ARHIVA

Teroristi planiraju srušiti Stari most

NJEMAČKE obavještajne služba upozorile su policiju Federacije BiH da određene terorističke grupe iz BiH pripremaju diverziju na svečanosti otvaranja Starog mosta i stare jezgre Mostara, piše Večernji list pozivajući se na dobro obaviještene izvore u vlastima BiH. Njemačke obavještajne službe došle su do informacija prema kojima su se u jednoj sarajevskih džamiji nedavno susreli bivši istaknuti generali Armije BiH, osobe iz sadašnjih vojnih struktura, predstavnici jedne probošnjačke političke stranke i grupa vjernika. Na tom se sastanku navodno razgovaralo o pripremanju terorističkog napada u vrijeme svečanog otvorenja Starog mosta. Nije poznato jesu li teroristi za metu izabrali sam Stari most  ili pak nekog od visokih uzvanika koji bi se trebali pojaviti na svečanosti. Večernjakov izvor nije želio otkriti otkriti imena osoba koje su sudjelovale na sastanku u Sarajevu, ali je naglasio da su one obavještajnim i policijskim službama u BiH poznate, te da ih oni naziru. Nakon što su operativna saznanja do kojih su došle federalne tajne službe i policija potvrdila da su nagađanja o diverziji utemeljena, zapovjednik Federalne policije Zlatko Miletić i zapovjednik Specijalne postrojbe Federalnog MUP-a Dragan Vikić prije nekoliko dana upozorili na opasnosti koje prijete Starom mostu. Federalna policija pojačala je mjere zaštite  unutrašnjosti Starog mosta, budući da je postojala informacija da bi eksplozivne naprave upravo u tome prostoru mogle biti postavljen. Također će se zaštititi obližnje kule, dok će na korito Neretve biti postavljene mreže kako bi se spriječilo eventualno ubacivanje naprava putem plovila, saznaje Večernji list. S terorističkim prijetnjama upoznati su i članovi Organizacijskog odbora svečanosti otvorenja Starog mosta, što je među njima izazvalo strah.

Kolumbijski krijumčari drogom osnovali baze na Balkanu

KOLUMBIJSKI krijumčari drogom osnovali su baze na Balkanu radi prodaje kokaina u istočnoj Europi, objavljeno je iz ureda UN-a za borbu protiv droge. "Pronašli smo kolumbijske baze na Balkanu, posebice u Albaniji, radi prodora u Ukrajinu, istočnu Europu i Rusiju", kazao je izvršni direktor Antonio Maria Costa pred novinarima, prije nego sljedećeg četvrtka u Moskvi bude objavljeno svjetsko izvještavanje o drogi. Prije toga je "kokain obično ulazio u Europu preko Iberijskog poluotoka, posebice Španjolske", podsjetio je Costa koji je u Washingtonu predstavljao dokument o proizvodnji koke u andskim zemljama. Potrošnja kokaina "raste u Europi" i "brojke su zabrinjavajuće" iako su "početne razine bile vrlo niske, praktički beznačajne", dodao je Costa koji je odbio iznijeti detalje prije službenog predstavljanja izvještavanja.

Svjetske agencije o hrvatskom dobivanju statusa kandidata za članstvo

SVE NAJVAŽNIJE svjetske agencije u petak su opširno izvijestile o odluci Europskog vijeća da Hrvatskoj odobri status kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji i započne pregovore početkom sljedeće godine. "Europska unija u petak je odlučila Hrvatsku proglasiti kandidatom za punopravno članstvo i početi pregovore početkom sljedeće godine. Hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je da njegova zemlja namjerava dostići Bugarsku i Rumunjsku i ući u uniju 2007, dvije godine prije nego što su procijenili analitičari", kaže se u vijesti agencije Reuters. "Ovo jer povijesni trenutak za Hrvatsku... Nastavit ćemo brzim ritmom reformi", prenosi britanska agencija riječi hrvatskog premijera sa zajedničke konferencije za novinare s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem. Agencija France Presse navodi da je 25 zemalja članica EU zaključilo kako je Hrvatska ispunila kriterije nužne za dobivanje statusa službenog kandidata i predvidjelo da pregovori s njom počnu početkom iduće godine na Međuvladinoj konferenciji na kojoj će sudjelovati i Hrvatska. Također podsjeća kako sad postoje četiri službena kandidata za punopravno članstvo - Bugarska i Rumunjska te Turska i Hrvatska. "Pregovori će se temeljiti na postignućima Hrvatske i njihova će brzina ovisiti isključivo o napretku Hrvatske u ispunjenju zahtjeva potrebnih za članstvo", prenosi AFP zaključke summita EU. Francuska agencija dodaje i da Europsko vijeće od RH očekuje "punu suradnju s ICTY-em", uključujući pronalaženje i prebacivanje generala Ante Gotovine u Haag, kao i "dodatne napore u području prava manjina, povratka izbjeglica, reforme pravosudnog sustava, suradnje sa svijetom i borbe protiv korupcije". "To je jasan signal našim susjedima", citira AFP premijera Sanadera, uz napomenu da bi status kandidata odobren Hrvatskoj "trebao biti poticaj drugim zemljama na jugoistoku Europe da nastave reforme". BBC u svom izvještaju podsjeća na mišljenje Europske komisije (avis) iz travnja da Hrvatska treba dobiti status službenog kandidata i ističe Prodijevu izjavu u kojoj kaže: "Vrlo smo zadovoljni što Hrvatska ide s nama u Europu"

SFOR je raspoređen na granici s Crnom Gorom

OKO 80 pripadnika SFOR-ove Višenacionalne operativne brigade za jugoistočni sektor, čije je zapovjedništvo u Mostaru, u petak je raspoređeno na granici između BiH i Crne Gore kako bi se spriječilo prekogranično krijumčarenje, potvrdio je u izjavi za Hinu glasnogovornik ove SFOR-ove brigade Norbert Horpel. On je objasnio kako je SFOR tu akciju poduzeo da bi onemogućio krijumčarenje žena, droge, naoružanja i streljiva. Na upit je li ova SFOR-ova akcija na granici BiH i Crne Gore povezana s potragom za optuženicima za ratne zločine, za koje se sumnja da upravo na tom području u istočnoj Hercegovini prelaze međudržavnu granicu, Horpel je odgovorio odrično kazavši kako je ovo normalna SFOR-ova akcija koja se povremeno poduzima radi zaustavljanja krijumčarenja i nije povezana s haškim aktivnostima.

SAD koriste desetke tajnih prihvatnih centara u borbi protiv terorizma

SJEDINJENE Države drže hiljade osumnjičenih u ratu protiv terorizma u preko dvadesetak prihvatnih centara, od kojih polovica djeluje u tajnosti, ustvrdila je u četvrtak američka skupina za zaštitu ljudskih prava Human Rights First. Skupina sa sjedištem u New Yorku objavila je u svom izvještaju da tajnovitost kojom je obavijeno djelovanje tih centara čini to zatočenje "neodgovarajućim, a kršenje ljudskih prava ne samo vjerojatnim nego i neizbježnim". Ti se centri, tvrdi organizacija, nalaze u Iraku, na Kubhi, u Afganistanu, Pakistanu, Jordanu i na dva američka broda te se u njima ne poštuju obveze u pogledu tretmana zatvorenika koje regulira američko i međunarodno pravo. Izvješće pod nazivom "Okončanje tajnog zatočeništva", objavljeno je istodobno s objavom američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda o držanju u tajnom zatočeništvu američke vojske jednog zatvorenika u Iraku, propustivši ga registrirati kod Međunarodnog odbora crvenog križa.

EU o Turskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i SCG

ŠEFOVI vlada i država 25 članica Europske unije objavili su u petak u zaključcima summita da će u roku od šest mjeseci, do prosinca, dati svoj odgovor na pitanje hoće li ili neće započeti pregovore o pridruženju Turske. Ako Turska do tada odgovori na demokratske kriterije poput uspostave pravne države, poštivanja ljudskih prava i manjina, EU će "bez odgode" započeti pregovore, stoji u zaključcima. Turska je status kandidata za EU dobila u prosincu 1999. godine i od tada pokušava pokrenuti pregovore o punopravnom članstvu. Glede Bugarske i Rumunjske, EU potvrđuje da se te dvije zemlje zajedno očekuju u Uniji u siječnju 2007., premda su trenutačno u različitim pripremnim fazama. Bugarska je upravo zaključila pregovore o pridruživanju, a Rumunjska bi ih trebala završiti potkraj godine. Europska unija osvrnula se i na Srbiju i Crnu Goru, i intervenirala u predsjedničke izbore pozvavši birače da glasuju za reforme, demokraciju i europsku integraciju. Pritom nije izravno spomenula ime proeuropskog kandidata Borisa Tadića. Drugi krug predsjedničkih izbora u SCG zakazan je za 27. lipnja. Boris Tadić, kandidat Demokratske stranke, suprotstavljen je Tomislavu Nikoliću, kandidatu ultranacionalističke Radikalne stranke. Nikolić je u prvom krugu osvojio veći broj glasova od Tadića.

Terzić upozorava na moguću destabilizaciju stanja u BiH

PRESJEDATELJ Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Adnan Terzić upozorio je u petak kako bi uskoro moglo doći do opasnog destabliziranja stanja u njegovoj zemlji ukoliko NATO odbije prihvatiti molbu za primanje BiH u program "Partnerstvo za mir". Po povratku iz višednevog posjeta Washingtonu gdje je razgovarao s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom i ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom koje nije uspio uvjeriti kako BiH po svaku cijenu treba biti primljena u "Partnertvo za mir", Terzić je u intervjuu kojega je u petak objavio sarajevski "Dnevni avaz" kazao kako sada očekuje dalju destabilizaciju stanja u zemlji. Takav razvoj događaja, po Terzićevu sudu, neizbježan je jer će se Republika Srpska i njeni dužnosnici naći pod udarom međunarodne zajednice. Oni se već sada smatraju izravno odgovornim za hapšenje Radovana Karadžića što je temeljni preduvjet za zeleno svjetlo članstvu BiH u "Partnerstvu za mir" na summitu NATO-a u Istambulu. Na takvom stajalištu posebice inzistira američka vlada dok su neke europske zemlje bile pripravne progledati BiH kroz prste u ovom slučaju. Izaslanstvo NATO-a koje je u četvrtak boravilo u Sarajevu prenijelo je međutim kako je konačna odluka da BiH sudjeluje na summitu u Istambulu no samo u svojstvu promatrača. "Visoki prestavnik će reagirati i donijeti odluke, što je bitno i dobro, a odluke će destabilizirati Republiku Srpsku ali i Vijeće ministara. Očekujem dakle i krizu u radu državne vlade", kazao je Terzić. On je pojasnio kako zapravo očekuje da će u slučaju sankcioniranja dužnosnika Republike Srpske ministri u Vijeću ministara koji dolaze iz tog entiteta podnijeti ostavke a rad vlade u takvoj bi situaciji bio potpuno blokiran. Terzić je iznio pretpostavku kako će jedan od prvih Ashdownovih poteza nakon summita NATO-a biti preustroj policijskih snaga u BiH pri čemu će značajan dio ovlasti koje sada pripadaju entitetima biti prenesen na razinu države BiH. Ashdown je ranije ovog tjedna otvoreno upozorio ministra unutarnjih poslova Republike Srpske Zorana Đerića kako će njegova fotelja također doći u pitanje u slučaju negativnog odgovora NATO-a sa skupa na vrhu u Istambulu. Dodatna otegotna okolnost po Đerićevu poziciju predstavlja činjenica kako je njegovo ministarstvo tek ovih dana dostavilo šesnaest kutija s povjerljivim dokumentima Karadžićeve ratne vlade na Palama za kojima je godinama bez uspjeha tragao Haaški tribunal. Ashdown je od Đerića tražio odgovor na pitanje gdje je ta arhiva bila do sada i zašto nije ranije predana. Đerić je član Partije demokratskog progresa (PDP) koju vodi aktualni ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić.