BOLIVIJA u nedjelju bira parlament, predsjednika te guvernere pokrajinskih vijeća i uspije li izabrati vladu spremnu provesti reforme i nacionalnu pomirbu izbjeći će eskalacije društvenih i političkih sukoba koje promatrači ocjenjuju visoko rizičnima.

Siromašna andska zemlja od približno devet milijuna stanovnika zadnjih je godina dvaput svrgnula predsjednika (2003. svrgnut je Gonzalo Sanchez de Lozada, a u lipnju 2005. njegov nasljednik Carlos Mesa bio je prisiljen na ostavku) i danas je pred golemim pritiskom zbog intenzivnih socijalnih protesta koji je vode opasnim putem nacionalne i socijalne dezintegracije.

Prema ocjeni Međunarodne krizne skupine (ICC) sa sjedištem u Belgiji, međunarodna zajednica morala bi pokazati suzdržanost prema tijeku izbora, ponuditi razumnu pomoć i usredotočiti se na područja od zajedničkog interesa.

To važi nadasve za Sjedinjene Države i ljevičarske vlade u Latinskoj Americi poput Brazila i poglavito u slučaju da pobijedi indijanski političar Evo Morales, koji bi se lako mogao svrstati uz populističkog venecuelanskog predsjednika Huga Chaveza u njegovoj opasnoj konfrontaciji sa Sjedinjenim Državama, drži ICG.

Drugi predsjednički kandidat je Jorge Quiroga i nasuprot manjinskoj, siromašnoj indijanskoj većini on personificira bogatu i školovanu elitu koja 180 godina vlada zemljom u kojoj više od 60 posto stanovnika živi u siromaštvu a 70 posto njih su domoroci.

Prema zadnjim predizbornim anketama u blagom je vodstvu Morales, no čini se da nijedan kandidat neće dobiti većinu i u tom slučaju o pobjedniku će odlučiti Kongres, koji će se također birati u nedjelju.

Očekuje se, ocjenjuje ICG, da će odluku kongresa pratiti protesti, koji bi mogli prerasti u nasilje, poglavito u slučaju da Morales, vođa Pokreta za socijalizam, dobije potporu širokih masa ali ne i Kongresa.

Indijanski uzgajivač koke, koji je krajem tjedna završio svoju izbornu kampanju, najavio je da će, pobijedi li, postati noćna mora za Sjedinjene Države, prenosi BBC.

Osim što je obećao legalizirati uzgoj te tradicionalne andske biljke koja služi za proizvodnju kokaina što završava krijumčarena na tržištima SAD-a, Mrales obećaje nacionalizirati bogata nalazišta prirodnog plina.

"Kucnuo je čas da se potpuno oslobodimo. Osjećam val pobune i ustanka posvuda u Latinskoj Americi i rastuću hrabrost da se prekine naša potčinjenost u rukama sjevernoameričkog carstva", poručio je Morales, a prenio je na internetu Detroit Free press.

U Argentini prošlog mjeseca na summitu Amerika Morales je osudio američku "neoliberalnu politiku" koja latinskoameričke zemlje drži u siromaštvu.

Njegov protivnik Quiroga zaključio je pak svoju izbornu kampanju obećanjima o stvaranju radnih mejsta i napretka.

"Na ovim izborima birate između dva puta: onoga koji ide unazad, troši naša sredstva i održava nas u zaostalosti i puta kojim želimo ići, koji nas vodi prema napretku. Prvo želimo radna mjesta, želimo otvoriti tržišta... " - rekao je Quiroga.

Tijekom svog predsjedništva 2001-02. Quiroga je bio ključni partner SAD-u u njihovoj kampanji iskorijenjivanja uzgoja koke.

Glasnogovornik američkog State Departmenta Sean McCormak singalizirao je američke prioritete izrazivši nadu da će "bilo koja vlada koja pobijedi u Boliviji održati obećanja o borbi protiv proizvodnje i prijevoza ilegalnih droga", prenio je BBC.

Prema bolivijskom zakonu da bi kandidat bi proglašen predsjednikom mora dobiti više od 50 posto glasova.

Jorge Tuto Quiroga

ROBERT NOVAK, 75-godišnji američki novinar i televizijski komentator, u petak je objavio kako napušta CNN te kako će od siječnja raditi u TV-kući Fox News.

Novak, koji, usprkos svojih konzervativnih stavova, uživa veliki ugled među svojim pretežno liberalnim kolegama, odnedavno je postao predmetom kontroverze te se njegovo ime vezuje uz "Plamegate" - još jedan u nizu skandala koji su ozbiljno uzdrmali administraciju američkog predsjednika Busha.

Prije dvije godine Novak je u svojoj kolumni za Washington Post objavio kako Valerie Plame, supruga bivšeg diplomata Josepha Wilsona poznatog po žestokoj kritici Bushove politike, radi kao agent CIA-e.

Objavljivanje identiteta tajnih agenata u SAD predstavlja kazneno djelo, pa je Novak postao predmetom istrage čiji je cilj pronaći izvor te informacije - za koga mnogi špekuliraju kako bi mogao biti netko u samim vrhovima Bushove administracije.

Na temelju istrage provedene prije dva mjeseca Lewis "Scooter" Libby, bliski suradnik potpredsjednika Dicka Cheneya, je optužen i prisiljen na ostavku, a protiv Bushovog političkog savjetnika Karla Rovea istraga još uvijek traje. Novak je prije nekoliko dana ustvrdio kako Bush zna tko je izvor, što je Bijela kuća odmah opovrgnula.

Sam Novak je odbio odati izvor, a sam nikada nije podvrgnut istrazi niti ispitivanju. No, to se nije odnosilo na njegove kolege, pa je u augustu, za vrijeme debate koja je išla uživo na CNN-u, izgubio živce, izvrijeđao liberalnog komentatora Jamesa Carvillea i napustio studio. Iako se Novak nakon toga ispričao, nakon toga se više nije pojavljivao na CNN-u.

I Novak i predsjednik CNN-a Jon Klein tvrde kako je do prekida ugovora došlo sporazmno. Novak tvrdi kako se osjeća starim te da više nije sposoban izdržati pritisak koji dolazi uz učestalo pojavljivanje na televiziji.

S odlaskom Novaka u završnu fazu ulazi velika smjena generacija na CNN-u, s obzirom da je on jedan od posljednjih novinara koji je u toj svjetski poznatoj medijskoj kući bio angažiran od samog njenog nastanka 1980. godine.

(D.A.)

ŠEFOVI država ili vlada 25 zemalja Europske unije (EU), okupljeni u Bruxellesu, postigli su u subotu u ranim jutarnjim satima dogovor oko novog europskog proračuna za razdoblje od 2007. do 2013., objavilo je britansko predsjedništvo EU-a.

Pregovori oko novog dugoročnog proračunskog okvira vodili su se od četvrtka do ranih jutarnjih sati u subotu i bili su neizvjesni do samoga kraja.

"Postigli smo dogovor o financijskoj perspektivi za razdoblje od 2007. do 2013.", objavio je na konferenciji za novinare britanski premijer Tony Blair, čija zemlja do 31. prosinca predsjeda EU-om.

Dogovor je ocijenio velikim uspjehom koji će omogućiti izgradnju moderne Europe. "Ovo je dogovor koji omogućuje Europi da krene naprijed... omogućuje nam da dokažemo svoju solidarnost", rekao je.

Blair je ključnim istaknuo dogovor o financiranju prošlogodišnjeg proširenja EU za deset novih članica, što smatra "ulaganjem koje će koristiti svima".

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dogovor je ocijenio "važnim signalom za Europu" i izrazio zadovoljstvo što je Unija izbjegla financijsku paralizu.

Barroso je također čestitao Velikoj Britaniji na "vrlo uspješnom predsjedništvu" EU-om.

Podsjetivši da su za vrijeme britanskog predsjedništva otvoreni pristupni pregovori s Turskom i Hrvatskom, Barroso je čestitao Blairu na "dobro obavljenom poslu".

Europski čelnici dogovorili su da će novi dugoročni proračunski okvir za razdoblje od 2007. do 2013. iznositi 1,045 posto BDP-a EU 27 (25 plus Bugarska i Rumunjska), što iznosi ukupno 862,3 milijardi eura.

Britanija je također pristala smanjiti svoj rabat u idućem sedmogodišnjem razdoblju za 10,5 milijardi eura kako bi pomogla novim zemljama članicama.

Konačni dogovor uključuje i poziv Europskoj komisiji da obavi reviziju svih europskih prihoda i rashoda, uključujući Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP), na koju odlazi više od 40 posto europskog proračuna, te 2008./09. o rezultatima podnese izvještavanje.

Europsko vijeće podržalo je i uspostavu posebnog globalizacijskog fonda za pomoć radnicima koji zbog strukturnih reformi ostanu bez posla. Fond neće biti dio Financijske perspektive, a maksimalno će moći raspolagati s 500 milijuna eura na godinu.

Europski proračun kompromisno je rješenje

Kompromisno rješenje predviđa ukupni proračun od 862,3 milijarda eura, što predstavlja 1,045 posto europskog BDP-a.

To je oko 13 milijarda eura više od ranijeg britanskog prijedloga, no manje od prijedloga prijašnjeg predsjedatelja Luksemburga, koji je u lipnju neuspješno predlagao 871,5 milijardi eura.

London je pristao na smanjenje svog kontroverznog rabata za 10,5 milijarda eura u idućih sedam godina kako bi pridonio financiranju troškova prošlogodišnjeg proširenja Europske unije.

Rabat, koji je prošle godine iznosio 5,3 milijarda eura, rast će i dalje, no neće doseći 7,7 milijarda eura godišnje, koliko bi prosješno iznosio bez reforme. Smanjivanje rabata započet će 2009. godine.

Nizozemska, neto-uplatitelj, osigurala je smanjenje svojih uplata u europski proračun za milijardu eura godišnje, Austrija za 600 milijuna eura, a Njemačka za 300 milijuna eura.

Novim zemljama članicama vraćeno je 5,3 milijarda eura pomoći za regije. Velika Britanija predložila je, naime, u odbačenom prijedlogu od srijede da se sredstva za regionalnu pomoć smanje za čak 12,3 milijarda eura.

Poljska, najveća nova članica, dobila je dodatnih 2,3 milijarda eura.

Slovačkoj, Litvi i Bugarskoj obećano je više od 1,4 milijarda eura za zatvaranje starih nuklearnih elektrana sovjetske proizvodnje.

Dogovoreno je također da će Europska komisija provesti temeljitu reviziju europskog proračuna, uključujući britanski rabat i Zajedničku poljoprivredu politiku (CAP) i 2008./09. o rezultatima podnijeti izvještavanje.