Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Oglušili se na prijetnje: Američki nosač aviona stigao nadomak Irana
Foto: Wikimedia
AMERIČKI nosač aviona USS Abraham Lincoln sinoć je uplovio u Arapsko more, a potez se može smatrati svojevrsnim testiranjem iranskih živaca, javlja CNN.
Podsjetimo, kada je nedavno nosač USS John Stennis napuštao ovo područje, Iran je poslao upozorenje Amerikancima da više ne vraćaju svoje ratne brodove u ovo more, jer će u protivnom zatvoriti Hormuški tjesnac i biti spremni na obračun.
Valja napomenuti kako se USS Abraham Lincoln zapravo pridružio nosaču aviona USS Carl Vinson koji je cijelo vrijeme bio u regiji. Sad kada su dva nosača prisutna na ovom mjestu, što je standardna američka praska, svi su elementi ispunjeni za prolaz američkih nosača Hormuškim tjesnacem do Perzijskog mora, objašnjava CNN.
Ministar obrane Leon Panetta objasnio je kako se snažno prisustvo američke mornarice u ovoj regiji neće dovesti u pitanje, ali nije precizirao kada će točno nosač proći kroz Hormuški tjesnac. U svakom slučaju, napetost između Irana i SAD-a u narednim bi danim ponovno mogla porasti.
Istovremeno je francuski predsjednik Sarkozy poslao novi "apel svijetu" da Iran prisili na pregovore o nuklearnom programu. Dodao je kako samo mnogo strože sankcije Iranu mogu spriječiti vojnu intervenciju u toj zemlji, što je postavio kao zadnju opciju na raspolaganju.
Velika EU ucjena: Samo će potpisnice fiskalne unije imati pravo na financijsku pomoć
Foto: AFP
NAJVAŽNIJA odluka proizišla sa velikog EU summita u prosincu prošle godine, ona o formiranju fiskalne unije, dobila je prve konkretne pravne konture. A neke od njih bi se mogle pokazati problematičnima.
Njemački zahtjev: Nema financijske pomoći bez članstva u fiskalnoj uniji
Među njima se ističe klauzula koja proizlazi iz najnovije verzije sporazuma o fiskalnoj uniji, a koja određuje da zemlje EU koje ne potpišu ovaj pakt neće moći tražiti bailout ili neke druge oblike financijske pomoći.
"Odobrenje financijske pomoći unutar okvira novih programa pod okriljem Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) bit će uvjetovano ratifikacijom ovog sporazuma", stoji u tekstu ugovora kojeg je vidio EU Observer. Isti portal navodi kako je ova klauzula nastala na temelju zahtjeva Njemačke.
Svako kršenje pravila znači proces na Europskom sudu pravde
Nadalje stoji kako je sve točke nužno zakonski regulirati, po mogućnosti na ustavnoj razini. Definirano je i proračunsko pravilo koje zemlje potpisnice pakta obvezuje da strukturalni deficit drže do granice od 0,5 posto BDP-a. Pod strukturalnim deficitom se podrazumijeva onaj koji ne uključuje privremene proračunske troškove i dopune proračuna.
Napominje se kako se zlatno proračunsko pravilo može zaobići samo pod "izvanrednim okolnostima", poput onih "neuobičajenih događaja koji su izvan kontrole" ili "velikog ekonomskog sloma" neke države. Svako kršenje ovih pravila podrazumijeva mogućnost da tu zemlju neka druga potpisnica pakta odvede pred Europski sud pravde.
Smanjena uloga Europske komisije, određene visine penala
Prema ranijim verzijama pakta, funkcija "tužitelja" bila je dodijeljena Europskoj komisiji, ali je njena funkcija sad reducirana na izvjestiteljsku. Drugačije rečeno, zemlje Europskoj komisiji mogu prijaviti drugu državu koja je prekršila pravila, a ako EK utvrdi da su pravila zaista prekršena, slijedi parnica na Europskom sudu pravde. U tekst je uključena i jedna nova ideja, a ta je da će se sve kazne i globe koje će plaćati zemlje grješnice dodavati u 500 milijardi eura težak ESM fond.
Ukoliko se zemlje koje su prekršile pravila ogluše na odluke Europskog suda pravde, odredit će im se dodatna kazna čija će visina biti ograničena na 0,1 posto BDP-a te zemlje.
Hoće li Šveđani i Poljaci pristati na kompromisno rješenje?
Još jedna promjena uvedena je po pitanju prisustvovanja predstavnika ne-euro zemalja na sastancima predstavnika eurozone. Prijašnje verzije pakta su sugerirale kako će redovni sastanci zemalja eurozone biti ekskluzivni, zbog čega su se snažno pobunili Poljaci i Šveđani, koji su zaprijetili da neće potpisati sporazum o fiskalnoj uniji ako im se ne dopusti prisustvo na tim sastancima.
Nova verzija pakta ne ispunjava njihove zahtjeve u potpunosti, ali otvorenom ostavlja mogućnost da predsjedavajući euro sastanaka pozove zemlje koje nisu u eurozoni da prisustvuju sastancima "kako bi diskutirali specifične teme koje se tiču implementacije sporazuma".
Sporazum o fiskalnoj uniji na snagu će formalno stupiti 1. siječnja 2013. godine, pod uvjetom da ga je dotad ratificiralo 12 zemalja eurozone. Ukoliko se to ne dogodi do početka 2013. godine, pakt će zakonsku snagu dobiti čim ga potpiše 12. zemlja eurozone.
Britanski veto može se zaobići
Zadržan je i još jedan zahtjev Europskog parlamenta - da se fiskalni pakt kojeg su stvorile 26 članica EU na međuvladinoj razini u roku od pet godina zakonski spoji s temeljnim Eu ugovorom na razini svih 27 zemalja. Podsjetimo, na zadnjem summitu Velika Britanija je stavila veto na sporazum o fiskalnoj uniji te izazvala pravi mali politički kaos.
Međutim, u tekstu sporazuma o fiskalnoj uniji napominje se kako ostale zemlje mogu premostiti britanski veto na temelju pravila o takozvanoj "užoj suradnji". Riječ je o provizornoj odredbi temeljnog ugovora EU koja podgrupama zemalja dopušta usvajanje novih zakona kada ne postoji opći konsenzus.
Politički lideri zemalja EU već će 30. siječnja pokušati pronaći politički konsenzus o ovom nacrtu sporazuma. Ukoliko se svi slože, potpisivanje bi se odigralo već u ožujku.
I europska povjerenica za digitalne poslove opalila po SOPA-i: Nikome ne trebaju loši zakoni
Foto: AFP
EUROPSKA povjerenica za digitalne poslove Neelie Kroes pridružila se brojnim protivnicima kontroverznog američkog prijedloga zakona o sprječavanju online piratstva, poznatijeg kao SOPA.
"Drago mi je da se omjer snaga oko SOPA-e obrće. Ne trebaju nam loši zakoni u trenucima kada bi trebali štiti pozitivne učinke slobodnog interneta", poručila je Kroes preko Twittera.
"Prebrza vožnja je također zabranjena, ali zbog toga ne stavljamo ležeće policajce na autocestu", dodala je nešto kasnije, javlja Wall Street Journal.
Poruke je poslala nešto prije nego li je glavni zagovaratelj SOPA-e, republikanac Lamar Smith, odlučio na neko vrijeme "povući prijedlog zakona dok se ne postigne jači konsenzus po tom pitanju". Glasanje o zakonu odgođeno je i u Senatu.
Mađarski premijer izgubio bitku s EU-om: Mijenjat ćemo sporne zakone
Foto: AFP
ČINI se kako je mađarski premijer Viktor Orban shvatio da više nema municije za rat s Europskom komisijom.
Danas je kazao kako će planirano sjedinjenje Mađarske centralne banke s financijskim regulatornim tijelima biti odbačeno zbog kritika iz Bruxellesa. Podsjetimo, Europska komisija Mađarskoj je dala ultimatum da odustane od spornih reformi na području pravosuđa i osiguranja nezavisnosti centralne banke.
"Ako naši prijedlozi ozbiljno štete interesu Mađara, onda je logično i prirodno da ćemo od njih morati odustati", kazao je Orban danas u parlamentu.
Orban je ocijenio kako će politički dogovor s Jose Manuelom Barossom postići u Bruxellesu već sljedećeg utorka. "Mislim da ne postoje neka posebno teška pitanja. Ovi zakoni nisu ključni, pa je bolje da izađemo ususret zahtjevima EU", kazao je za mađarski radio MR! Košut, prenosi AFP.
Ovakav ishod se mogao i očekivati jer se Mađarska zadnjih dana zaista našla u nepovoljnom položaju. Financijski problemi su se nagomilali, te je Mađarska već duže vrijeme bila u pregovorima s EU-om i MMF-om oko odobravanja nove kreditne linije pomoći u vrijednosti između 15 i 20 milijardi eura. Međutim, ti su pregovori propali kada je Mađarska donijela sporne zakone.
Nalaženje kompromisa s EU-om, odnosno pristanak na zahtjeve Komisije, ključno je i za visinu prinosa na mađarske obveznice, koji su u zadnjih mjesec dana jako skočili.
Video: Dok voda nadire u brod, posada putnicima govori kako je sve u redu, a kapetan večera
Foto: AFP
IZ DANA u dan pojavljuje se sve više video snimki s Coste Concordije koje pokazuju da je na brodu u trenucima nesreće vladalo potpuno kaotično stanje, posebno u smislu čudnih i neistinitih obavijesti koje je osoblje broda davalo putnicima.
Najnovija od njih pokazuje jednu članicu posade koja putnike uvjerava da je situacija pod kontrolom, jer je "riješen problem s električnim generatorom". Problem se očituje u činjenici da su kapetan i članovi posade u tom trenutku već znali da je rupa na trupu broda prevelika i da Costa Concordia tone, piše Daily Mail.
Kapetanove laži krive za smrt putnika
"Ovo je poruka od kapetana. Lijepo vas molimo da se vratite u svoje kabine ili idite prošetati. Rješavamo električni problem koji imamo s generatorom", objašnjavala je zbunjenim putnicima. "Molim vas da se vratite u svoje kabine gdje ćete moći sjesti i smiriti se. Sve je pod kontrolom", uvjeravala je članica posade putnike.
Iako je rupa u tom trenutku bila duga 70 metara, kapetan je posadi naredio da putnicima poruče kako je riječ o električnom kvaru. Samo pola sata kasnije, kapetan je naredio napuštanje broda. Nažalost, mnogi koji su poslušali prvi savjet i otišli u kabine više nisu dobili priliku za spas, te su ostali zatočeni u unutrašnjosti broda koji se ubrzo okrenuo.
Kapetan naručio večeru skoro sat vremena nakon što se brod nasukao
Pojavio se i još jedan skandalozan detalj koji dodaje novi grijeh na istu brojnih propusta kapetana Schettina. Brodski kuhar Rogelio Barista kazao je kako je kapetan u 22.30 sati naručio večeru i išao jesti. U tom trenutku Costa Concordia je već 50 minuta bila nasukana.
"Nije nam bilo jasno što radi. Imali smo osjećaj da nešto nije u redu. Namirnice su padale s kuhinjskih polica i bilo je jasno da nešto nije u redu. Radim 12 godina kao brodski kuhar i vidio sam štošta pa nisam paničario, ali sam se definitivno pitao što to kapetan radi i zašto je u kuhinji", kazao je kuhar za filipinsku televiziju GMA.
Bijeg od vode kao u filmovima
Pojavila se i još jedna amaterska snimka, koja pokazuje stanje u potpalublju u trenucima nesreće. Jasno se vidi kako su i putnici i članovi posade bili jednako zbunjeni, pogotovo u trenucima kada je niz stepenice počela nadirati velika količina vode. Uslijedio je "luđački" bijeg po hodnicima.
Potraga za preživjelima obustavljena zbog sigurnosnih razloga
Danas je potraga za eventualnim preživjelima obustavljena zbog sigurnosnih razloga, jer je zabilježeno dodatno potonuće broda. Dok se brod ne stabilizira ronioci neće moći u akciju. Još uvijek se 21 osoba smatra službeno nestalom, a šanse da će netko od njih biti pronađen živ svedene su na minimum.
Cyber odmazda: Američka vlada ugasila Megaupload, hakeri uzvratili rušenjem stranica FBI-a
Screenshot: YouTube
UBRZO nakon što je američka vlada ugasila internetsku stranicu Megaupload.com, na svojoj je koži osjetila bijes i odmazdu hakera koji su uzvratili istom mjerom i izveli napad na stranice FBI-a koje nisu bile dostupne nekoliko sati, piše Forbes.
Situacija u virtualnom svijetu sve se više zahuktava od kad je američka vlada predložila kontroverzni zakon kojim bi se onemogućilo besplatno dijeljenje sadržaja na internetu.
Zamračenje Wikipedije
U četvrtak popodne nakon što je FBI ugasio Megaupload, hakerski kolektiv Anonymous preuzeo je odgovornost za cybernapade kojima su srušene internetske stranice U.S. Justice Departmenta, FBI-a, Universal Musica i M.P.A.A.-a i R.I.A.-e.
Svoj protest prema prijedlogu zakona za zaštitu od internetskog piratstva ovaj su tjedan pokazale brojne internetske stranice, a među njima i Wikipedia, koje su "zamračenjem" svog sadržaja pokazale svoju viziju interneta nakon što bi na snagu stupila SOPA, odnosno "Stop Online Piracy Act".
Protiv zakona Google, Facebook i Twitter
Tom zakonu protive se i tvrtke Google, Facebook i Twitter koje smatraju da bi se njegovim uvođenjem vrlo lako mogle ugroziti inovacije internetskih kompanija i sama nacionalna cyber sigurnost.
Sve dodatne informacije o projektu "Blackout" i protestu protiv kontroverzne SOPA-e možete saznati na stranici sopastrike.com, na kojoj ćete naći i popis tvrtki i internetskih stranica koje svojim sudjelovanjem u akciji podržavaju spomenuti projekt.
Šverc osobno odobrio Pinochet: Čileanski generali osuđeni zbog prodaje oružja Hrvatskoj
Foto: Ilustracija
ČILEANSKI Vrhovni sud danas je jednoglasnom odlukom osudio dvojicu umirovljenih generala zbog ilegalne prodaje oružja Hrvatskoj prije 20 godina, čime su prekršili embargo koji je uspostavio UN.
Umirovljeni generali Hector Letelier Skinner te Vincente Rodriguez Bustos dobili su po tri godine zatvora. Osuđeno je još osmero ljudi, a svima je dopušteno da kazne odsluže u kućnom pritvoru, javlja Associated Press.
Konstatirano je kako je Čile 1992. godine privatnim avionom u Budimpeštu poslao 36 sanduka oružja i municije. Oružje su pokušali prokrijumčariti kao humanitarnu pomoć za Hrvatsku, ali su UN-ovi promatrači prevaru shvatili na vrijeme.
Ovaj se slučaj povezuje sa smrću pukovnika Gerarda Hubera koji je o nezakonitim radnjama obavijestio tadašnjeg šefa države Augusta Pinocheta. Huber je umro prije negoli je mogao svjedočiti. Isprva je njegova smrt proglašena samoubojstvom, ali je sudac kasnije konstatirao da ga je netko drugi prethodno upucao u glavu prije negoli je njegovo tijelo bačeno s mosta. Ubojica nikad nije otkriven.
Huberov šef, general Carlos Krumm posvjedočio je kako je ilegalna prodaja oružja bila odobrena osobno od strane Pinocheta, prenosi AP.
