslala u zatvor jer kao odrasla osoba počinio teško kazneno djelo.

"Očito je da je Šapina bio iza scene." - kazala je sutkinja.

"Sam je izabrao kada, kako i hoće li se kladiti." - objasnila je sutkinja njegovu presudu.

Podsjetimo, braća Šapina su namještajući utakmice zaradili preko dva milijuna eura u skandalu koji je potresao njemački nogomet.

Odvjetnici Ante Šapine tražili su od suda da ga oslobodi, kazavši kako nije imao kriminalne namjere kladeći se, te da je patio od ovisnosti o klađenju koja je izmakla kontroli.

Tužiteljstvo je kazalo kako smatra da se u periodu od travnja do oktobara 2004. godine namjestili 23 utakmice, većinom u nižim njemačkim ligama.

I Šapinu i Hoyzera uz to očekuju građanske tužbe od Njemačkog nogometnog saveza, koji će morati isplatiti klubove oštećene u namještenim utakmicam, ali i kladionica koje su izgubile novac.

BIVŠI američki predsjednik Bill Clinton je u srijedu arapskim studentima u Dubaiju rekao da su Sjedinjene Države napravile "veliku grešku" u invaziji na Irak.

Clinton je naveo da SAD nije dovoljno planirao što će se dogoditi nakon što se svrgne Sadam Husein.

"Sadam je otišao. To je dobra stvar, ali se ne slažem s onim što je napravljeno", rekao je Clinton studentima okupljenima na forumu na američkom sveučilištu u Dubaiju.

"Američka je vlada napravila nekoliko grešaka... od kojih je jedna bila u procjeni koliko će lako biti svrgnuti Sadama a koliko teško ujediniti zemlju".

Clinton je svoje ocjene iznio na pitanja o američkoj invaziji na Irak 2003. a njegovi su odgovori izazvali glasno odobravanje i ovacije na kraju jednosatnog skupa.

Clinton je rekao i da je SAD učinio nekoliko dobrih stvari u Iraku: micanja Sadama, ratifikaciju novog ustava i održavanje parlamentarnih izbora.

"Greška koju su napravili je da su zbacivši Sadama odlučili ukloniti cijelu strukturu vlasti u Iraku... Nikada nismo poslali dovoljno postrojbi i nismo imali dovoljno postrojbi da nadziremo ili zatvorimo granice", a kroz te su granice ušli teroristi, rekao je Clinton.

Clinton je rekao da bi bilo bolje da SAD nije dirao "osnovnu vojnu, društvenu i politčku strukturu" Iraka.

Foto: Arhiva

PREDSJEDNIK Srpske demokratske stranke i predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić rekao je, u intervjuu za banjalučke Nezavisne novine, kako je BiH podjednako "njegova država kao što je to i za (predsjednika SDA Sulejmana) Tihića i (predsjednika HDZ BiH Dragana) Čovića", te da postojanje srpskoga entiteta ne ugrožava suverenost BiH.

"Neprihvaćanje političke realnosti proizvodi konfrontaciju i SDS više ne može sebi priuštiti luksuz da bude konstantno u konfrontaciji na svim mogućim adresama", rekao je predsjednik Republike Srpske neizravno odgovarajući na kritike politike koju vodi.

"Moramo živjeti od političkih realnosti, a ne od iracionalnosti, totalitarizma, idolopoklonstva. To nije moguće. Moramo prihvatiti tu činjenicu i graditi u tom ambijentu politiku koja ima jasno stajalište", dodao je Čavić.

Čavić je istaknuo kako je nužno "razbiti tabue" i "shvatiti da je RS davno prestala biti država".

"Od potpisivanja Daytona 1995. godine ona je prestala biti država i postala je entitet u okviru BiH. Od tada mi smo se samo u manjoj ili većoj mjeri prilagođavali činjenici da nismo država nego entitet", istaknuo je predsjednik RS.

Prema njegovim riječima, posebno se loše ocjenjuje kada SDS manifestrira takvu realnost, pa su prigovori koji mu se upućuju usmjereni na to da politika koju on vodi navodno ne pripada biću SDS-a kako ga drugi doživljavaju. "Bit je u tome da SDS ima pravo sudjelovati u svim tim procesima i svoju politiku manifestirati javno", rekao je Čavić.

Do ove izjave dolazi uoči nastavka razgovora bosanskohercegovačkih čelnika u Washingtonu povodom promjena Ustava BiH, započetih prošlog vikenda u Bruxellesu. Glavni predmet sporenja u prvim razgovorima bilo je postojanje Republike Srpske, pa su tako predstavnici SDA i HDZ inzistirali na ukidanju RS kao zasebnog entiteta u BiH, dok se čelnici i vlasti i oporbe u RS tome suprotstavljaju.

Čelniku RS i SDS-a upućuju se optužbe iz njegove stranke da je previše kooperativan sa stajalištima međunarodne zajednice. Do sukoba unutar SDS došlo je prije svega na pitanju ukidanja vojske RS, koja je sada u sastavu države BiH te na pitanju reforme policije, koja je u oktobaru konačno prihvaćena u Parlamentu RS.