ARHIVA

NEMIRI U FRANCUSKOJ OTKRILI NALIČJE MULTIKULTURALNOSTI

Nemiri, u kojima je proteklih tjedana diljem Francuske zapaljeno oko 9.000 automobila i na desetke zgrada, a izravne štete se procjenjuju na stotine milijune eura, otkrili su naličje multikulturalnosti u zemlji koja rado govori o "slobodi, jednakosti i bratstvu". L Trotjedno nasilje u francuskim predgrađima, najgore od studentskih nemira 1968., odraz je duboke krize u francuskom društvu i golema jaza između afričkih i arapskih imigranata, izoliranih i prepuštenih beznađu u getoiziranim naseljima na rubovima gradova i ostatka Francuske. Nemire je potaknula nesretna smrt dvojice tinejdžera iz imigrantskih obitelji koji su se, bježeći pred policijom, sklonili u trafostanicu gdje ih je ubila struja, no prave razloge krize treba tražiti u socijalnoj i gospodarskoj isključenosti imigranata. Između pet i šest milijuna useljenika iz sjeverne i zapadne Afrike, gotovo deset posto stanovništva, živi u iznimno lošim uvjetima, slabo su obrazovani i masovno nezaposleni. Tvrde da su diskriminirani, da ih se tretira kao građane drugog reda i da su izloženi pretjeranom policijskom nadzoru. Stopa nezaposlenosti u Francuskoj kreće se oko 10 posto, a među mladima oko 23 posto, po čemu je Francuska pri europskom vrhu. U nekim predgrađima, tzv. "osjetljivim urbanim područjima" (ZUS), kako ih se službeno naziva, nezaposleno je čak 40 posto mladih, što je najbolji dokaz neuspjeha francuskog modela integracije prema kojem su svi građani, barem na papiru, jednaki. U francuskom parlamentu, primjerice, nema manjina, televizijski voditelji gotovo su isključivo bijelci, kao i većina policajaca. Nemiri su i posljedica velikog jaza između vladajućih elita i običnih građana, koji je rezultirao neuspjehom referenduma o Europskom ustavu u svibnju. Nezadovoljstvo je dugo tinjalo. Čak i prije nemira, paljenje automobila postalo je gotovo ritualni izraz nezadovoljstva u predgrađima. U prvih sedam mjeseci ove godine diljem zemlje zapaljeno je gotovo 22.000 automobila. Uloga islama u nemirima također se ne može posve odbaciti. Francuska ima najveću muslimansku zajednicu u Europi koja se teško integrira u društvo. Muslimanski mladići imaju velikih problema pri zapošljavanju i lak su plijen za radikalne islamske krugove, a muslimani čine i više od polovice zatvorske populacije u zemlji. Ocjene da su nemiri početak džihada i intifade čine se ipak pretjeranim. Analitičari ističu da nasilje nije bilo unaprijed planirano ni organizirano. Gotovo polovica od oko 3.000 uhapšenih bili su tinejdžeri i sitni kriminalci, a ne radikalni islamisti. S time se slažu i mnogi muslimanski svećenici u zemlji. "Ovdje se ne radi o islamu", ocijenio je Khalil Merroun, rektor džamije u Evryju. Unija islamskih organizacija Francuske (UOIF) proglasila je čak fetvu kojom je zabranila muslimanima da sudjeluju u nasilju. Francuske vlasti optužuje se da su zanemarile i okrenule leđa predgrađima, no u posljednja tri desetljeća pokrenuto je niz inicijativa za rješavanje njihovih problema. Prvi plan za poboljšanje uvjeta stanovanja pokrenut je još 1977.godine. Nakon nereda nedaleko od Lyona 1981., socijalistička vlada pokrenula je "obuhvatnu politiku za predgrađa" u cilju borbe protiv socijalne isključenosti. Tijekom 1980-ih milijarde franaka uložene su u obnovu siromašnih naselja, poticanje školskih programa i udruženja mladih, a 1996. osnovane su bescarinske zone kako bi se potaknulo otvaranje novih radnih mjesta u predgrađima. Vlada desnog centra nastavila je 2002. provoditi aktivnu politiku prema predgrađima. Čini se da problem nije u zanemarivanju, nego u neučinkovitosti tih programa, ističu analitičari. Gospodarska situacija u predgrađima nije se poboljšala, a sigurnosna je još i gora. Nitko se nije pozabavio pravim uzrocima problema, poput loših škola, a novac nije stigao do onih kojima je to najpotrebnije. Premijer Dominique de Villepin izjavio je 8. studenoga da će vlada pokušati preokrenuti taj trend, obećavši više sredstava za programe usmjerene prvenstveno na ljude, a ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy najavio je jačanje sigurnosti u predgrađima i borbu protiv delikvencije. Po analitičarima, kriza je odraz dubokih strukturnih problema, a ne samo pogrešaka jedne vlade. Francusko tržište rada karakteriziraju, naime, visok stupanj socijalne zaštite i brojna ograničenja, poput 35-satnog radnog tjedna, što ne pogoduje zapošljavanju, a upravo je masovna nezaposlenost glavni razlog golemog nezadovoljstva i uzrok svih ostalih problema. Piše: Zrinka Trešćec (Hina) xztre yps

"Francuskoj hitno treba etnička statistika"

FRANCUSKI ministar za ravnopravnost građana Azouz Begag zahtijeva od francuske vlade da hitno ukine zabranu skupljanja podataka pomoću kojih bi vlasti dobile uvid u nacionalnu, vjersku i rasnu statistiku stanovništva. Begag svoj zahtjev temelji na ideji da bi vlast uvidom u spomenutu statistiku imala jasniju sliku o ravnopravnosti francuskog stanovništva, jer bi se time lako moglo vidjeti kakav je profil populacije zaposlen u raznim sektorima državnog društva, počevši od policije, sudstva, javne službe te privatnog sektora. Ministar vjeruje da bi se transparentnom analizom prikupljenih podataka mogla utvrditi opravdanost tvrdnji koje su posljednjih 20-ak dana iznosili francuski useljenici, uglavnom crnici i muslimani, nezadovoljni svojim statusom u društvu. Prosvjednici su kao glavni razlog divljanja na ulicama francuskih gradova navodili diskriminaciju u dodjeli poslova, zbog koje je i većina useljenika došla živjeti u Francusku. Begag pak želi utvrditi istinitost tih tvrdnji, a pravi uvid u stanje mogao bi dovesti do konkretne promjene koja bi rezultirala pozitivnim ishodom za obje strane, u ovom slučaju za useljenike i starosjedioce. "Moramo vidjeti pravu boju Francuske. Da bismo to utvrdili moramo izmjeriti proporciju useljeničke djece u policiji, sudstvu, javnom ali i u privatnom sektoru." - smatra Begag, prenosi Le Figaro. Ministar za ravnopravnost se nada da će parlamentarni izbori 2007. godine donijeti veći postotak kandidata pripadnika manjinskih etničkih skupina koji će ući u parlament. Prema postojećem stanju, niti jedan član parlamenta s francuskog glavnog državnog teritorija nije afričkog ili arapskog podrijetla, dok na istom prostoru čak 10 posto populacije sačinjavaju upravo Arapi i Afrikanci. "Mjesto rođenja našeg stanovništva, i njihovih predaka, mogu nam dati ideju o razmjerima razlika u društvu, ali i čvrstu točku za djelovanje u rješavanju problema" - zaključio je ministar  Begag. (Foto: Arhiva)

Soros: Vrijeme je za neovisnost Kosova

GEORGE SOROS izjavio je u subotu u Tirani kako nema drugog rješenja za Kosovo već samo neovisnost od Srbije, javljaju albanski mediji. "Prema mojoj ocjeni vrijeme je za neovisnost Kosova, ali trebaju se stvoriti uvjeti i za bolju budućnost manjina" izjavio je Soros kojega su u Tirani primili najviši predstavnici Albanije.

Slovenskog predsjednika u Podgorici će dočekati protesti

SLOVENSKOG predsjednika Janeza Drnovšeka, koji u ponedjeljak stiže u radni posjet Crnog Gori, u Podgorici će dočekati protesti prosrpskih stranaka, javili su u subotu crnogorski mediji. Janez Drnovšek bi tokom posjeta Crnoj Gori trebao iznijeti svoj plan rješavanja krize na Kosovu. Slovenski predsjednik nedavno je trebao posjetiti Beograd, ali je predsjednik Državne zajednice Svetozar Marović odgodio susret zbog Drnovšekovih stajališta o neovisnosti Kosova. Srpska narodna stranka (SNS) priopćila je da slovenski predsjednik Janez Drnovšek nije dobrodošao u Crnu Goru te je najavila proteste ispred Skupštine Crne Gore. "Ako dođe do tog posjeta u ponedjeljak, SNS će organizirati veliko okupljanje na kojemu će građani Podgorice osobno reći Drnovšeku da nije dobrodošao u Crnu Goru, jer dolazi pojačati ionako izraženu sveukupnu, osobito političku krizu u Crnoj Gori", rekao je čelnik SNS-a Andrija Mandić. Donedavni čelnik Narodne stranke (NS) Dragan Šoć najavljeni posjet slovenskoga predsjednika ocjenjuje kao "grub diplomatki politički faul". Zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić kaže da je Drnovšekov posjet "prst u oko Srbiji" te da "slovenski predsjednik i crnogorski premijer Milo Đukanović rade na istom poslu". "Oni pokušavaju zakomplicirati cijelu situaciju uoči početka pregovora o Kosovu i to na najprizemniji način", rekao je Nikolić podgoričkim medijima. Pojedinosti o Drnovšekovu posjetu Crnoj Gori nisu priopćeni.

Uhapšenici iz Sarajeva eksploziv pribavljali za teroriste

DVIJE osobe koje su jučer uhapšene u Sarajevu pod sumnjom da su povezane s terorističkim aktivnostima priznale su policiji kako su se pripremali izvesti teroristički napad u Bosni i Hercegovini, prenosi u subotu "Dnevni avaz". Citirajući neimenovanog bosansko-hercegovačkog dužnosnika, list navodi kako su obojica uhapšenih bošnjačke nacionalnosti te da su se bavili nabavkom eksploziva za ranije otkrivene i privedene Mirsada Bektaševića i Abdulkadira Cesira. Bektašević i Cesir, državljani Švedske odnosno Turske, uhapšeni su u Sarajevu 19. oktobara i od tada se nalaze po istragom Tužiteljstva BiH, a sumnja se kako su pripremali napade na neko od veleposlanstva zapadnih država u BiH. Dvojica njihovih pomagača uhapšenih u petak, prema medijskim navodima, provodili su i neku vrstu paravojnih aktivnosti na području Bjelašnice i Igmana. Policija, odnosno Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) nastavili su potragu za mogućim ostalim članovima terorističke skupine.

U samoubilačkom napadu u Abu Saidi najmanje 35 poginulih

U NAPADU automobilom bombom u mjestu Abu Saida na šator u kojemu je obitelj pokojnika primala izraze sućuti, osim napadača samoubojice poginulo je najmanje 35 osoba, a više od 50 ih je ozlijeđeno, izvijestio je šef policije pokrajine Diyala Mahmud Hmud. Abu Saida je mjesto koje je smješteno tridesetak kilometara sjeveroistočno od Baqube. Prema riječima jednog od očevidaca iz šijitske obitelji Srayui, koji je, zajedno s ostalom rodbinom primao izraze sućuti zbog smrti člana obitelji, odjednom je u šator velikom brzinom uletio automobil i eksplodirao. "Puno je mrtvih i ranjenih", rekao je. Među ozlijeđenima je šef gradske uprave Abu Saida i dvojica njegove braće, kazao je za Reuters Mahmud Hmud.

ASHDOWN: BIH OSTVARILA NAPREDAK, ALI JE POTREBNO MODERNIZIRATI DRŽAVU

Bosna i Hercegovina je 10 godina nakon Daytonskog sporazuma ostvarila bitan napredak i stabilizaciji i reformama, ali joj predstoje značajni napori kako bi postala moderna demokratska država koja će se uključiti u Europsku uniju, rekao je u petak navečer u Daytonu visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown. "Dayton se deset godina kasnije pokazuje kao izvanredan uspjeh, ali još treba mnogo učiniti kako bi se omogućilo da BiH dovrši svoj put prema suverenoj demokratskoj državi", rekao je novinarima Ashdown koji sudjeluje u obilježavanju 10. obljetnice Daytonskog sporazuma. Daytonski sporazum je osigurao prekid rata u BiH te stvorio stabilnost koja je omogućila postupne političke i ekonomske reforme. BiH je sada toliko uznapredovala s reformama da može otpočeti pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU, istaknuo je Ashdown. Ashdown je rekao da nakon daytonske faze u BiH treba uslijediti faza u kojoj treba "postupno mijenjati daytonsku strukturu" BiH kroz konsenzus tri njegova naroda kako bi se stvorio moderni ustav zemlje. Evolutivnim promjenama sada treba omogućiti izmjene daytonske strukture BiH kako bi se stvorila "visoko decentralizirana država" koja će izgledati slično Švicarskoj ili Belgiji i koja će bolje funkcionirati u korist svojih građana i pripremiti se za ulazak u Europsku uniju. Predstavnici parlamentarnih stranaka BiH i međunarodna zajednica počeli su razgovore o promjeni daytonskog ustava kako bi dogovorili izmjene koje će jačanjem središnjih institucija vlasti omogućiti bolje funkcioniranje BiH kao jedinstvene države. Ashdown u siječnju iduće godine odlazi s mjesta visokog predstavnika u BiH, a međunarodna zajednica planira do izbora u oktobaru 2006. ukinuti tu funkciju, čije bi ovlasti postupno trebale preuzimati vlasti BiH. Ta funkcija bi se trebala pretvoriti u funkciju posebnog predstavnika Europske unije. BiH izlazi iz faze Daytona u fazu Bruxellesa u kojoj treba izgraditi državu koja će moći samostalno funkcionirati, kazao je Ashdown. Europska unija sada bi trebala imati glavni utjecaj na budući napredak BiH", rekao je Ashdown u petak na političkom forumu posvećenom obilježavanju 10. obljetnice Daytonskog sporazuma. Govoreći o ulozi Hrvata u BiH, Ashdown je rekao novinarima da su Hrvati kao najmalobrojniji narod u državi s pravom nervozni oko preživljavanja svog nacionalnog identiteta, jezika i kulture. Ashdown je, međutim, poručio Hrvatima u BiH kako je najbolje jamstvo za preživljavanje njihova identiteta "agresivan" rad na uključivanju BiH u EU, koja inzistira na očuvanju identiteta europskih naroda, ponekad i protiv pojedinih europskih država. "Hrvati su apsolutno ključni za BiH koja ne bila ono što jest bez hrvatskog naroda i izgubila bi svoj multietnički karakter", rekao je on. Ashdown je istaknuo da su Hrvati, iako najmalobrojniji, ekonomski najjači narod u BiH, navodeći posebice gospodarsku snagu Hercegovine. Rekao je kako će interesima Hrvata u BiH najbolje koristiti ne da prigovaraju kako je svijet nepošten prema njima nego da snažno iskoriste utjecaj i moć koju imaju kako bi oblikovali smjer u kojem se kreće BiH, odnosno da je predvode na putu prema EU-u gdje će biti najbolje zaštićeni. (Hina) xsl ydj