PREMA 42 stranice dokumenta koji je došao u posjed britanskog lista "Times", Engleska crkva kao i ostale crkve koje čine 78 milijuna vjernika Anglikanske zajednice, bi uskoro mogle priznati rimokatoličkog papu Benedikta XVI kao svog vrhovnog poglavara te tako prekinuti skoro pola hiljadljeća šizme zbog koje je anglosaksonski svijet bio u protestantskoj duhovnoj sferi.

Dokument su sastavili vodeći zajedničkog povjerenstva Anglikanske i Rimokatoličke crkve koje vode južnoafrički anglikanski biskup vlč. David Betgee i msgr. John Battersby, katolički biskup australskog Brisbanea.

U njemu se pripadnici obje crkve pozivaju da istraže kako bi "rimski biskup" (papa) "mogao pomoći stvaranju jedinstva među crkvama", te poziva anglikance i katolike da sudjeluju u međusobnim vjerskim obredima i drugim aktivnostima, te da se stvore "posebni protokoli" za prijelaz iz anglikanske u katoličku crkvu.

Mnogi u tome diplomatskom rječniku vide naznake da unutar dijela anglikanske crkvene hijerarhije raste raspoloženje za formalno priznanje primata poglavara rimokatoličke crkve, a samim time i katolizacije anglikanskih crkava.

Razlog za to je raskol unutar same Anglikanske zajednice izazvan sve liberalnijim tendencijama unutar anglikanskih zajednica u razvijenim državama. Najočitiji primjer je SAD gdje dijelovi tamošnje Episkopalne crkve prijete šizmom ukoliko njeno vodstvo ne promijeni politiku imenovanja biskupa-homoseksualaca, odnosno prihvati najave o crkvenim vjenčanjima istospolnih brakova.

Međutim, anglikanstvo sve više vjernika ima u u bivšim britanskim kolonijama Trećeg svijeta. Vodstvo tih crkava je daleko konzervativnije od onih na zapadu, te su prakse poput zaređivanja žena i homoseksualaca za svećenike godinama izvor sve žešćih doktrinarnih sporova unutar Anglikanske zajednice.

Vatikan posljednjih godina koristi upravo nezadovoljstvo konzervativnih anglikanaca, odnosno svoju dosljednu konzervativnost, kako bi im Katoličku crkvu - koja je anglikancima doktrinarno bliža od drugih protestantskih zajednica - ponudio kao sigurno duhovno utočište.

Tako je u Engleskoj zabilježen veliki broj slučajeva da su ne samo anglikanski vjernici - uključujući i članove kraljevske obitelji - nego i svećenici prelazili na katoličanstvo, pri čemu je Vatikan posebnim dozvolama omogućio svećenicima da zadrže supruge i obitelji. 

Dokument je "procurio" uoči sastanka čelnike Anglikanske zajednice u tanzanijskom glavnom gradu Dar Es Saalamu. Svrha sastanka je pokušaj izglađivanja ideoloških i doktrinarnih razlike među pojedinačnim crkvama.

Na sastanku će sudjelovati anglikanski nadbiskup dr. Rowan Williamson (na slici desno), poglavar Engleske crkve i primus inter pares među anglikanskim vođama, koji je poznat po liberalnim stavovima, ali koji u posljednje vrijeme pokušava postići kompromis među konzervativcima kako bi se izbjegla šizma.

D.A.

Foto: AFP

IZVORI iz američkih obavještajnih službi koji su zatražili da ostanu anonimni rekli su "New York Timesu" da je Al-Qaida u zadnjih godinu dana ponovno obnovila svoje snage i da su njeni vođe, Osama Bin Laden i Ayman al-Zawahiri, opet preuzeli kontrolu.

Nova glavna baza terorista je, po riječima obavještajaca, pakistanska provincija Sjeverni Waziristan, regija prošarana planinama, koja se nalazi na granici s Afganistanom. Dosad se mislilo da su Zawahiri i Bin Laden potpuno odsječeni od ostatka organizacije, ali čini se da to baš i nije tako.

U Pakistanu je nađeno nekoliko manjih postrojenja za obuku militanata. Postrojenja su dovoljno velika da prime 10 do 20 ljudi, a vode ih militantni iz Afganistana, Pakistana i arapskih zemalja. Nema direktne povezanosti ćelija, ali čini se da glavne naredbe primaju direktno do Zawahirija. Bin Laden nije povezan s upravom postrojenja.

Ta postrojenja nisu još onako sofisticirana kao ona koja je Al-Qaida imala u Afganistanu pod talibanima, ali čini se da organizacija malo-pomalo obnavlja svoju infrastrukturu.

Pitanje je kako će se SAD postaviti prema ovakvim informacijama. Postoji opcija vojnog udara protiv terorista u Pakistanu, ali to je problematično, budući da postoji velika opasnost po civile.

Također, američki napad na teroriste u Pakistanu bi potkopao položaj pakistanskog predsjednika Perveza Musharaffa, koji je ionako pod kritikom zbog otvaranja prema zapadu, a čija vlast je pomalo narušena snažnom alijansom islamskih stranaka.

J.D.

PREGOVORI oko oslobađanja taoca u Nigeriji, dvaju hrvatska državljana Mate Luše iz Brodarice i Renata Garma iz Krapnja, te crnogorskog Milana Smolovića iz Kotora, su započeli, doznajemo od vlasnika pomorske agencije Mariner preko koje su Luša i Garma otišli u Nigeriju.

Agenciju Mariner jutros su iz tvrtku Hydrodive Ltd., kooperanta tvrtke Hyunday, za koju su oteti radili, obavijestili o događaju, a prije nekoliko sati stigla im je informacija da su otmičari stupili u kontakt s tvrtkom.

"Taoci su dobro. Nisu maltretirani. Pregovori su započeli" - rekao nam je Muštra dodajući kako otmičari najčešće traže novac, te da se taoci u roku od nekoliko dana oslobode, nadajući se da će tako biti i ovaj put.

Muštra je dodao kako su obitelji naših državljana također obaviještene jutros. Agencija Mariner radi usluge organiziranih putovanja pomoraca i ishodovanje nigerijskih viza. Nakon što agencija završi svoje, pomorci sklapaju ugovore direktno s poslodavcem.

Muštra nam je kazao kako su Luša i Garma u Nigeriju otišli prije otprilike mjesec dana, te da su potpisali ugovor na dva mjeseca.

Luša, Garma i Smolović oteti su za vrijeme dok su se nalazili u kafiću izvan baze u kojoj su smješteni. Naoružani militanti upali su u kafić te su ih odvezli u nepoznatom smjeru.

Otmice stranih državljana na području Port Harcourta od početka godine događaju se gotovo svakog tjedna, a analitičari navode kako događaji imaju veze s rastućim političkim tenzijama vezanim uz nadolazeće izbore u Nigeriji.

A.H.

NAJMANJE 64 putnika je poginulo nakon što su dva vagona "Attari Expressa" - jedinog vlaka koji prevozi putnike između Indije i Pakistana - uništena eksplozivnim napravama kraj indijskog grada Panipata.

"Attari Express" je u Pakistanu poznat kao "Samjhota Express", a putnike prevozi na liniji od indijskog glavnog grada New Delhi do pakistanskog grada Lahore. Godine 2002. je bio obustavljen nakon terorističkog napada na indijski parlament, za kojeg su indijske vlasti krivile Pakistan. Godine 2004. je, pak, s velikom pompom ponovno otvoren i prozvan "Vlakom prijateljstva".

Vlak je tada trebao simbolizirati nastojanja Indije i Pakistana da konačno prevaziđu svoje višedesetljetno neprijateljstvo koje su obilježili ratovi i utrka u naoružanju zbog koje su danas obje države članice nuklearnog kluba.

Mediji javljaju kako se među žrtvama bombaškog napada, koji se dogodio sinoć, nalaze i pakistanski državljani. Policija je u ostacima vagona pronašla ne samo tragove eksploziva, nego i nekoliko neeksplodiranih bombi skrivenih u jednom putničkom kovčegu.

Indijski premijer Manmohan Singh je osudio napad.

Većina indijskih analitičara smatra kako teroristički napad za cilj ima usporavanje odnosno zaustavljanje mirovnog procesa Indije i Pakistana.

Ovo je, inače, najteži teroristički napad na indijsku željeznicu od eksplozija bombi u mumbajskom metrou, koje su prošle godine ubile 184 osobe.

D.A.

Foto: AFP

HRVATSKA rijetko dođe u strane medije, a i kad dođe, to je obično zbog nečeg lošeg. Izraelske novine "Haaretz", najuglednije novine u toj zemlji, danas tako imaju članak o Hitleru na vrećicama za šećer.

Početak teksta navodi osnovne podatke o događaju i o početku istrage u Požegi. Ali, puno su zanimljiviji odlomci koji komentiraju slučaj, budući da prilično jasno pokazuju kako se na Hrvate gleda u svijetu.

"Incident bi mogao osramotiti vladu koja se trudi raskinuti povijesnu povezanost Hrvatske s nacizmom", stoji u tekstu.

"Hrvatski ustaški režim surađivao je s nacistima u 2. svjetskom ratu i uveo je etničke zakone koji su omogućili ubijanje hiljada Srba, Židova, Roma i antifašista među Hrvatima u koncentracijskim logorima", dodaje se.

"Za vrijeme vladavine predsjednika Franje Tuđmana od osvajanja nezavisnosti 1991. do 1999., neki su ustaški simboli bili tolerirani, a neki ustaški zločini javno negirani, što je dovelo do zaošaprila odnosa s Izraelom. Kasniji hrvatski vođe, koji su zemlju usmjerili prema Europskoj uniji, javno su se ispričali za zločine"., završava tekst, koji spominje i izjave iz centra Simona Wiesenthala.

J.D.

DOK su najviši dužnosnici Poljske i Češke Republike izrazili načelan pristanak na američki prijedlog o postavljanju proturaketnog štita na teritoriju svojih država, njemačka vlada preko svojih predstavnika upozorava da se o tome prethodno mora pitati mišljenje Rusije.

Proturaketni štit - temeljen na najsuvremenijoj tehnologiji kojom se presreću i uništavaju balističkoj projektili - bi za cilj trebao imati zaštitu SAD i njenih saveznika od "nestabilnih režima" koji bi u budućnosti mogli dobiti nuklearno oružje, pri čemu se najčešće špekulira o Iranu.

Međutim, Rusija je izjavila kako vjeruje da je pravi cilj tih postrojenja da se izvrši pritisak na Rusiju, odnosno da se u potpunosti "neutraliziraju njena nuklearna sredstva odvraćanja".

Takve riječi dolaze nedugo nakon govora ruskog predsjednika Vladimira Putina u Münchenu, koji je američku vladu optužio kao jednu od najvećih prijetnji svjetskog sigurnosti, a američku politiku kao glavni poticaj širenju nuklearnog i drugog oružja po svijetu. Mnogi su taj govor protumačili kao svojevrsnu objavu novog hladnog rata.

Mnogi promatrači su primjetili kako se spor oko postavljanja američkog proturaketnog štita sve više pretvara u svojevrsnu reprizu krize, odnosno raskola kojeg je u Europi, odnosno Europskoj Uniji prije četiri godina izazvala američka inicijativa o invaziji Iraka.

Slično kao i tada, danas prema američkim prijedlozima oduševljenje pokazuju bivše sovjetske republike, odnosno bivše članice Istočnog bloka, čije vlade vjeruju da upravo SAD duguju svoju slobodu i demokraciju, odnosno da im još uvijek prijeti opasnost od Rusije, te da se EU mora pokorno slijediti sve naputke iz Washingtona.

Nasuprot tome, Francuska i Njemačka drže da EU mora imati samostalnu i daleko uravnoteženiju vanjsku politiku. U slučaju Njemačke su u pitanju i golemi gospodarski interesi, odnosno poslovna suradnja s Rusijom, koju je započeo bivši kancelar Gerhard Schroeder, a koju, usprkos daleko većih simpatija za SAD, nastavlja njegova nasljednica Angela Merkel.

Sličnost sa predvečerjem iračke krize je i u odnosu javnosti i političara prema bliskoj suradnji sa SAD. Usprkos traumatičnih iskustava u sovjetsko doba, ankete pokazuju kako se većina stanovnika Poljske i Češke protivi gradnji proturaketnog štita, držeći da će time njihove zemlje postati metama terorista.

D.A.