LEGENDARNI čelnik sindikata američkih transportnih radnika, koji je bio iznimno moćna osoba, s odličnim vezama u kriminalnim i mafijaškim krugovima, ali još jačim i opasnijim neprijateljima iz istog miljea, nestao je prije 32 godine u državi Michigan.

Forenzičari i istražitelji su, nakon dojave počeli kopati oko farme nedaleko Detroita u potrazi za njegovim posmrtnim ostacima.

Tijekom posljednja tri desetljeća, FBI je primio na hiljade dojava o Hoffi i njegovim ukazanjima, jer otkad je netragom nestao 30.srpnja 1975. pitanje "Gdje je Hoffa?" je postalo jedna od velikih američkih zagonetki o kojoj je napisano na hiljade tekstova i snimljena dva filma, u kojima su sindikalnog vođu, koji je bio nešto utjecajniji od Borisa Kunsta, glumili Sylvester Stallone i Jack Nicholson.

Hoffa je posljednji put viđen u restoranu Red Fox pored ceste u Bloomfieldu, gdje je krenuo na sastanak sa  detroitskim mafijašem Anthonyem Gialconeom i Anthonyem Provenzanom, vođom Hoffinog sindikata za New Jersey.

FBI je poslije tvrdio da se na sastanku poojavio samo Hoffa, dok su preostala dvojica negirala da je ikakav sastanak dogovoren. Hoffino tijelo nikad nije pronađeno, niti je itko odgovarao za njegovu smrt.

Z.A.

SAMO tri tjedna prije početka Svjetskog prvenstva njemački tjednik Stern došao je do tajnih podataka njemačkog Federalnog kriminalističkog ureda čiji su stručnjaci navodno izdvojili 21 utakmicu na SP-u koje bi mogle biti metom terorističkih napada, prenosi Reuters.

Dužnosnici njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova odbacili su takve tvrdnje kao neistinite, no rekli su kako je susret na otvorenju turnira u kojem se sastaju Njemačka i Costa Rica vrlo rizičan.

Nakon sastanka kojem je nazočilo 120 službenika njemačke polcije, sigurnosnih službi, Interpola, Europola i Eurojusta, glasnogovornik njemačkog MUP-a kazao je kako se razgovaralo o sigurnosnom stanju na SP-u, od huliganizma, terorizma do kriminala. "Zajedno ćemo spriječiti eventualne napade i zločine" - dodao je.

Kako piše Reuters od 32 države koje nastupaju na SP-u njih 5 je bilo metom terorističkih napada od strane Al Qaede i sličnih islamističkih terorističkih skupina. Njih šest - Južna Koreja, Italija, Poljska, Australija, Japan i Češka imaju svoje snage u Iraku, dok Njemačka, Francuska, Španjolska i Nizozemska imaju vojnike u Afganistanu.

Reprezentacije navedenih zemalja moguće su mete terorističkih skupina na SP-u, objavio je njemački tjednik Stern.

Kako su Australija i Japan u skupini s Hrvatskom i Brazilom, susreti ovih momčadi također su potencijalne mete terorista.

Njemačku će, prema procjenama pohoditi oko 1,5 milijun stranih navijača, a njemačka se policija najviše boji nereda na trgovima i ostalim mjestima gdje će biti postavljeni veliki ekrani na kojima će navijači koji će biti bez karata pratiti utakmice.

Rizične utakmice (osim navedenih rizična je i finalna utakmica javlja britanski Times):

9. lipnja Poljska - Ekvador, Gelsenkirchen

10. lipna Engleska - Paragvaj, Frankfurt am Main

11. lipnja: Meksiko - Iran, Nuernberg

12. lipnja Australija - Japan, Kaiserslautern

12. lipnja SAD - Češka, Gelsenkirchen

14. lipnja Španjolska - Ukrajina, Leipzig

14. lipnja Tunis - Saudijska Arabija, Muenchen 

14. lipnja Njemačka - Poljska, Dortmund

15. lipnja Engleska - Trinidad&Tobago, Nuernberg

17. lipnja Portugal - Iran, Frankfurt am Main

17. lipnja Italija - SAD, Kaiserslautern

18. lipnja Brazil - Australija, Nuremberg

19. lipnja Saudijska Arabija - Ukrajina, Hamburg

19. lipnja Španjolska - Tunis, Stuttgart

20. lipnja Costa Rica - Poljska, Hanover

20. lipnja Švedska - Engleska, Koeln

21. lipnja Iran - Angola, Leipzig

22. lipnja Gana - SAD, Nuernberg

22. lipnja Hrvatska - Australija, Stuttgart

23. lipnja Saudijska Arabija - Španjolska,  Kaiserslautern

23. lipnja Ukrajina - Tunis, Berlin

A.H.

ŠVEDSKI alpinist i vrsni skijaš, koji je zajedno sa svojim norveškim kolegom pokušao skijaški spust s Mt. Everesta, u četvrtak se nije pojavio u baznom logoru, dva dana nakon što je nestao, doznaje se iz izvještavanja ekspedicije.

Tridesetogodišnji Tomas Olsson se zadnji put javio baznom logoru u utorak ujutro, prije nego su on i norveški skijaš i alpinist Tormod Granheim započeli spust s 8.850 metara visokog vrha u Himalaji.

Kada su došli do ledene police na visini od 8.500 metara morali su se spustiti po užetu kako bi spust nastavili na skijama. No, 10 metara iznad strme padine popustio je ledni klin i Olsson se strmoglavio niz padinu.

Granheim je pronašao Olssonov cepin, kojim se nažalost nije uspio zaustaviti, i nastavio skijati do 6.400 metara gdje su ga čekali ostali članovi ekspedicije. Švedsko ministarstvo vanjskih poslova je kontaktiralo kineske vlasti kako bi se pokrenula akcija spašavanja. Uspon i silazak su očito bili s tibetanske strane Everesta.

Da bi se došlo do mjesta gdje je Olsson nestao, članovima ekspedicije će trebati nekoliko dana.

Godine 2004. Olsson i Granheim su se skijama spustili s još jednog osamhiljadnjaka, 8.201 metar visokog Cho Oyua također u Himalaji.

Šveđanin živi u francuskom Chamonixu i do sada se skijama spustio i s vrhova Kuksay (7.186 m) i Mutztag Ata (7.546 m) na granici Kirgizstana i Kine.

Prvi se s Everseta na skijama spustio slovenski alpinist i ekstremni skijaš Davo Karničar, 7. oktobara 2000. godine.

POBUNJENICI iz Sudana upadaju u izbjegličke kampove u susjednom Čadu, te nasilno otimaju djecu i tinejdžere te ih tjeraju na sudjelovanje u ratu, doznaje CNN. Iz izbjegličkih kampova otimaju se muška djeca, od kojih neka imaju samo 13 godina.

U nekim slučajevima, stražari koji bi trebali čuvati izbjeglice namjerno "zažmire" na otmicu dječaka, koji potom moraju ratovati za ciljeve sudanskih pobunjenika.

Kampovi u Čadu trebali bi pružati sigurnost svima koji su pobjegli od krvavog sukoba u sudanskog regiji Darfur, u kojem je zasad poginulo 180,000 ljudi. Njih dva milijuna prognano je iz svojih domova u ratu koji bijesni između islamskih paravojnih jedinica, koje se uz podršku sudanske vlade bore protiv pobunjenika.

Prije dva mjeseca, oko 100 sudanskih pobunjenika upalo je u izbjegličke kampove u Čadu, te prisilno odvelo 4000 mladića. Oni koji su odbili otići s pobunjenicima brutalno su premlaćeni. No, izbjeglice ne strahuju samo od pobunjenika, nego i od islamskih paravojnih jedinica, koji bi za odmazdu mogli napasti kampove.

U prošlotjednom govoru o stanju nacije, predsjednik Vladimir Putin rekao je kako će novo oružje visoke preciznosti imati nepredvidive putanje, zbog čega ga je vrlo teško neutralizirati i zbog čega če Rusija moći održati stratešku ravnotežu sa sad i unatoč manjem arsenalu.

"U februaru je izveden pokus koji je pokazao da je Rusija blizu izrade bojnog sustava naših interkontinentalnih balističkih projektila koji će moći probiti sve postojeće i planirane sustave obrane od projektila", rekao je general Balujevski novinarima, dodavši kako će sustav biti dovršen "u najskorijoj budućnosti".

Analitičari smatraju kako bi se nove bojeve glave, koje bi uoči dolaska na ciljeve trebale naglo početi krivudati, mijenjajući stalno pravac kretanja, mogle postaviti na nove projektile Topol-M i na buduće projektile Bulava koje upravo razvija ruska mornarica.

"MOLIM vas, nemojte braniti Srbe u Crnoj Gori od Crne Gore, jer vidjeli smo kako je završena vaša obrana srpskih interesa u Hrvatskoj i Bosni", poručio je predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović srpskim političarima koji u razgovorima o nedjeljnom referendumu ističu kako žele zaštiti interese Srba u najmanjoj republici nekadašnje Jugoslavije.

"Moja poruka je da se napusti politika u kojoj interese Srbije prema susjedima ne definiraju interesi same Srbije, nego ih, nažalost, najčešće definiraju interesi spskih nacionalista iz država susjednih Srbiji. Tako su devedesetih godina interese Srbije prema Hrvatskoj definirali Rašković, Martić, Babić i ostali", poručio je Đukanović u TV dvoboju sa Predragom Bulatovićem, predsjednikom opozicijske Socijalističke narodne partije.

U studiju TV Crne Gore odigrao se žestoki duel koji najbolje svjedoči kavka je napetost i podijeljenost unutar države i naroda. Bulatović je Đukanovića, koji se unutar par godina pretvorio u modernog europskog političara, a za vrijeme crnogorskih napada na dubrovačko područje je, pred kamerama žderao sa crnogorskim "oslobodiocima" u popljačkanim Konavlima, podsjećao na njegovu prošlost, koju bi proeuropski Milo najradije zaboravio.

"Oni što nam govore da su Srbi okupatori neće uspjeti, jer iza njihove brige za Crnu Goru se krije mržnja prema srpskom narodu", citirao je Bulatović Đukanovićev govor, na što mu je ovaj odgovorio da se u posljednjih 15-ak godina dosta promijenio, dok je Bulatović još uvijek Miloševićev čovjek.

Da se ne preza i od najsmješnijih prepucavanja, svjedoči i Đukanovićeva opaska da se na mitinzima bloka za zajedničku državu govori kako crnogorske proizvode kupuje samo Srbija. Rekao je "da je hegemonizam i paternalizam da se sa političkih adresa u Beogradu Crnoj Gori savjetuje šta je za nju najbolje".

Đukanović je Bulatoviću prigovorio necrnogorsko nacionalno opredijeljenje, dok je on tvrdi da je uvijek bio Crnogorac "imenom, prezimenom i nadimkom".

Bulatović je pred milijunskim auditorijem ponovio ono što unionisti stalno govore, a to je da se pod krinkom samostalnosti krije Đukanovićeva "privatizacija države i da on kontrolira policiju, sudstvo i najvažnije, bogatstvo".

Predvodnik Bloka za zajedničku državu Bulatović potražio je i Božju pomoć. Skoknuo je do patrijarha Srpske pravoslavne Crkve patrijarha Pavla i zatražio blagoslov i zamolio da se moli Bogu za spas naroda i države, navodi B92.

"Jedinstvo i zajedništvo su temelj svakog ljudskog i društvenog života. Očekujem da će građani Crne Gore pokazati ozbiljnost u ovom povijesnom trenutku", izjavio je patrijarh Pavle, a iz njegove izjave se jasno može vidjeti za kakav ishod on "navija".

B92 prenosi još jednu zanimljivost, koja pokazuje kakvim se prljavim trikovima pribjegava u borbi za pridobijanje javnosti u utrci za famoznih 55 posto, koliko pobornici samostalnosti trebaju dobiti: crnogorska policija je na administrativnom prijelazu Dobrakovo između SiCG zaplijenila više od 12 hiljada majica namjenjenih marketinškom poduzeću iz podgorice koje vodi kampanju Bloka za očuvanje državne zajednice.

Europa je Crnoj Gori nametnula potrebnu većinu od čak 55 posto ZA nezavisnost jer se boji da Srbija ne ostane u isto vrijeme bez Kosova (jer sve na to upućuje, ma kako se njihov odnos formalno nazvao) i Crne Gore.

Istraživanja pokazuju da su pristalice neovisnosti u maloj prednosti, a "događanja naroda" između suprotstavljenih blokova da će atmosfera sljedećih dana biti itekako užarena, sa kulminacijom u nedjelju.

RTCG/B92/Index.hr