BEOGRAD je u Cannesu proglašen za "Grad budućnosti središnjeg dijela jugoistočne Europe" u drugoj fazi natjecanja za europske gradove i regije budućnosti u 2006. i 2007. godini koji je organizirao ugledni časopis Financial Times.

Regija južne Europe uz Srbiju još obuhvaća Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju, Bugarsku, Rumuniju, Grčku, Tursku i mediteranske otoke Cipar, Maltu, Siciliju, i Korziku.

London je pobjednik u kategoriji "Grad budućnosti sjeverne Europe", Pariz je "Grad budućnosti zapadne Europe", Brno "Grad budućnosti središnje Europe" i Baku "Grad budućnosti istočne Europe". Ovih pet gradova pobjednika regija međusobno će se natjecati u finalnoj fazi za naslov "Europski grad budućnosti 2006/07".

"Nagrada koju smo dobili priznanje je svim građanima Beograda i potvrda da smo u prethodnih pet godina postigli uspjeh koji nije uobičajen za tako kratko vrijeme. Izuzetan uspjeh predstavlja i to što smo se našli u društvu gradova kao što su Pariz, London, Brno i Baku. Od grada koji je bio na svim listama za izbjegavanje, Beograd je postao mjesto koje se preporučuje za investicije. Za nas je to izuzetno važno, jer samo nove investicije mogu dovesti do otvaranja novih radnih mjesta i osigurati bolji život u Beogradu" prenosi B92 riječi beogradskog gradonačelnika Nenad Bogdanovića.

Natjecanje za "Gradove i regije budućnosti" organizira specijalno izdanje Financial Timesa za strana direktna ulaganja. Nagrada predstavlja i preporuku uglednog ekonomskog lista za lokacije u koje treba ulagati. Kategorije i kriteriji po kojima stručni žiri odlučuje su ekonomski potencijal, troškovi poslovanja, ljudski resursi, transport, informacijske tehnologije i telekomunikacije, kvaliteta života za strane ulagače, kao i promotivna strategija za privlačenje direktnih stranih investicija.

Tko će dobiti nagradu za "Europski grad budućnosti 2006/07. godine" objavit će "FDI Magazin" u izdanju za april/maj 2006.

ŠPANJOLSKA mladež, posebno onaj njezin dio koji nema dovoljno novaca za zabavu po skupim barovima, pronašla je alternativu u grupnim opijanjima na ulicama, gradskim trgovima i parkovima. Mladi Španjolci odlaze u trgovine gdje se opskrbljuju različitim alkoholnim pićima, najčešće pivom i mješavinom crvenog vina i cole, okupiraju otvorene gradske prostore i piju do iznemoglosti.

Zabave koje traju po cijele noći, a koje su među tamošnjom mladeži postale tradicija, poznate su i pod nazivom botellones (velika boca). No, gradske vlasti oštro su se suprostavile takvoj vrsti zabave zbog nesnosne buke, mirisa urina i povraćotine koji se danima širi gradskim trgovima. Nerijetko se dogodi da mladi završe u bolnici zbog konzumiranja prevelike količine alkohola ili na policiji zbog remećenja javnog reda i mira.

Vlasti su, stoga, odlučile stati na kraj pijankama te je donesen zakon kojima se "botellones" strogo zabranjuje. Policija je počela vršiti ophodnju na mjestima gdje se obično održavaju javna opijanja, te zaprijetila kaznama od čak 300 eura mladeži koja na istim mjestima bude uhvaćena s alkoholom.

No, španjolski tinejdžeri i studenti nisu ostali dužni, pa su u petak organizirali masovna opijanja u 20-ak gradova, tokom kojih je ozlijeđeno 80, a uhapšeno 50 ljudi. Najžešće je bilo u Barceloni gdje je policija "trenirala strogoću" pendrecima i gumenim mecima, a mladi odgovorili paljenjem kontejnera za smeće.

Neredi su zabilježeni i u studentskom gradu Salamanci, sjevero-zapadno od Madrida. Mladi diljem zemlje pijanke su organizirali preko chata i SMS poruka, dok su vlasti neumorno pozivale roditelje da reagiraju i zaštite djecu od nekontroliranog opijanja.

Najviše mladih, negdje oko 25 hiljada, okupilo se u Granadi, dok je Barcelona, kako smo već spomenuli, prednjačila u uličnom nasilju i sukobima s policijom. U glavom gradu Katalonije pijana mladež branila se bacanjem staklenih boca i limenki, a ozlijeđeno je 68 ljudi, od čega 37 policajaca. Vatrogasci su imali pune ruke posla jer je u određenim trenucima gorjelo 50-ak kontejnera, a porazbijana su i stakla obližnjih trgovina.

Najveći "botellone" ikad viđen u Granadi tako se pretvorio u jedan od većih javnih protesta, a sudeći po reakcijama vlasti, zabrana opijanja na ulicama i dalje će moći provoditi samo upotrebom sile.

D.R

DNEVNI listovi u Bosni i Hercegovini u nedjelju opširno izvještajuju o sahrani bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića pri čemu se uglavnom ističe kako je to bila prilika za okupljanje pristalica politike koja je i dovela do krvoprolića na Balkanu.

"Počast zlikovcu odali četnici i neokomunisti", naslov je teksta kojega donosi sarajevski "Dnevni avaz" ističući kako su najistaknutiju ulogu na okupljanju u Beogradu imali pripadnici Radikalne stranke Vojislava Šešelja te umirovljeni časnici iz Srbije i Rusije.

Ovaj list ističe kako su okupljeni na komemoraciji Miloševiću nosili i slike haških bjegunaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića kao i da je iz Republike Srpske u Beograd prispjelo 30-ak autobusa s Miloševićevim simpatizerima što se smatra skromnom brojkom.

"Oslobođenje" uz opis zbivanja u Beogradu i Požarevcu prenosi i ocjenu inozemnih medija poput "The New York Timesa" koji zaključuju kako Miloševićeva smrt predstavlja dokaz da mnogi Srbi još žive u prošlosti.

Banjalučke "Nezavisne novine" zadržavajući se na razmjerno šturim agencijskim izvješćima o zbivanjima u Srbiji prenose kako je policija u Brčkom pozvala na razgovor više osoba koje su sudjelovale u komemoraciji Miloševiću što je ovog tjedna održana na središnjem gradskom trgu.

Od lokalnog ogranka Socijalističke partije RS (SPRS) policija je zatražila razjašnjenje o tome tko je i zašto organizirao ovo okupljanje.

NAKON što je početkom siječnja američko Ministarstvo pravosuđa sudski zatražilo da im Google preda podatke i adrese websiteova koji bi im pomogli u istrazi o pornografiji na Internetu, američki Vrhovni sud to je i odobrio.

No, sud nije odobrio da to bude milijun podataka, koliko je američko MInistarstvo pravosuđa zatražilo, već 50.000 podataka, koji uključuju i websiteove iz Googleovih baza podataka na kojima se nalaze pornografski sadržaji, objavio je BBC.

Ministarstvo pravosuđa zatražilo je od Googlea i da im preda podatke prema kojima se vide pojmovi koje određeni korisnik traži, no sudac James Ware to je odbio obrazloživši svoju odluku riječima kako se vodio povredom privatnosti, te dodao kako bi korisnici izgubili povjerenje u Google da je odlučio drugačije.

"Radi se o osjetljivim pitanjima, a iako je to internetska potraga za vrlo eksplicitnim  seksualnim materijalima, podaci o tome što korisnici traže mogu sadržavati i druge vrlo osjetljive podatke što bi bila čista povreda privatnosti." - kazao je sudac Ware obrazlažući presudu.

Odvjetnik Googlea Nicole Wong kazao je kako je sučeva odluka jasna poruka poslana javnosti i svima drugima o tome što je privatnost. "Nitko, ni vlada ni bilo tko drugi nema pravo tražiti takve podatke od internet tvrtki." - kazao je Wong.

Odobrenih 50.000 podataka koje će Google predati američkoj Vladi bit će vrlo bitni u studiji koju provodi Vlada kako bi obranila ustavnost Zakona o pornografiji, koji je stupio na snagu 1998. godine.

HAŠKI sud zatražio je od vlasti u Beogradu da objasne pojavljivanje haških optuženika koji su pušteni na privremenu slobodu do početka suđenja na subotnjem pogrebu Slobodana Miloševića, tvrdi Radio B92 u nedjelju.

Osim što je događaje koji su pratili sam pogreb okarakterizirao kao političke manifestacije, tvrdi Radio B92, Haški sud traži da mu se dostave dokazi o tome jesu li haški optuženici dobili dozvolu MUP-a Srbije da napuste Beograd.

Prema uvjetima na koje je Haški sud obvezao te optuženike, puštajući ih na privremenu slobodu, oni nemaju pravo sudjelovati u političkom životu i imaju strogo ograničeno pravo kretanja.

Miloševićevu pogrebu u Požarevcu i ispraćaju u Beogradu prisustvovali su generali Dragoljub Ojdanić i Nebojša Pavković, kao i nekadašnji potpredsjednik Vlade SR Jugoslavije Nikola Šainović, sva trojica optuženi za ratne zločine na Kosovu 1999. godine.

Optuženi Ojdanić, u uniformi i sa svim odlikovanjima koja je dobio, na ispraćaju ispred Savezne skupštine u Beogradu držao je i počasnu stražu pokraj kovčega s Miloševićevim tijelom.

Njegov odvjetnik Tomislav Višnjić je, unatoč tome, Radiju B92 izjavio da njegov branjenik nije prekršio nijedan od uvjeta Haškog suda.

Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i haški optuženik pokopan je osam dana nakon smrti u pritvorskoj jedinici Haškog suda u subotu, u dvorištu obiteljske kuće u Požarevcu.

VELIKA BRITANIJA upravo je pokrenula sveobuhvatnu kampanju protiv dogovorenih brakova koji svake godine upropaštavaju živote stotine djevojčica, djevojaka i mladih žena u toj zemlji.

Brakovi za koje se žrtvu često šalje u njezinu domovinu, ponekad dovode do njezina samoubojstva, čak i "zločina zbog časti", to jest ubojstva žrtava od strane njezinih bližnjih ili supruga kojeg su joj odabrali, jer ona odbija takvu situaciju.

U sklopu kampanje britanska je vlada financirala poruke koje se objavljuju u novinama, na radiju, televiziji i reklamnim panoima čiji slogan upozorava - "Imate pravo izbora".

Prema statističkim podacima Specijalne postrojbe za dogovorene brakove, koju je 2000. godine osnovala britanska policija, približno 250 takvih brakova zabilježi se prosječno svake godine. No, stvarne brojke vjerojatno su puno veće.

Najpogođenije su zajednice podrijetlom s indijskog potkontinenta: iz Indije, Pakistana, Bangladeša i Šri Lanke. No, dogovoreni brak "nije problem koji pogađa samo azijsku zajednicu", kazala je državna tajnica unutarnjih poslova Patricia Scotland pokrećući kampanju.

"Zabilježili smo i žrtve s Bliskog istoka, Balkana i Afrike", istaknula je ona osuđujući taj "oblik kućnog nasilja i kršenja ljudskih prava".