ARHIVA

Britanska djevojčica objesila petogodišnjaka za drvo

DVANAESTOGODIŠNJA britanska djevojčica priznala je na sudu u ponedjeljak da je objesila petogodišnjeg dječaka na drvo jer ju je naljutio. Pred sudom u Dewsburyu nedaleko Leedsa rečeno je da je dječak "za dlaku" izbjegao smrt nakon što je pun ogrebotina i modrica oko vrata pronađen kako visi na stablu u šumi. Djevojčica, čiji identitet nije objavljen zbog pravnih razloga, priznala je krivnju za nanošenje tjelesnih ozljeda, kao i to da je sud navela na krivi trag kada se ranije pojavila na Sudu za mladež u Dewsburyu. Tada je, nakon incidenta u svibnju, policiji rekla da je za nesreću krivo četvoro djece koje je i imenovala. Djeca su potom uhapšena no svi su imali vjerodostojan alibi. Djevojčica je naposlijetku priznala da je ona jedina bila u šumi i da je odgovorna za taj strašan događaj. "Hodao je iza mene. Nisam ga zvala da ide sa mnom, pa sam se naljutila. Stavila sam mu omču oko vrata i objesila za drvo", rekla je. Uz obvezno psihološko vještačenje, sud je djevojčic zasad odredio uvjetnu kaznu, no konačnu odluku donijet će do kraja suđenja 5. rujna.

Miloradu Ulemeku 40 godina za ubojstvo Stambolića i atentat na Draškovića

VIJEĆE Specijalnog suda za borbu protiv organiziranog kriminala u Beogradu u ponedjeljak je izreklo presudu kojom je Milorad Ulemek Legija, bivši zapovjednik Jedinice za specijalne operacije (JSO) MUPa Srbije, zbog stvaranja zločinačkog udruženja, te ubojstva Ivana Stambolića i pokušaja ubojstva Vuka Draškovića po nalogu bivšeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića osuđen na 40 godina zatvora. Istom presudom su pripadnici te jedinice Branko Berček, Duško Maričić i Nenad Bujošević osuđeni na 40 godina, dok su Leonid Milivojević i Nenad Ilić osuđeni na 15 godina zatvora. Bivši načelnik Resora državne sigurnosti MUP-a Srbije Radomir Marković, zbog pomaganja počiniteljima tih kaznenih djela, osuđen je na 15 godina zatvora, dok je Milorad Bracanović, bivši načelnik Odjela za kontraobavještajne i sigurnosne poslove JSO-a zbog nesprječavanja i neprijavljivanja izvršenih kaznenih djela osuđen na četiri godine zatvora. Također, petorica osuđenih pripadnika JSO-a morat će, po odluci suda, vratiti ukupno 55 hiljada eura (tadašnjih 110 hiljada DEM) koje im je, kao "nagradu" za ubojstvo Stambolića i pokušaj ubojstva Draškovića, isplatio prvooptuženi Ulemek. Obrazlažući presudu, predsjednik sudskog vijeća Dragoljub Albijanić kazao je da je nedvojbeno dokazana krivnja optuženih, te da je stav sudskog vijeća da nisu nađene olakšavajuće okolnosti koje bi nalagale kazne blaže od izrečenih. "U vrijeme izvršenja kaznenog djela, najteža propisana kazna bila je smrtna. Ona je izbrisana iz Kaznenog zakona u ožujku 2002. godine, ali je istog trenutka zamijenjena kaznom od 40 godina zatvora. Ta kazna blaža je po vrsti od smrtne", kazao je sudac Albijanić. Postupak je, inače, prije razdvojen protiv dvojice haških optuženika, bivšeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, koji je - po optužnici - naložio ubojstvo Stambolića i atentat na Draškovića, te protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore Nebojše Pavkovića, optuženoga za pomaganje atentatorima na Draškovića. Oba zločina rasvijetljena su nakon ubojstva premijera Srbije Zorana Đinđića u ožujku 2003. godine, kad je za trajanja policijske akcije "Sablja" na Fruškoj gori nađeno, u jami s vapnom, tijelo ubijenoga Stambolića. Mjesto zločina policiji je tad pokazao svjedok-pokajnik Nenad Šare, također pripadnik JSO-a, koji je u postupku dobio status svjedoka-pokajnika. Ivan Stambolić otet je i ubijen 25. augusta 2000. godine, a atentat na Vuka Draškovića pokušan je 15. lipnja 2000. godine u Budvi. Krajem lipnja, inače, Milorad Ulemek Legija i petorica pripadnika JSO, osuđeni su pred Okružnim sudom u Beogradu na 15 godina zatvora zbog atentata na Vuka Draškovića na Ibarskoj magistrali 1999. godine, kad su ubijena četvorica članova Srpskog pokreta obnove, tad najjače oporbene stranke u Srbiji. Milorad Ulemek prvooptuženi je i u postupku za ubojstvo premijera Đinđića, koji je u tijeku pred Specijalnim sudom, kao i u postupku za niz otmica, ubojstava i drugih teških kaznenih djela za koje se osim njega terete pripadnici kriminalnog "zemunskog klana".

Sanader sa Schwarzeneggerom o suradnji Hrvatske i Kalifornije

HRVATSKI premijer Ivo Sanader sastao se u subotu u Santa Monici s kalifornijskim guvernerom Arnoldom Schwarzeneggerom i s njim razgovarao o suradnji Hrvatske i Kalifornije, rekao je u nedjelju glasnogovornik hrvatske Vlade Ratko Maček. Premijer Sanader se sastao sa Schwarzeneggerom prije dolaska u Washington gdje će, u okviru radnog posjeta SAD-u, sudjelovati na konferenciji međunarodne udruge kozervativnih stranaka i sa sudionicima tog skupa susresti se s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom. Sanader i Schwarzenegger su u guvernerovoj rezidenciji u Santa Monici razgovarali o "mogućnostima gospodarske suradnje Hrvatske i Kalifornije, posebice na području turizma", rekao je Maček za Hinu. Budući da u Kaliforniji živi i djeluje brojna hrvatska iseljenička zajednica "guverner Schwarzenegger i premijer Sanader su naglasili da Hrvati Kalifornije mogu biti most suradnje" između Hrvatske i te najbogatije američke savezne države, rekao je glasnogovornik. U hrvatskom izaslanstvu u SAD-u su i ministar kulture Božo Biškupić i Hido Biščević, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. (Hina) xslek ybdj

Umjesto najavljena Šešelja na suđenju Miloševiću svjedočio general Delić

UMJESTO najavljena svjedočenja čelnika srpskih radikala Vojislava Šešelja na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom (ICTY) u ponedjeljak je nastavljen iskaz generala vojske SCG Božidara Delića o Kosovu. U početku ovoga mjeseca najavljeno je da će 18. srpnja u obranu bivšega jugoslavenskog predsjednika svjedočiti drugi haaški optuženik Šešelj, no Sudsko vijeće dalo je prednost dovršetku višetjedna iskaza umirovljenog generala Delića. Odgovarajući na upite tužitelja Geoffreya Nicea, svjedok je nastavio nijekati da je jugoslavenska vojska 1999. činila zločine nad albanskim stanovništvom na Kosovu, kad je Delić zapovijedao 549. motoriziranom brigadom VJ-a na prizrenskom području. Tužitelj je citirao iskaze nekih albanskih svjedoka optužbe o masovnim pokoljima u Delićevoj zoni odgovornosti u selima Celini, Beloj Crkvi i Maloj Kruši, koje je svjedok poricao i odmah zatim pitao Nicea zna li da je "jedan čovjek na Kosovu osuđen na 20 godina zatvora zbog tih zločina". Tužitelj je ispitivao Delića i o njegovu članstvu u Komisiji VJ-a za suradnju s ICTY-em, navodeći da se ona uglavnom bavila prikrivanjem dokumenata koje je tražio Haag i skupljanjem dokaza za Miloševića. Svjedok se oštro suprotstavio i toj tvrdnji, kao i većini ostalih, ponavljajući kako tužitelj ne govori istinu. Gotovo polovica današnjeg suđenja protekla je na zatvorenoj sjednici, a kad su u sudnici uključene kamere i mikrofoni, govorilo se o djelovanju Fonda za humanitarno pravo Nataše Kandić. "Vi svi nju ne volite jer prisiljava Srbe da se suoče s prošlošću. Ona ne niječe istinu kao ostali", rekao je tužitelj Deliću koji je to odbio kao generaliziranje, rekavši da može iznijeti samo svoje mišljenje o Nataši Kandić, a ono je svakako negativno. Suđenje Miloševiću (63) za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu, koje traje već tri i pol godine, prekida se u srijedu, 20. srpnja, zbog trotjedne ljetne stanku u radu Haaškog suda. Više od polovice od 150 radnih dana koliko mu je odobreno za obranu Milošević je utrošio na izvođenje dokaza o Kosovu, pa se umjesto dovršetka suđenja u dogledno vrijeme može očekivati zahtjev obrane za dodatnim vremenom. Nastojeći ubrzati proces, suci su od nizozemskog kardiologa dr. Paula van Dijkmana zatražili da do 8. augusta dostavi stručno mišljenje o tome dopušta li optuženikovo zdravstveno stanje dulje radno vrijeme u sudnici od sadašnjih četiri sata na dan u režimu trodnevna radnog tjedna. U nalogu se navodi više mogućnosti da se produlji radno vrijeme i ubruza suđenje, od toga da se zadrži trodnevni radni tjedan i produlji radno vrijeme ili da se radi četiri ili pet dana u tjednu, do različitih kombinacija tih rješenja. (Hina) xdh ydj

Uragan Emily pogodio Meksiko

URAGAN Emily pogodio je u nedjelju kasno navečer karipsku obalu Meksika, a hiljade turista su u strahu od snažnoga vjetra i obilne kiše napustile plaže poznatog ljetovališta potraživši utočište u skloništima, javljaju u ponedjeljak agencije. S brzinom od 215 kilometara na sat, urgan je izazvao nestanak električne energije i podigao goleme valove uzduž "Rivijere Maja" načičkane brojnim hotelima, golf igralištima i vodenim parkovima. Za zaštitu domaćeg stanovništva i turista poslužile su škole i sportske dvorane u kojima se sklonilo oko 60.000 ljudi. Uragan Emily, 4. kategorije po jakosti, stigao je u Meksiko s Kariba. Dosad je uragan odnio šest života. Četvero ljudi je poginulo u nedjelju na Jamajci a u subotu su smrtno stradala dvojica pilota čiji je helikopter snažan vjetar srušio u vode Meksičkog zaljeva.

ČETIRI ZEMLJE EU-A TRAŽE ŠTO SKORIJE OTVARANJE PREGOVORA S RH

Austrija je u ponedjeljak u Bruxellesu pozvala EU da što prije odredi datum početka pregovora s Hrvatskom, a taj su prijedlog podržale Slovenija, Slovačka i Mađarska, izjavila je austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik. "Pozvali smo da se što prije donese odluka o datumu, a Hrvatska treba paralelno s tim dokazati da u potpunosti surađuje s Haškim sudom", rekla je Plassnik, koja sudjeluju na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a. Ona je rekla da postoje "jasni signali pojednih država članica da se uskoro očekuje pozitivna odluka o Hrvatskoj". Britanski ministar vanjskih poslova i predsjedatelj Vijeća EU-a upoznao je svoje kolege sa zaključcima radne skupine za procjenu hrvatske suradnje s Haškim sudom, koja se na razini političkih direktora sastala prošli ponedjeljak u Londonu. Radna skupina je ustvrdila da je Hrvatska postigla napredak u provedbi akcijskog plana za rješavanje slučaja Gotovina, ali da taj napredak još nije dovoljan za ocjenu o punoj suradnji s Haškim sudom, što je uvjet za početak pregovora. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izrazio je žaljenje što na današnjem sastanku nije došlo do bitnijeg pomaka u pogledu Hrvatske, ali je najavio "lijepu jesen za Hrvatsku". "Žao mi je što danas nije došlo do nekog pomaka u pogledu Hrvatske, o tome ćemo još jednom raspravljati u rujnu na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova i nadam se da će ovo biti jedna lijepa jesen za Hrvatsku", izjavio je novinarima Rupel. Britanski ministar Jack Straw je uoči sastanka izjavio da će se radna skupina za procjenu hrvatske suradnje s ICTY-em ponovno sastati u rujnu i da se krajem augusta ili početkom rujna očekuje nova ocjena glavne haške tužiteljice Carle del Ponte. Današnji sastanak Vijeća za opće i vanjske poslove zadnji je prije ljetne stanke. Sljedeći službeni sastanak ministara vanjskih poslova zakazan je za 3. oktobara za kada je predviđeno otvaranje pregovora s Turskom. Međutim, 1. i 2. rujna u Newportu u Walesu održat će se neformalni sastanak ministara vanjskih poslova, na kojem će se prema Rupelu, razgovarati i o Hrvatskoj. "Svi smo zaključili da se bliži trenutak kada se mora donijeti odluka o početku pregovora. Svi smo podržali Hrvtsku i nužnost širenja EU-a na zapadni Balkan, jer to za tu regiju znači stabilnost i prosperitet", rekao je Rupel. (Hina) xsv ysd

IZGREDE IZAZIVAJU SUSJEDNE OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE

Kriminalne terorističke albanske bande proizašle iz ratne krize godine 2001. izvele su ovih dana napade na policijske postaje u Skopju i u tetovskome selu Vratnici, a naručitelji i financijeri su obavještajne službe susjednih zemalja, tvrdi skopski dnevnik "Utrinski vesnik" u ponedjeljak na osnovi informacija iz visokih policijskih izvora. U tekstu se srbijanska obavještajna služba sumnjiči da već dulje "priprema teren" kako bi dokazala da će neovisnost Kosova destabilizirati Makedoniju. Zato se koristi ostacima kriminalnih bandi među albanskim ekstremistima koji su nezadovoljni načinom na koji je 2001. završen sukob pobunjenih Albanaca i makedonskih snaga sigurnosti. Grčka se služi snažnim pritiskom kako bi se promijenilo ime Republike Makedonije, a njezine obavještajne službe već dulje otvoreno i agresivno djeluju u Makedoniji kako bi dokazale međunarodnoj zajednici da ta zemlja nije spremna za kandidaturu u Europsku uniju i NATO, piše skopski dnevnik. Obavještajne službe spomenutih i nekih drugih zemalja služe se nezadovoljnim "prvoborcima" iz oružanog sukoba godine 2001., s kojima su u stalnoj vezi i novčano im pomažu, piše list. Prema procjenama makedonskih obavještajnih službi, teroristički napadi će se povećati ovog ljeta i jeseni, kada se očekuje početak pregovora o konačnom statusu Kosova i potvrđivanje kandidature Makedonije za Europsku uniju u oktobaru. U napadu na policijsku postaju na Bit-pazaru u Skopju u petak navečer učinjena je golema šteta na postaji i obližnjim zgradama, a napad je izveden TNT eksplozivom, priopćila je policija. Policijska postaja u tetovskome selu Vratnici napadnuta je prošlog utorka strojnicama i ručnim minobacačem. Ni u jednom izgredu nije bilo poginulih ni ranjenih. (Hina) xmdam ybs