ARHIVA

Umro Alija Izetbegović

BIVŠI predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović (78) umro je u nedjelju u Sarajevu, objavio je liječnički konzilij na čijem je čelu ravnatelj sarajevskog Kliničkog centra Ismet Gavran Kapetanović. U kratkoj vijesti, koju su objavili državni radio te nekoliko komercijalnih televizijskih postaja u Sarajevu, navodi se da je Izetbegović preminuo od komplikacija nastalih tijekom liječenja, koje su uslijedile nakon ozljede što ju je zadobio prilikom pada, u rujnu mjesecu, kada je slomio četiri rebra. Izetbegović je već godinama teški srčani bolesnik i ozljeda je samo pogoršala i onako loše zdravstveno stanje bivšeg bosansko-hercegovačkog predsjednika i predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA). (Hina) rm dj

Alija Izetbegović - nedvojbeni lider Bošnjaka

ALIJA IZETBEGOVIĆ, bivši predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i dugogodišnji nedvojbeni lider bošnjačkog naroda u toj zemlji koji je preminuo u nedjelju u Sarajevu, rođen je u Bosanskom Šamcu 8. augusta 1925. godine. Pravnik po obrazovanju, veći dio života proveo je u Sarajevu. Njegov život obilježila je istrajna borba za prava muslimana, zbog čega je u socijalističkoj Jugoslaviji dva puta služio zatvorsku kaznu. Prvi puta u zatvoru je bio od 1946. do 1948. godine pod optužbom za panislamističku djelatnost, a drugi puta od 1983. do 1988. godine u Foči, nakon što mu je pod sličnim optužbama suđeno s većom skupinom njegovih kasnijih bliskih političkih suradnika poput Omera Behmena i Hasana Čengića. O njegovu zalaganju za islamsku religiju govori i popis radova koje je objavio. Njegovo je najpoznatije djelo "Islam između Istoka i Zapada", objavljeno je 1984. godine, kada je bio u zatvoru, slijede "Moj bijeg u slobodu", "Problemi islamskog preporoda", te "Islamska deklaracija". Zapaženi su i njegovi memoari pod naslovom "Neizbježna pitanja". Po izlasku iz zatvora Izetbegović nije javno istupao, no politički se ponovno aktivirao 1990. godine kada su vlasti tadašnje SR BiH dopustile višestranačko organiziranje. U svibnju 1990. godine Izetbegović utemeljuje Stranku demokratske akcije (SDA) koja ga bira za svog prvog predsjednika. Na izborima koji su uslijedili Izetbegović je izabran za bošnjačkog, odnosno tada još uvijek muslimanskog, člana Predsjedništva BiH, da bi potom preuzeo dužnost prvog predsjednika tog tijela, iako je dobio manje glasova od Fikreta Abdića. Na toj dužnosti ostat će sve do 1998. godine, u što treba uračunati i dvogodišnji mandat kojega je dobio nakon prvih poratnih izbora u BiH. Na novim izborima 1998. godine Izetbegović ponovo dobiva mandat u tročlanom državnom Predsjedništvu, no nakon nepune dvije godine odlučio je podnijeti ostavku zbog već tada ozbiljno narušenog zdravlja. Sam Izetbegović žalio se kako je kroničnu astmu, koja mu je i zadavala najviše problema, dobio tijekom boravka u fočanskom zatvoru, od čega se nikada nije oporavio. Godine 2001. povukao se i s dužnosti predsjednika SDA, predavši je Sulejmanu Tihiću. Izetbegović je, međutim, zadržao utjecaj na unutarstranačka pitanja s pozicije njezina počasnog predsjednika. Kritičari su Izetbegoviću često zamjerali nedosljednost i zakulisne političke igre te nepotizam, a on sam često je prije ostavljao dojam kakva dobrodušna čovjeka iz susjedstva, nego li šefa države. Uoči napada srpskih snaga na Sarajevo u travnju 1992. godine Izetbegović je tako građanima poručivao kako mogu "spavati mirno jer rata neće biti", dok je u iskrenom odgovoru na pitanje treba li potpisati jedan od brojnih tada nuđenih mirovnih sporazuma, novinaru TV BiH kazao kako mu se prije podne čini da treba, a poslije podne ne treba. "Završava se jedna krajnje zanimljiva, ali i tragična era i njenom kraju mi prisustvujemo. Dolazi druga era, nadam se bolja i stoga manje zanimljiva", kazat će Izetbegović u intervjuu sarajevskom magazinu "Dani", objavljenom kada se odlučio povući iz aktivne politike.

Mesić u brzojavu sućuti: Neupitna državnička uloga Izetbegovića

NEUPITNA je državnička uloga Alije Izetbegovića u ratnim i poratnim godinama u BiH, a svojom je osobnošću i političkim djelovanjem snažno obilježio zbivanja u toj zemlji, navodi se, među ostalim, u brzojavu sućuti što ga je Predsjednik Republike Stjepan Mesić uputio u nedjelju obitelji preminulog Alije Izetbegovića. "Alija Izetbegović cijeli je svoj život podredio političkom djelovanju i nisu ga slomile ni teške godine zatvorskog života. Neupitna je njegova državnička uloga u ratnim i poratnim godinama u Bosni i Hercegovini, tog teškog razdoblja za sve države na području bivše Jugoslavije. Često sam se susretao s njim na bezbrojnim mirovnim konferencijama koje, nažalost, nisu uspjele spriječiti rat, a naše smo poznanstvo nastavili i kasnije kada se Bosna i Hercegovina uspjela održati kao samostalan država", stoji, među ostalim, uz izraze sućuti u brzojavu što ga je hrvatski predsjednik uputio obitelji Alije Izetbegovića. Alija Izetbegović, bivši predasjednik Predsjedništva BiH, preminuo je u nedjelju u Sarajevu. (Hina) pp dj

Liječnički konzilij: Izetbegović umro od bolesti srca

BIVŠI predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović preminuo je u nedjelju, u 14,25 sati, od posljedica bolesti srca, službeno je saopštio u popodnevnim satima liječnički konzilij Kliničkog centra u Sarajevu. U priopćenju se navodi da je Izetbegović preminuo od terminalne srčane slabosti, koja je prouzročila prestanak rada srca. Njegovo i inače slabo zdravstveno stanje pogoršano je ozljedom koju je zadobio 10. rujna, kada je pri padu zadobio prijelom četiri rebra i ozljede glave. Izetbegović se od tada nalazio na liječenju u Kliničkom centru u Sarajevu i nakon početnih komplikacija počeo se oporavljati. Njegov organizam iscrpljen dugogodišnjom bolesti srca nije, međutim, izdržao. Samo dan prije smrti Izetbegovića je u Sarajevu posjetio turski premijer Recep Tayyip Erdogan, koji se u glavnom gradu BiH nenajavljeno zaustavio prije povratka u Ankaru iz Bruxellesa. Turski je premijer u subotu nakon posjeta Izetbegoviću kazao da je obišao čovjeka koji u Turskoj ima velik ugled i značenje, i čija se uloga iznimno cijeni. Po objavljivanju vijesti o Izetbegovićevoj smrti, brojni dužnosnici, čelnici političkih stranaka i predstavnici međunarodne zajednice iskazali su žaljenje zbog smrti bivšeg prvog čovjeka BiH, ističući kako će to biti veliki gubitak za BiH. (Hina) rm dj

Erdogan i Lord Owen o preminulom Izetbegoviću

TURSKI premijer Recep Tayyip Erdogan i nekadašnji posrednik za bivšu Jugoslaviju, Britanac David Owen, oglasili su se u nedjelju povodom smrti bivšeg predsjednika BiH Alije Izetbegovića nazvavši ga povijesnom ličnošću, hrabrim čovjekom i herojem. Erdogan, jedan od posljednjih osoba koje su vidjele Izetbegovića prije njegove smrti u nedjelju, rekao je da on "nije bio samo povijesna ličnost nego i častan i plemenit čovjek koji nas je inspirirao svojim radom i heroj...". Owen je izjavio da je Izetbegović bio "hrabar čovjek" i da je odigrao "veliku ulogu" u povijesti svoje zemlje. "Mislim da je on bio vrlo hrabar čovjek. Kada će se pisati povijest Bosne i Hercegovine on će igrati veliku ulogu", ocijenio je Owen. Izetbegović je umro u nedjelju u Sarajevu u 78-oj godini od posljedica bolesti srca.

Tisak: Britanska policija osujetila atentat na Putina

nedjelja, 19.10.2003 09:32

BRITANSKA policija je uhapsila dvojicu muškaraca, od kojih je jedan bivši oficir ruskih tajnih službi, osumnjičenih da su željeli organizirati ubojstvo ruskog predsjednika Vladimira Putina, objavio je u nedjelju britanski list Sunday Times. Dvojica uhapšenih su htjeli da im ruski milijarder Boris Berezovski, koji živi u političkom egzilu u Londonu, financira plan i pokušali su stupiti u kontakt s njim preko Aleksandra Litvinenka, također bivšeg člana ruskih tajnih službi. Litvinenko je alarmirao britansku policiju koja je uhapsila tu dvojicu prošlog vikenda, prema pisanju tjednika. Berezovski je rekao za Sunday Times da ga je u petak, kao i Litvinenka, pozvala policija. Britanski istražitelji su također ispitivali moguću povezanost dvojice osumnjičenih sa čečenskim separatistima. Navodna urota se sastojala od priprema ubojstva Vladimira Putina, kojeg bi smaknuo elitni snajperist prilikom puta u inozemstvo.

NA PREMIJERA ĐINĐIĆA PUCANO IZ DVA SNAJPERA?

Milan Veruović, šef osobnog osiguranja srbijanskog premijera Zorana Đinđića ubijenoga 12. ožujka ove godine, izjavio je za da su u ubojstvu premijera Srbije upotrijebljene dvije snajperske puške, a ne samo jedna, kao što je to ustanovila službena istraga. U ekskluzivnom intervjuu Radiju B92, Veruović je ispričao nove, dosad nepoznate detalje u vezi s atentatom u kojem je i sam bio ranjen. Veruović nije bio saslušan u prva četiri mjeseca nakon ubojstva premijera Đinđića, a svojim iskazom - konstatira Radio B92 - "ozbiljno dovodi u pitanje do sada objavljene rezultate istrage". Cijeli intervju bit će emitiran sutra ujutro, najavio je Radio B92, a u njemu Veruović objašnjava iz koje zgrade je, po njegovu mišljenju, pucano na premijera, kako je funkcioniralo njegovo osiguranje, te postavlja više pitanja odgovornima za istragu o atentatu. (Hina) tta dh