ARHIVA

Živković ponovo poremetio odnose Sarajeva i Beograda

ponedjeljak, 19.5.2003 12:21

SRBIJANSKI premijer Zoran Živković ponovo je oživio rasprave o promjeni državnih granica na području Balkana i time nanio izravnu štetu odnosima između Sarajeva i Beograda za koje je proteklih mjeseci bilo očevidno kako su u usponu zbog zajedničke potrebe za borbom protiv organiziranog kriminala, pišu sarajevski mediji. U intervjuu kojega je proteklog vikenda objavio njemački tjednik "Der Spiegel" Živković je ponovo upozorio Zapad kako ne smije ni razmišljati o davanju neovisnog statusa Kosovu jer bi to dovelo do lančane reakcije u cijeloj regiji. "Takav scenarij predstavljao bi opasan presedan. Time bi ponovo bile dovedene u pitanje granice na cijelom Balkanu a ne samo granice Republike Srpske u BiH", kazao je Živković. Dodatno pojašnjavajući što je time mislio aktualni predsjednik srbijanske vlade kazao je novinaru njemačkog tjednika kako bi odcjepljenje Kosova moglo dovesti do priključenja Republike Srpske "otadžbini" podrazumijevajući pod tim Srbiju. Lansirajući tako ponovo na krajnje nediplomatski način opasnu tezu o svim Srbima u jednoj državi, Živković je ponovio ono što je radio i njegov prethodnik Zoran Đinđić. Đinđić je u vrijeme dok je bio srbijanskim premijerom i sam opetovano izravno povezivao rješavanje statusa Kosova s pozicijom srpskog entiteta u BiH koristeći to kao najjače oružje u propagandnim naporima usmjerenim na sprječavanje formalnog proglašenja nezavisnosti Kosova. Sarajevski mediji u ponedjeljak su dali naglašenu pozornost Živkovićevim izjavama a značajan broj bošnjačkih i hrvatskih dužnosnika u BiH negativno je komentirao ovaj istup. Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) Bariša Čolak koji je nedavno u ulozi ministra sigurnosti BiH boravio u Beogradu i razgovarao sa Živkovićem kazao je kako je tada čuo riječi potpuno suprotne onome što srbijanski premijer sada izjavljuje. Čolak, kako ga citira "Dnevni avaz", ističe kako je krajnje zbunjen i iznenađen stajalištima predsjednika Vlade Srbije jer ona ne mogu voditi ničem dobrom. "Još sam više iznenađen jer je Živković nama u Beogradu pojašnjavao istu izjavu pokojnog premijera Đinđića govoreći da on nije tako mislio", kazao je Čolak. Predsjednik HDZ-a BiH drži kako Ministarstvo vanjskih poslova BiH mora reagirati i uputiti prosvjednu notu Beogradu te zatražiti pojašnjenje Živkovićevih izjava. Bosanskohercegovački premijer Adnan Terzić također je iznenađen Živkovićevim istupom, posebice nakon uspješnih razgovora vođenih nedavno u Beogradu. "Postalo je uobičajeno da svako malo netko od političara iz ove zajednice (SCG) daje neke neumjesne komentare koji se tiču BiH. U svakom slučaju to više šteti njima nego nama", kazao je Terzić za "Oslobođenje". Predsjednik Stranke za BiH Safet Halilović drži međutim kako je ovo više od puke negativne retorike. On Živkovićevu izjavu smatra otvorenim ustupkom srpkim nacionalistima što je istodobno dokaz da je pozicija sadašnje srbijanske vlade slaba te da se ona bez nacionalista neće moći održati pa traži njihovu potporu. Halilović smatra kako je takva računica potpuno pogrešna jer je ona stajala života Zorana Đinđića. Haris Silajdžić nije se želio previše upuštati u razmatranje razloga koji su Živkovića naveli da kaže to što je rekao. "Nisu to uspjeli (pripojiti RS Srbiji) klanjem, ubijanjem, genocidom i entičkim čišćenjem pa neće moći ni riječima", kratak je Silajdžićev komentar. Otvaranje rasprava o granicama u regiji ovoga puta se podudarilo s obnovljenim naporima iz Beograda da vlasti u BiH - točnije hrvatsku i bošnjaču stranu - uvjere kako bi se trebalo odustati od tužbe protiv SRJ podnesenu zbog agresije i genocida. "Avaz" je tako u ponedjeljak na naslovnoj stranici objavio kako iz Beograda stižu signali da su tamošnje vlasti pripravne pristati čak i na ukidanje Republike Srpske ukoliko Sarajevo odustane od tužbe pred Međunarodnim sudom pravde. Vjerodostojne ili ne, ovakve ponude "ispod stola" u Sarajevu se prate s velikim zanimanjem. Živkovićeva izjava, sasvim je moguće, u tom bi kontekstu bila također jedan od probnih balona s porukom da se može razgovarati i na drugačiji način ne prihvate li se navodno benevolentne ponude s istočne obale Drine. No bez obzira na euforičnu medijsku eksploataciju službenih i neslužbenih izjava koje pristižu iz Beograda, najviši dužnosnici BiH kane nastaviti s procesom poboljšanja odnosa između dvije zemlje jer bez toga bi SCG ni BiH nemaju nikakve šanse za približavanje NATO-u i Europskoj uniji. "I pored retorike koju svakodnevno slušamo, nastojat ćemo ostvariti snažne bilateralne odnose sa svim zemljama regije pa tako i sa SCG. Naš cilj je stabilnost u regiji i dobri odnosi sa susjedima kako bismo se što prije približili europskim integracijama", kazao je ovim povodom bosanskohercegovački premijer Terzić.

Del Ponte: Za zločine na Ovčari sudit će se u Beogradu

GLAVNA tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte izjavila je danas u Beogradu da je Haaško tužiteljstvo spremno ustupiti neka suđenja za ratne zločine srbijanskom pravosuđu, te je srbijanskim vlastima predala osam kutija dokumenata o zločinu nad hrvatskim zarobljenicima na Ovčari kod Vukovara 1991. godine. "Voljna sam prepustiti neke slučajeve suđenju u Beogradu, zato što je za pomirenje važno da nacionalna pravosuđa sude optuženima za ratne zločine", kazala je glavna tužiteljica nakon razgovora sa srbijanskim premijerom Zoranom Živkovićem, vršiteljicom dužnosti predsjednika Srbije Natašom Mićić, ministrom pravosuđa Vladanom Batićem i republičkim javnim tužiteljem Đorđem Ostojićem. Ona je dodala da će predmeti biti ustupljeni nakon donošenja posebnog zakona o sudu za ratne zločine kojega su najavili dužnosnici u Beogradu. Premijer Živković, najavljujući skoro donošenje tog zakona, kazao je da se - nakon dostavljanja dokumenata o zločinu na Ovčari - nada da će Haaški sud nastaviti Beogradu dostavljati i druge materijale, te najavio da će Beograd intenzivirati predaju dokumenata koje traže Haaško tužiteljstvo i Haaški sud. Živković je naglasio da je Vlada Srbije "apsolutno predana suradnji s Haaškim sudom", te da će svi optuženi koji se zateknu na teritoriju Srbije biti uhapšeni i izručeni Den Haagu. "Nema političkih rezervi i prepreka za našu suradnju s Haaškim sudom, jer je to naša međunarodna obveza, ali i naša obveza po zakonu, da raščistimo s prošlošću u kojoj su neki ljudi, navodno u ime ovog naroda i ove zemlje, činili ratne zločine", kazao je premijer Živković. U današnjem razgovoru, kazali su glavna tužiteljica i premijer Živković, razmijenjene su informacije o haaškom optuženiku Ratku Mladiću i drugim haaškim bjeguncima, a premijer je kazao da će Mladić "ako je u Srbiji, biti uhapšen i tu nema nikakve dileme". Carla del Ponte naglasila je da se ista obveza uhapšenja optuženih za ratne zločine odnosi i na vlasti Hrvatske da uhapse optuženog Antu Gotovinu, kao i Bosne i Hercegovine da uhapse i Den Haagu predaju Radovana Karadžića. Glavna tužiteljica nastavila je svoj posjet Beogradu susretima s ministrom vanjskih poslova Srbije i Crne Gore i predsjednikom Nacionalnog savjeta za suradnju s Haaškim tribunalom Goranom Svilanovićem, ministrom obrane Borisom Tadićem i predsjednikom Srbije i Crne Gore Svetozarom Marovićem. Del Ponte je izjavila da vjeruje da se može govoriti o "novoj eri" suradnje Srbije i Crne Gore s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, te je istakla da su joj njeni današnji sugovornici obećali da će se suradnja ubuduće odvijati bez teškoća. "Na sastancima s vlastima u Beogradu dobila sam puno uvjeravanje da suradnja više neće biti opterećena teškoćama. Budućnost će pokazati da li će tako i biti, ali osobno ne sumnjam u to", kazala je glavna tužiteljica nakon razgovora s predsjednikom Srbije i Crne Gore Svetozarom Marovićem, s kojim je - kako je precizirala - razmotrila hapšenje haaških optuženika koji su u bijegu, pristup državnim arhivima i davanje vladinih odobrenja svjedocima koji trebaju svjedočiti pred Haškim sudom. "Svatko tko otežava ili radi protiv suradnje s Haškim sudom, ometa budućnost Srbije i Crne Gore i njenih građana", kazao je predsjednik Marović, te najavio da će se idućih tjedana i mjeseci suradnja dokazati "novim djelima", naglasivši da se svatko koga traži Den Haag mora predati ili će biti uhapšen. "Ako se to ne dogodi, Srbija i Crna Gora ostat će izolirana", kazao je Marović. Nakon današnjeg razgovora sa srbijanskim premijerom Zoranom Živkovićem, glavna tužiteljica je novinarima kazala da je spremna, nakon donošenja zakona o sudovima za ratne zločine, neke slučajeve prepustiti domaćem sudstvu, te je naglasila da je dužnost Srbije i Crne Gore da uhapse i izruče Haškom sudu Ratka Mladića, Veselina Šljivančanina i druge optuženike, kao što je dužnost Hrvatske da uhapsi i izruči Antu Gotovinu i Bosne i Hercegovine da sudu preda Radovana Karadžića.

Tisuće šijita u Bagdadu traže odlazak Amerikanaca

ponedjeljak, 19.5.2003 11:12

TISUĆE šijitskih muslimana prosvjedovale su u ponedjeljak na ulicama Bagdada protiv američke okupacije Iraka i buduće, kako tvrde, marionetske vlade koju namjeravaju uspostaviti Amerikanci. Najveći protuamerički prosvjed nakon završetka rata okupio je oko 5.000 ljudi. Prosvjednici su se okupili ispred jedne sunitske džamije u sjevernoj četvrti Azimiyah da bi se potom mirno uputili prema obližnjoj četvrti Kadhimiya, gdje se nalazi jedno od najsvetijih šijitskih svetišta u Iraku. Time su, prema organizatorima, željeli izraziti jedinstvo između sunitskih i šijitskih muslimana. Prosvjed je promatralo nekoliko desetaka američkih vojnika, no nisu intervenirali.

DEL PONTE: KRIVO SU ME INTERPRETIRALI, ALI RH MORA IZRUČITI GOTOVINU

Kao što Srbija i Crna Gora imaju obvezu da uhapse i Haškom sudu predaju Ratka Mladića i Šljivančanina, tako i Hrvatska ima obvezu predati odbjeglog Antu Gotovinu, a Bosna i Hercegovina Radovana Karadžića, rekla je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u ponedjeljak u Beogradu. L Upitana za njenu izjavu pred američkim Kongresom prošlog tjedna, koju je prenio Glas Amerike, da hrvatska vlada zna gdje je odbjegli Gotovina, del Ponte je rekla kako ju je Glas Amerike krivo interpretirao. Del Ponte je istom prilikom pred Kongresom nedvosmisleno izjavila da Den Haag pouzdano zna da se Ratko Mladić nalazi u Srbiji, ali je unatoč tome, srbijanski premijer Zoran Živković nakon današnjeg susreta s tužiteljicom rekao da u razgovoru "nije bilo novih saznanja o Mladiću i da je on ponovio ona saznanja koja su postojala i u prethodnim razgovorima". "Ako je Mladić u Srbiji, bit će uhapšen, tu nema nikakve dileme", rekao je Živković. Del Ponte u ponedjeljak je boravila u svom prvom radnom posjetu Beogradu nakon atentata na srbijanskog premijera Zorana Đinđića u ožujku ove godine. Nakon niza susreta koje je glavna tužiteljica imala sa saveznim i republičkim dužnosnicima u Beogradu, ona je izrazila zadovoljstvo obećanjima koje je dobila u pogledu buduće suradnje, kao i obećala da će neka suđenja za ratne zločine biti prepuštena srbijanskom pravosuđu. Ni Carla del Ponte, niti srbijanski premijer Živković ili predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović koji su se nakon susreta obratili novinarima, nisu precizirali o kojim je slučajevima riječ. Također nisu komentirali ni da li s budućom odlukom o prepuštanju procesuiranja nekih zločina domaćem pravosuđu ima veze činjenica da je del Ponte vlastima u Beogradu u ponedjeljak predala osam kutija dokumenata o zločinu na Ovčari kod Vukovara 1991. godine, te time što je srbijanski MUP nedavno uhapsio nekoliko navodno izravnih izvršitelja tog zločina. (Hina) ttag sd

RAČAN I MESIĆ S VISOKIM DUŽNOSNICIMA O IZRUČIVANJU AMERIKANACA?

Predsjednik hrvatske vlade Ivica Račan, potpredsjednik vlade Goran Granić, ministrica obrane Željka Antunović i načelnik glavnog stožera, general Petar Stipetić u ponedjeljak navečer su se u vili Prekrižje sastali s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem. Službeni izvori nisu se htjeli očitovati o sadržaju mogućeg razgovora hrvatskih dužnosnika. Neslužbeno se tvrdi da je povod sastanka zahtjev američke administracije da Hrvatska potpiše sporazum o neizručivanju američkih državljanja Međunarodnom kaznenom sudu, o čemu Hrvatska još uvijek nije donijela nikakvu odluku. Rok do kojeg se Vlada mora očitovati o potpisivanju tog bilateralnog sporazuma istječe 1. srpnja kada u SAD-u stupa na snagu Zakon o zaštiti pripadnika oružanih snaga. BiH je u subotu, 17. svibnja, udovoljila američkom zahtjevu i potpisala spomenuti sporazum.