SNAŽNE eksplozije i detonacije, za koje stanovnici Pomoravlja kažu da su nemjerljivo jaèe i razornije od onih prilikom NATO-vih napada, potresaju podruèja Paraæina i Æuprije, oko 150 kilometara južno od Beograda.

Serija eksplozija poèela je jutros oko 5 sati u vojnom skladištu municije na Karaðorðevom brdu iznad grada, navodi B92, da bi sat poslije odjeknukla najjaèa eksplozija, koja je na nebu ostavila trag u obliku gljive. Eksplozije u skladištu municije, koje je ionako preblizu gradu sa oko 30 hiljada stanovnika, odjekuju i sada.

U Karaðorðevom brdu izmeðu Paraæina i Æuprije uskladišteno je bilo èak 3500 tona eksploziva, koje su "eksplodirale u lanèanim eksplozijama", kako je izjavio ministar unutarnjih poslova Dragan Joèiæ. 

B92 raspolaže neslužbenim inforamcijama da je do eksplozije došlo jer se zapalila protuavionska municija koja se drži na otvorenom. Vatra se proširila i na protutenkovske mine, koje su bez metalnih košuljica, zbog èega su još zapaljivije.

Srpski ministar obrane Zoran Stankoviæ potvrdio je da je došlo do eksplozija i izjavio je kako nema ozlijeðenih vojnika, dok je u gradu ozlijeðeno destak ljudi, a na veæini stambenih i poslovnih objekata su od siline detonacija popucala stakla. Paraæin je blokiran i u gradu su brojne policijske, vojsne i vatrogasne ekipe. Autoput Beograd-Niš kod Paraæina je zatvoren za promet, jer je skladište samo nekoliko stotina metara od autoputa.

"Mi u Paraæinu smo danas bili nijemi i bespomoæni svjedoci jednog pakla nad gradom koji se sastojao u neprekidnim zraènim udarima i podrhtavanjem bez bilo kakve informacije. Trenutno smo u išèekivanju novih udara i zabrinuti da nas ne pregaze neka ministarska kola koja jurcaju po gradu. Ovakav užas ne želim nikome.", napisao je jedan od oèevidaca na forumu B92.

Ljudi iz tog kraja su ogorèeni što državni mediji ništa ne govore o nesreæi koja se dogodila, kao i što iz Vlade i Beograda stižu samo poruke koje umanjuju znaèaj i razmjere nesreæe. Kruže glasine i dezinformacije, a ljude u kraju koji je pogoðen eksplozijama dodatno brine što je vojska najavila da æe uslijediti i eksplozije u donjim dijelovima skladišta. U susjednoj Æupriji je u tijeku evakuacija žena i djece jer se oèekuje još eksplozija.

"Sada je 15.30 požar i dalje traje, dim se diže visoko u nebo a veèer pada. Da li nam u ovoj zemlji zna netko reæi dokad æe ovo trajati i što æe biti noæas? Ili da zovemo CNN, pošto su reportažna kola po gradu.", pita se jedan od Paraæinaca.

Index/B92
Foto:Beta

ÈETVORICI amerièkih vojnika koji su silovali i ubili 14-godišnju Iraèanku i pobili njenu obitelj, bit æe suðeno za ubojstvo, uz moguænost smrtne kazne.

Zapovjednik amerièke 101. zrakoplovne divizije, general Thomas Turner, nakon razgovora sa èasnicima zaduženima za istragu, donio je odluku prema kojoj æe vojnicima biti suðeno na vojnom sudu. Dvojica optuženih, ako ih sud proglasi krivima, mogu oèekivati smrtnu kaznu, a druga dvojica doživotnu zatvorsku kaznu bez moguænosti uvjetne.

Èetvorica optuženih su u augustu, na prijedlog Stevena D.Greenea, upali u jednu kuæu u Iraku. Dok su dvojica optuženih, Paul E. Cortez i James P. Barker, èim su upali u kuæu, zgrabili 14-godišnjakinju, skinuli je i poèeli naizmjence silovati, Green je u susjednoj sobi hladnokrvno ubio obitelj djevojèice.

"Svi su mrtvi" izjavio je kad je izašao iz sobe, odložio je automatsku pušku AK-47 "kalašnjikov" i silovao djevojèicu, dok ju je Cortez držao, a nakon toga ponovno uzeo pušku i pucao u djevojèicu. Nakon toga je otišao u kuhinju, otvorio plin i požurio ostale da izaðu iz kuæe jer æe uskoro eksplodirati.

Jesse V. Spielman, sudjelovao je u zloèinu tako što je 5-godišnju djevojèicu zgrabio i unio u kuæu, te nakon straviènog zloèina spalio odjeæu ostale trojice optuženih i bacio "kalašnjikov" u kanal.

Na sudu u Baghdadu, gdje su bili ispitivani, optuženi su se branili stresom i teškim uvjetima u kojima su kao amerièki vojnici morali živjeti.

M.È.

SLOVENIJA u nacionalnoj razvojnoj strategiji planira do ljeta 2023. godine sagraditi otok pred Izolom, te u projekt uložiti 100 milijuna eura, prenosi Radio televizija Slovenije.

Projekt je predstavio Marjan Hribar iz slovenskog turistièkog ureda u srijedu u Portorožu, te objasnio kako æe država sudjelovati s 30 milijuna eura, 60 milijuna dobit æe od EU, a preostalih 10 milijuna namirit æe se od drugih izvora.

Otok bi trebao biti velik 30 hiljada kvadrata te visok tri metra, a koristit æe se materijali od izgradnje autoceste koja æe povezivati Kopar i Izolu. Do ideje su došli stanovnici Izole, a imat æe iskljuèivo turistièku namjenu.

Slovenska televizija javlja kako æe na svakoj strani otoka biti napravljeno kupalište, a u sredini æe biti smješteni bazeni i wellnes centri. Oblik otoka još nije odreðen, no jedan od prijedloga je da bude u obliku delfina.

Projekt bi se trebao ostvariti izmeðu 2013. i 2023, a oèekuje se da æe se na njemu zaposliti velik broj malih i srednjih poduzernika.

Premijer Janez Janša je prošlog tjedna izjavio kako su jadranski otok i iskorištavanje vodika kljuèni slovenski razvojni projekt, prenosi tamošnji Dnevnik. U rezoluciji o nacionalnom razvoju do 20023. godine je ukupno 35 projekata ukupno vrijednih 24 milijardi eura.

S.H.
Foto: RTV Slovenija

Predlaže se da otok bude izmeðu Kopra i Izole

VELIKA BRITANIJA postala je glavna meta teroristièke mreže al-Qaide, a prošlogodišnji bombaški napadi na London samo su poèetak, objavio je u èetvrtak britanski list Guardian pozivajuæi se na struènjake za borbu protiv terorizma.

Obavještajni izvori, koji tvrde da imaju pristup najobuhvatnijim i svježim informacijama, kazali su za Guardian da se al-Qaida u Pakistanu regrupirala i bolje organizirala, unatoè èetverogodišnjoj kampanji da se pohvata njezine voðe.

Prema Guardianu, struènjaci strahuju da Velika Britanija nikada do sada nije bila tako jasna meta te da teroristi planiraju izvesti napad usporediv s napadima 11. rujna 2001. na SAD.

"Napade 7. srpnja 2005. smatraju samo poèetkom", rekao je neimenovani viši izvor. "Al-Qaida vidi Britaniju kao veliku priliku za smrtonosan napad i izazivanje neugodnosti vlastima", dodao je.

Tradicionalne britanske veze s Pakistanom èine je osobito laganom metom zbog hiljada ljudi koji svake godine putuju izmeðu dviju zemalja otežavajuæi vlastima praæenje moguæih sigurnosnih prijetnji, piše Guardian.

Teroristièke skupine u Velikoj Britaniji razvijaju nove strukture, s voðom, osobom zaduženom za nabavu oružja i obuku te nekoliko dobrovoljaca.

Britanske obavještajne službe i policija tvrde da su uspješno sprijeèili niz planiranih napada nakon londonskih napada u kojima su èetvorica muslimanskih bombaša samoubojica usmrtili 52 putnika triju vlakova podzemne željeznice i autobusa.

No izvori upozoravaju da dobrovoljaca za zamjenu uhapšenih nikada ne nedostaje.

Britanske vlasti nisu željele komentirati ova upozorenja.

AMERIÈKI predsjednik George W. Bush je u intervjuu za amerièku TV-kuæu ABC priznao kako usporedbe rata u Iraku s ratom u Vijetnamu imaju osnove.

Povod za to je bila kolumna Toma Friedmana, uglednog novinara "New York Timesa", koji je dramatiènu eskalaciju nasilja u Iraku u posljednjih nekoliko tjedana usporedio s ofenzivom "Tet" s poèetka 1968 godine. ? dogaðaj koji veæina povjesnièara smatra poèetkom amerièkog ratnog poraza u vijetnamskom ratu.

Komentirajuæi tu kolumnu, Bush je ABC-ovom novinaru Georgeu Stephanopulosu izjavio da bi Friedman mogao biti u pravu, odnosno da postoje sliènosti izmeðu aktivnosti današnjih iraèkih pobunjenika i ofenzive koju su prije skoro èetiri desetljeæa protiv Amerikanaca i njihovih južnovijetnamskih saveznika poduzeli komunistièki Sjeverni Vijetnam i "Vijetkongova" gerila.

"Iraèki pobunjenici i Al-Qaeda oèito misle da æe, ukoliko stvore dovoljno kaosa i krvoproliæa, amerièki narod izgubiti volju za rat i natjerati svoje politièare na povlaèenje" - rekao je Bush.

U sluèaju ofenzive "Tet" se dogodilo nešto slièno ? iako je u vojnièkom smislu predstavljala neuspjeh za Sjevernovijetnamce i komuniste, razina nasilja i amerièkih žrtava zabilježena na TV-ekranima je imala odluèan efekt na amerièko javno mnijenje i prevagu nepovratno donijela zagovornicima povlaèenja amerièkih snaga iz Vijetnama. Pet godina kasnije amerièke snage su se konaèno povukle, a 1975. su komunisti konaèno trijumfirali osvajanjem Južnog Vijetnama.

Bush je, s druge strane, u intervjuu rekao da æe uèiniti sve da se povijest ne ponovi, te da "ne može zamisliti okolnosti" u kojima bi dozvolio da amerièke snage napuste Irak prije "nego što dovrše posao".

U istom intervjuu se osvrnuo i na zahtjeve mnogih politièara Demokratske stranke koji zahtijevaju povlaèenje iz Iraka i rekao kako bi njihovo uvažavanje stvorilo državu - sigurno utoèište za "Al Qaedu". S druge strane je dodao kako ne sumnja u domoljublje demokrata nego u njihovo rasuðivanje.

Intervju se, osim pitanja Sjeverne Koreje, dotakao i izbora za Kongres koji se održavaju za nekoliko tjedana i koji, prema veæini anketa, sve više slièe na ozbiljan poraz Republikanske stranke. Bush ne smatra da se rezultat izbora ne bi trebao protumaèiti kao referendum o Iraku, s obzirom da æe biraèi odluèivati o pojedinaènim kandidatima, a ne o njegovoj administraciji.

D.A.
Foto: Arhiva