ARHIVA

MINISTRIMA EU-A OTKRIVENE KEMIKALIJE U KRVI

Ministri iz zemalja članica Europske unije kontaminirani su potencijalno opasnim kemikalijama otkrivenim u svakodnevnim proizvodima od kutija za pizzu do sofa, priopćila je u utorak organizacija za zaštitu okoliša. Svjetski fond za zaštitu okoliša (WWF) navodi da su pretrage krvi 14 europskih ministara za zaštitu okoliša i ministara zdravstva pokazali kontaminaciju s 55 kemikalija, od kojih su neke zabranjene prije više godina ali se još koriste. WWF, koji traži oštrije zakone EU-a o testiranju kemikalija, iskoristili su studiju u kojoj su sudjelovali visoki dužnosnici kako bi pokazali da uporaba industrijskih kemikalija u svakodnevnim proizvodima predstavlja prijetnju zdravlju. "Svi su ministri kontaminirani industrijskim kemikalijama čiji su učinci većinom nepoznati", rekao je dužnosnik WWF-a Karl Wagner. Te su kemikalije "postojane, bioakumulativne i mogu poremetiti hormonski sustav životinja i ljudi", navodi WWF. Među otkrivenim kemikalijama su one koje se koriste u pesticidima, mirisima, kutijama za pizzu koje ne propuštaju masnoću i sofama otpornim na vatru, ističe se u priopćenju. WWF je proveo ta testiranja u sklopu potpore REACH-u - Registraciji, procjeni i odobrenju kemikalija - nacrtu zakona EU-a koji zahtjeva testiranje i licencu za hiljade kemikalija koje se svakodnevno koriste u cijeloj Europi. "Premda za 86 posto od 2.500 kemikalija, koje se koriste u velikim količinama, nema dovoljno javno dostupnih informacija o sigurnosti za izradu osnovne sigurnosne procjene, istraživanje sve više povezuje kemikalije s karcinomima, alergijama, reproduktivnim problemima i defektima u razvoju djece", tvrdi WWF. WWF je među ostalima testirao ministre iz Češke Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Mađarske, Italije, Litve, Španjolske, Švedske i Britanije. Dužnosnici, koji su bili testirani u lipnju, imali su u prosjeku 37 kemikalija u krvi, a jedan je imao čak 43. (Hina) xkga ydgk

U Burmi možda izveden državni udar

TAJNOVITA vojna vlada Burme u utorak se nalazi u središtu glasina da je premijer, moćni general Khin Nyunt, uklonjen s položaja, doznaje se iz visokih vladinih izvora u susjednom Tajlandu. Glasine zasad nisu potvrđene, a pokažu li se točnima, to bi moglo značiti dodatni zaokret zemlje prema politici tvrdolinijaštva i ugroziti proces pomirbe s prodemokratskom oporbom Burme na čelu s dobitnicom Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi. Agencije se pozivaju i na vojne izvore u samoj Burmi koji su rekli da je Nyunt u ponedjeljak stavljen u "kućni pritvor", ali ni za to zasad nema neovisne potvrde. "Nešto se sigurno događa oko premijera, ali nismo sigurni što. Gradom stalno kruže glasine", rekao je jedan zapadni diplomat u Rangunu. Vladajuća hunta nedavno je počela čistke vojne obavještajne službe, kojoj je na čelu bio Nyunt, pa bi njegovo hapšenje moglo značiti da je taj proces pri kraju, smatraju analitičari. U međuvremenu je nekoliko vojnih obavještajaca izvedeno pred sud zbog optužbi o korumpiranosti, zbog čega su osuđeni na 20-godišnju zatvorsku kaznu, potvrdili su izvori u glavnom gradu. Nyuna se smatralo jednim od najmoćnijih burmanskih generala u određivanju vanjske politike, a nedavno je "promaknut" na položaj predsjednika vlade. Poznato je da je godinama u sukobu s vođom vojne hunte generalom Thanom Shweom. Potvrde li se glasine o Nyuntovom uklanjanju s položaja, to će, zajedno s nedavnim "umirovljenjem" bivšeg ministra vanjskih poslova U Win Aunga, značiti prestanak ionako mlakih napora režima za stjecanjem međunarodnih simpatija i povratak politici izolacionizma koju je Burma provodila od 1962. do 1988. pod nekadašnjim vojnim vođom U Ne Winom, smatraju zapadni analitičari.

SAD ŽELI IZBJEĆI VIZNI RAT S EU-OM

Sjedinjene Države žele izbjeći "vizni rat" s Europskom unijom, izvijestili su u ponedjeljak američki izvori u Bruxellesu nakon razgovora između EUa i SADa o mogućem ukidanju obveznog viznog režima za građane novih zemalja članica Unije. Tijekom razgovora Europljani su izvijestili SAD o postojanju "odredbe o solidarnosti" Unije u pogledu viza, kazala je Susan Jacobs, američka diplomatkinja. Ta bi odredba mogla dovesti do toga da sve zemlje EU-a zatraže od američkih građana vizu za ulazak na njihov teritorij, ukoliko deset novih članica ne dobiju od Washingtona izuzeće od viznog režima, kao petnaest starijih, protumačila je. No istaknula je da bi to bio nesrazmjeran odgovor. "Ne trebamo ići u tom smjeru. Trebamo raditi pojedinačno sa zemljama" za koje vrijedi vizni režim, kako bismo im "pomogli da se vrate u program" izuzeća, istaknula je. Poljska i Republika Češka računaju na EU kako bi uspjele u nastojanju da njihovi građani budu izuzeti od viza. No SAD drži da se taj povlašteni režim može primijeniti samo na bilateralnoj osnovi, prema točno utvrđenim mjerilima, a ne na temelju pripadnosti EU-u. "Ima puno europskih zemalja koje ovise o SAD-u zbog turizma... Španjolska i Grčka bile bi jako pogođene viznim ratom", upozorio je dužnosnik američkog veleposlanstva u Bruxellesu. (Hina) xvrad ysb

Srbin ranjen pri pokušaju uhapšenja optužen za ratni zločin

ŽUPANIJSKO tužiteljstvo u Sarajevu potvrdilo je u utorak da je bosanski Srbin Neđo Samardžić koji je ranije tokom dana ranjen pri pokušaju uhapšenja u Bileći, osoba protiv koje je podignuta optužnica za ratne zločine. U priopćenju Tužiteljstva objavljenom u Sarajevu navodi se da su Neđo i Zoran Samardžić optuženi da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Foče. Suglasnost za njihovo hapšenje dao je i Ured tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Tužiteljstvo je priopćilo da nije bilo informirano o pripremama za operaciju SFOR-a koja je tokom jutra izvedena u Bileći kada je Neđo Samardžić ranjen jer je pucao na pripadnike SFOR-a pri pokušaju uhapšenja. Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Darko Matijašević izjavio je u Banjoj Luci da njegovi policajci nisu izravno sudjelovali u ovoj akciji. On je također kazao da je Samardžić nakon ranjavanja prevezen u bolnicu SFOR-a u Mostaru te da mu život nije u opasnosti. Glasnogovornik SFOR-a Mark Hope izjavio je u Sarajevu da će Samardžić biti predan vlastima Federacije BiH čim to njegovo zdravstveno stanje dopusti.

SVE VEĆI IMOVINSKI JAZ IZMEĐU BIJELACA I MANJINA U SAD-U

Imovinski jaz između bijelih obitelji i obitelji crnaca i Hispanoamerikanaca proširio se u Sjedinjenim Državama nakon nedavne recesije i sporog gospodarskog oporavka koji je uslijedio, objavljeno je u petak u izvještaju organizacije Pew Hispanic Center. Prema podacima za 2002. godinu bijela obitelj je prosječno imala neto imovinu veću od 88.000 dolara, što je 11 puta više nego hispanoamerička i 14 puta više nego crnačka obitelj. Neto imovina predstavlja razliku između vrijednosti koje obitelj posjeduje, poput kuće, auta ili štednih računa, i dugova poput kredita. Skoro trećina crnaca i preko četvrtine Hispanoamerikanaca imala je dugove ili neto vrijednost imovine ravnu nuli, u usporedbi sa samo 13 posto bijelih obitelji. Neto vrijednost imovine kućanstava Hispanoamerikanaca i crnaca pala je za 27 posto od 1999. do 2001., razdoblju koje obuhvaća recesiju koja je započela 2000. i završila 2001., dok se vrijednost bijelih kućanstava popela za 2 posto. Prema podacima iz 2002. samo bijele obitelji uspjele su nadoknaditi gubitak na vrijednosti tokom recesije i povećati imovinu za oko 2.280 dolara u odnosu na 1999. dok su Hispanoamerikanci uspjeli povratiti skoro sav gubitak, 26 posto od 27 posto, a crnci samo 5 posto od izgubljenih 27 posto, pokazalo je istraživanje. Mada kućanstva crnaca i Hispanoamerikanaca zarađuju oko dvije trećine prihoda bijelog kućanstva, ona imaju nesrazmjerno manji udio u imovini jer su tek relativno nedavno u većem broju stekla mogućnost za ulaganja i akumulaciju bogatstva koje dalje proizvodi bogatstvo. Razlog je i u tome što manje od polovice crnaca i Hispanoamerikanaca u SAD-u posjeduje svoj dom, u usporedbi s tri četvrtine bijelaca. Kućevlasništvo je jedan od najvažnijih čimbenika u akumulaciji obiteljske imovine. Prema podacima američke vlade, prosječni prihod bijelih kućanstava između 2002. i 2003. stagnirao je na 47.800 dolara godišnje, crnačkih kućanstava na 29.600 dolara, dok je prihod hispanoameričkih kućanstava opao za 2 posto na 33.000 dolara. (Hina) xsl ydv

FRANKS NIJEČE DA JE SAD DOPUSTIO DA BIN LADEN POBJEGNE

Bivši američki zapovjednik u Afganistanu i Iraku umirovljeni general Tommy Franks suprotstavio se u utorak tvrdnjama demokratskog predsjedničkog kandidata Johna Kerrya da su Sjedinjene Države dopustile vođi al Qaide Osami bin Ladenu da pobjegne 2001. u Afganistanu. Franks se usprotivio ponovljenim Kerryevim tvrdnjama da su američke snage krajem 2001. opkolile bin Ladena u Tora Bori i dopustile mu da pobjegne jer su prepustile posao hvatanja afganistanskim ratnim vođama. "Kao zapovjednik savezničkih snaga na Bliskom istoku bio sam odgovoran za operacije u Tora Bori i mogu reći da senatorovo shvaćanje događaja ne odgovara stvarnosti", rekao je Franks u komentaru objavljenom u utorak u listu The New York Times. Senator Kerry u svojim predizbornim nastupima često optužuje predsjednika Georgea W. Busha da je usmjeravajući pozornost na Irak i prije napada na tu zemlju u ožujku 2003. zanemario borbu protiv terorista i hvatanje Osame bin Ladena. "Ne znamo do današnjeg dana da li je bin Laden bio u Tora Bori u prosincu 2001.", rekao je Franks dodajući kako su neki obavještajni izvori ukazivali da je bio, drugi da je u to vrijeme boravio u Pakistanu, a neki u Kašmiru. "Tora Bora je bila krcata talibanima i operativcima al Qaide, ali bin Laden nikad nije bio u našem dohvatu", napisao je on. Franks, koji podržava predsjednika Busha za ponovni izbor 2. studenoga, ustvrdio je da SAD nije prepustio vojnu akciju u planinskom području Tora Bore afganistanskim ratnim vođama nego se na njih uvelike oslanjao zbog poznavanja terena uz angažiranje američkih i drugih specijalnih snaga. On je također ustvrdio da predsjednik Bush nije odvratio pozornost od Osame bin Ladena i da je borba protiv terorizma globalni napor koji se ne može razdvojiti na odvojene i nepovezane ratove, jedan u Afganistanu i drugi u Iraku. Franks je rekao da je dok je planiran rat u Iraku, Afganistan ostao u središtu pozornosti te da ni pažnja niti vojne snage nisu skrenute od Afganistana prema Iraku. Prema njegovim riječima SAD je u Afganistanu imao oko 9.500 vojnika kada je započela iračka operacija, a kada su okončane glavne operacije u Iraku više od 10.000 vojnika. (Hina) xsl ysb

VIŠE OD 120 OSOBA UHIĆENO U VOJNOJ OPERACIJI KOD BAGDADA

Američka vojska i iračke snage sigurnosti uhapsile su u dva dana više od 120 osumnjičenih u okviru operacije koju vode od 5. oktobara južno od Bagdada, nacodi se u utorak u vojnom priopćenju. L "U operaciji u ponedjeljak u gradu Iskandariyahu, 40 km južno od Bagdada, iračke posebne snage zarobile su 87 osoba osumnjičenih za umiješanost u antiiračke aktivnosti", piše u tekstu. Blizu Youssoufiyaha, 20 km južno od Bagdada, marinci su uhapsili 10 osumnjičenih osoba. U nedjelju 30 pobunjenika zarobljeno je u brojnim napadima u području Iskandariyaha i Latifiyaha, piše u priopćenju. (Hina) xbnš ysb