ARHIVA

Amerièki listovi o Hrvatskoj kao turistièkom odredištu

NIZ AMERIÈKIH listova objavio je u posljednje vrijeme priloge u kojima se Hrvatska navodi kao jedna od najpoželjnijih turistièkih destinacija. List The New York Times u sekciji za putovanja objavio je u nedjelju veliki èlanak o Hrvatskoj u kojem opisujuæi ljepote hrvatske rivijere poziva Amerikance da je posjete. "Plakat æete kada je vidite. Ponesite rupèiæe. Trebat æe vam", piše novinar Steve Dougherty nakon posjeta hrvatskoj dalmatinskoj obali, otoku Hvaru, Splitu, Dubrovniku i Makarskoj rivijeri. "Sada, 10 godina nakon završetka krvavog graðanskog rata koji je opustošio dobar dio Hrvatske, ona se još napreže videæi nadu u svojim drevnim turistièkim mekama poput Hvara, sestrinskih otoka poput Korèule i Mljeta i Dubrovnika, najljepšeg hrvatskog i, vjerojatno, i europskog grada", piše Times. Ured Hrvatske turistièke zajednice u New Yorku izrazio je zadovoljstvo ovako pozitivnom reportažom o Hrvatskoj kao turistièkoj meki. "Konaèno i New York Times priznaje da je Hrvatska jedna od najpoželjnijih destinacija za Amerikance", rekla je za Hinu direktorica Ureda Nena Komarica koja nastoji što više amerièkih turista privuæi da posjete Hrvatsku. U posljednjih mjesec dana niz amerièkih magazina specijaliziranih za turizam s milijunskom ili blizu milijunskom nakladom objavio je napise o Hrvatskoj kao privlaènom turistièkom odredištu. Travel + Leisure Magazine na 12 stranica govori o ljepotama hrvatske dalmatinske obale sugerirajuæi da ona postaje nova francuska rivijera. Tu su i prilozi u Style Magazinu koji je dalmatinsku obalu uvrstio meðu sedam svjetskih turistièkih destinacija te u Outside Magazinu gdje se o Hrvatskoj govori kao o "balkanskom iznenaðenju". Takoðer, poèetkom lipnja poèelo je emitiranje TV emisije Smart Travels with Rudy Maxa u kojoj se predstavlja dalmatinska obala.

UHIÆEN HRVATSKI DRŽAVLJANIN ZBOG POKUŠAJA SILOVANJA

Državno odvjetništvo u Karlsruheu naredilo je pritvor za 34godišnjeg državljanina Republike Hrvatske zbog pokušaja silovanja 17godišnje djevojke, stoji u priopæenju koje danas prenose južnonjemaèki mediji. L U zajednièkom priopæenju odvjetništva i policije stoji da je 34-godišnji hrvatski državljanin u nedjelju ujutro na lokalnoj cesti kod mjesta Wagheusel-Kirrlacha s leða napao 17-godišnjakinju koju je veèer prije toga upoznao na roðendanskoj proslavi. No kad se žrtva žestoko oduprla i nekoliko puta pozvala u pomoæ, napadaè je pobjegao, ostavivši na mjestu dogaðaja svoj bicikl. Kako je dalje navedeno, napadaè je identificiran na osnovi digitalnih fotografija s roðendanske proslave i ubrzo uhapšen. Hrvatski je državljanin po vlastitim navodima u Njemaèku doputovao u subotu da bi kupio automobil, a kako se našao na spomenutoj proslavi, nije priopæeno. (Hina)xnkre ybs

Al-Qaida: Ultimatum europskim zemljama za povlaèenje iz Iraka

TERORISTIÈKA mreža Al-Qaida dala je europskim zemljama koje imaju vojnike u Iraku ultimatum od mjesec dana za povlaèenje postrojba, prijeteæi da æe ako to ne uèine u Europi pokrenuti nove napade, nakon onih u Londonu, piše u priopæenju objavljenom na internetu. "To je posljednja poruka europskim državama. Dajemo vam rok od mjesec dana da povuèete svoje vojnike iz Mezopotamije (Iraka)", kaže se u priopæenju koje su 16. srpnja 2005. potpisale brigade Abu Hafs al-Masri. Nakon tog roka, koji naèelno istjeèe 15. augusta, "neæe biti novih poruka, veæ djela i rijeèi koje æe se urezati u srce Europe", dodaje se u tekstu koji potpisuje skupina iz Al-Qaidine mreže koja je preuzela odgovornost za napade u Londonu. Autentiènost teksta objavljenog na internetu nije se mogla odmah utvrditi.

ASHDOWN NAJAVIO UKINUÆE OHR-A

Mandat visokog predstavnika meðunarodne zajednice u BiH mogao bi se do oktobara 2006. godine pretvoriti u posebnog predstavnika Europske unije u BiH, rekao je u utorak zastupnicima na sjednici parlamenta BiH visoki predstavnik Paddy Ashdown. Tom izjavom prvi se put spominje rok do kojeg bi se mogao zatvoriti Ured visokog predstavnika meðunarodne zajednice u BiH (OHR). Ashdown je rekao da je Vijeæe za provedbu mira, koje odreðuje politiku meðunarodne zajednice u BiH, veæ dalo do znanja da je spremno pokrenuti ukinuæe Ureda visokog predstavnika u BiH. Po Ashdownovim rijeèima, posebni izaslanik Europske unije u BiH neæe imati ovlasti koje je imao visoki predstavnik meðunarodne zajednice, što znaèi da neæe moæi smijeniti najistaknutije politièke dužnosnike u BiH. Ashdown je za trogodišnjeg mandata, meðu ostalima, s dužnosti smijenio hrvatskog èlana Predsjedništva BiH Dragana Èoviæa, a prije njega i srpskog èlana Predsjedništva BiH Mirka Šaroviæa. Wolfgang Petritsch, koji je dužnost visokoga meðunarodnog predstavnika obnašao prije Ashdowna, smijenio je godine 2001. hrvatskog èlana Predsjedništva BiH Antu Jelaviæa i trajno mu zabranio da se bavi politikom jer se zauzimao za uspostavu hrvatske samouprave u BiH. Te su smjene u javnosti izazvale proturjeène reakcije. Jedni su smatrali da one pridonose normalizaciji stanja u BiH, a drugi pak da su nedemokratske jer se njima poništava volja biraèa koji su te dužnosnike izabrali u državna tijela vlasti. (Hina)xpg ybs

12 mrtvih dupina na obali Crnog mora

DVANAEST mrtvih dupina pronaðeno je proteklih dana na rumunjskoj obali Crnog mora, objavile su u utorak lokalne vlasti. Dupini su pronaðeni na plaži pokraj sela Sfantu Gheorgea, 250 kilometara sjeveroistoèno od Bukurešta. Uzrok uginuæa još nije poznat. Prije dvije godine na rumunjskoj je obali Crnoga mora pronaðeno 30 mrtvih dupina. Prije 60 godina u Crnom ih je moru bilo gotovo milijun, a danas ih ima samo dvije hiljade.

ATENTATI U LONDONU: EGIPATSKI BIOKEMIÈAR OSLOBOÐEN SUMNJE

Egipatskog biokemièara Magdhija elNachara egipatski su istražitelji oslobodili optužbe za umiješanost u krvave atentate u Londonu, izjavili su za AFP sigurnosni izvori. "Istraga nepobitno pokazuje" da Magdi Nachar (33) koji je u èetvrtak uhapšen u Kairu "nije imao nikakvu ulogu" u atentatima od 7. srpnja u kojima je u Londonu smrtno stradalo 56 osoba, izvijestili su izvori. Isti izvori napominju da su britanske vlasti nakon razmjene informacija s egipatskim dužnosnicima potvrdile neumiješanost egipatskog znanstvenika. I ministar unutarnjih poslova Habib al-Adly je rekao da Nashar nije "bio ni u kakvoj vezi s mrežom Al-Qaidom", ocijenivši da su napisi u egipatskom tisku koji ga navode kao moguæeg organizatora atentata, "potpuno neutemeljeni". Britanske vlasti nisu službeno optužile Magdija Nashara, ali su novine pisale da je u njegovoj kuæi u Leedsu (300 kilometara sjeverno od Londona) pronaðen eksploziv. (Hina) xvrad ydgk

ICTY: MIROSLAV BRALO PRIZNAO KRIVNJU PO IZMIJENJENOJ OPTUŽNICI

Bosanski Hrvat Miroslav Bralo Cicko u utorak se pred Haškim sudom (ICTY) izjasnio da je kriv prema svih osam toèaka izmijenjene optužnice, koja ga tereti za progon, ubojstva i druge ratne zloèine protiv Bošnjaka u Lašvanskoj dolini 1993., na temelju sporazuma koji je sklopio s Tužiteljstvom. "Kriv sam i iskreno mi je žao", rekao je Bralo nakon svake od osam toèaka izmijenjene optužnice koje mu je proèitao predsjedavajuæi sudac Liu Daqun. U odnosu na prvotnu optužnicu iz 1995. godine koja je imala 21 toèku, izmijenjena optužnica je skraæena, ali joj je u prvoj toèki dodana optužba za progon na politièkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi kao zloèin protiv èovjeènosti, zbog Bralina sudjelovanja u pokolju više od 100 Bošnjaka u Ahmiæima, kod Viteza, 16. travnja 1993. U ostalih sedam toèaka sažete su inkriminacije iz ranije 21 toèke, pa ga se u tri toèke tereti za ubojstvo, muèenje i povrede osobnog dostojanstva, ukljuèujuæi silovanje kao kršenje ratnog prava i obièaja, a u èetiri toèke za muèenje, nehumano postupanje, protupravno zatvaranje i protupravno zatvaranja civila kao teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. Tužitelj Mark Harmon je uz prijedlog Sporazuma o izjašnjavanju o krivnji i prijedlog izmijenjene optužnice, sudskom vijeæu predao i dokument o èinjeniènoj osnovi sporazuma. Vijeæe je na samoj raspravi potvrdilo izmijenjenu optužnicu, nakon èega se Bralo izjasnio o krivnji, a potom je vijeæe uzelo stanku radi razmatranja samog sporazuma. Tužitelj Harmon je naglasio da je sporazum bezuvjetan, odnosno da je do njega došlo bez davanja uvjeta i obeæanja, bez nagovaranja i davanje preporuke za opseg kazne Brali. "Optuženi je prihvatio toèke optužnice takve kakve jesu", rekao je Harmon. "Optuženi je do sporazuma došao potpuno samostalno i dobrovoljno", potvrdio je Bralin branitelj Johnatan Cooper, dodajuæi kako je to njegov izraz kajanja za poèinjena djela. Na upit suca Liua je li bio prisiljen uæi u sporazum, Bralo je odgovorio kako je to uèinio "od svoje drage volje". Predsjedavajuæem sucu takoðer je potvrdio kako shvaæa da vijeæe nije obvezno prihvatiti opseg kazne koji bi on eventualno kasnije dogovorio s Tužiteljstvom. Liu je, nakon konzultacija sa sucima, tužiteljima i obranom, najavio da bi rasprava o visini kazne trebala biti održana u drugom ili treæem tjednu oktobara. Miroslav Bralo (37) je u vrijeme na koji se odnosi optužnica, od sijeènja do srpnja 1993., bio pripadnik specijalne postrojbe HVO-a Džokeri. Prvotna optužnica protiv njega potvrðena je 10. studenoga 1995., a objavljena tek devet godina kasnije 12. oktobara 2004. Bralo se predao SFOR-u u BiH u studenom 2004. a u Haag je prebaèen 12. studenoga. Na prvom stupanju pred sud 15. studenoga izjasnio se da nije kriv. Bralo je prvi haški optuženik Hrvat iz BiH koji je s Tužiteljstvom postigao sporazum o priznanju krivnje. Uz njega je vezan i kuriozitet o neuspješnom pokušaju predaje SFOR-u jesen 1997., kada je vraæen s porte baze mirovnih snaga uz objašnjenje da nije na popisu optuženih ICTY-a. (Hina) xdh ydj