PRIPADNICI MUP-a Srbije u petak rano ujutro sukobili su se sa skupinom članova vehabijskog pokreta nedaleko Novog Pazara gdje je jedan vehabija smrtno stradao, prenosi radio 92.

Policija je jutros nešto prije 5 sati pokušala ući u jednu kuću u selu Donja Trnava za koju se pretpostavljalo da se u njoj krije jedan od vođa vehabijskog pokreta.

Prilikom ulaska na pripadnike policije bačena je ručna bomba u čijoj je eksploziji ozlijeđen jedan policajac.

RTS neslužbeno doznaje kako je u brdima oko Novog Pazara policijska antiteroristička postrojba opkolila kuću s trojicom istaknutih vehabija. Opirući se uhapšenju vehabije su bacile nekoliko bombi i otvorile vatru iz automatskog oružja.

Specijalci su uzvratili i tom prilikom jedan vehabija je smrtno stradao, drugi je ranjen, a jedan je uhapšen. U akciji je ranjen i jedan specijalac, priopćeno je iz srbijanskog MUP-a.

I.K.

U SVJETSKOJ BANCI je, kako piše "Financial Times", došlo do otvorenog raskola među najvišim dužnosnicima nakon što je izvršni direktor Graeme Wheeler u srijedu predsjednika Paula Wolfowitza pozvao da "u interesu Banke" podnese ostavku.

Zahtjevi za Wolfowitzevom ostavkom su se zaredali nakon što je otkriveno da je po preuzimanju dužnosti 2005. godine svojoj ljubavnici Shahi Rizi, inače službenici Banke, namjestio unosan posao u američkom State Departmentu.

Wolfowitz je na čelo Banke došao na inzistiranje američke vlade, a prije dolaska na tu funkciju je kao zamjenik američkog ministra obrane bio jedan od glavnih zagovornika pohoda na Irak, odnosno jedan od vođa "neoconske" frakcije u Bushovoj administraciji.

"International Herald Tribune", pak, piše kako je Wolfowitz kao Rumsfeldov zamjenik Shahi Rizi, koja inače uživa reputaciju jedne od vodećih feministica u arapskom svijetu, godine 2003. omogućio da za račun Pentagona otputuje u Irak kako bi nakon američke invazije procijenila položaj žena u toj zemlji.

U samoj Svjetskoj banci, pak, veliki dio uposlenika se okrenuo protiv Wolfowitza, a mnogi po uredima nose odijela s plavom vrpcom u znak protesta, odnosno solidarnosti s kolegama koji traže ostavku predsjednika.

Wolfowitz je, pak, zahvaljujući podršci predsjednika Busha, odlučan u tome da ostaje na svom položaju do redovnog završetka mandata.

Međutim, Wheeler, iza kojega stoji članovi Upravnog odbora Banke imenovanih od europskih vlada, ne može biti smijenjen od strane Wolfowitza.

Većina upućenih u zbivanja u Banci spominju da se među osobljem, a pogotovo među najvišim dužnosnicima, razvio "građanski rat", odnosno "šizma" na Wolfowitzeve i Wheelerove pristaše.

Wheeler uživa podršku europskih zemalja, ali i kadrova imenovanih od Wolfowitzevog prethodnika Paul Wolfehnsona. Većina njih je koncentrirana u u uredima zaduženim za Istočnu Aziju, Južnu Aziju i Latinsku Ameriku.

Wolfowitza, pak, podržavaju kadrovi koje je on sam postavio kao i uredi koji se bave Afrikom.

Mnogi dužnosnici Banke su zabrinuti kako će se ova situacija odraziti na rad Banke, odnosno koliko će potrajati, s obzirom da se stvorila pat-pozicija u kojoj nijedna strana trenutno ne može nadvladati drugu.

D.A.

Foto: AFP

24-GODIŠNJI Indijac kojega je policija u srijedu uhapsila zbog sumnje da je ubio 20-godišnju Jelenu Ivanišević iz Ogulina, priznao je ubojstvo, javljaju švedski mediji. Mediji pišu kako se radi o Venkateshwaru Reddyu Tullagurdu.

Policija je o slučaju iznijela vrlo malo detalja. Poznato je kako se radi o mladiću koji je s Jelenom pohađao sveučilište u Gothenborgu, no motivi su još uvijek nejasni.

"Znamo tko je on, što je radio u Švedskoj te u kakvoj je vezi bio s Jelenom. Više od toga ne mogu reći" - rekao je glasnogovornik tamošnje šolicije Thomas Fuxborg.

Ne zna se točno koliko je dugo Indijac bio u Švedskoj, no policija je prilično sigurna kako je zemlji najmanje godinu dana. Prošle je godine bio osumnjičen za silovanje, no nakon saslušanja je bio oslobođen. Istraga vezana za silovanje još uvijek je u tijeku.

Ivanišević je prošlog četvrtka navečer nađena mrtva u vili u švedskom Goethenburgu, a njezino je beživotno tijelo nađeno nakon što su prijatelji i obitelj dojavili policiji kako su zabrinuti za nju, budući da im se nekoliko dana nije javljala.

Policija je nakon pronađena tijela preminule Ivanišević pokrenula opsežnu pretragu vile u kojoj je pronađena, a ljudi koji su bili s njom u kontaktu podvrgnuti su ispitivanju.

Kako javljaju mediji, poslodavci djevojke u vrijeme ubojstva nisu bili kod kuće, a potraga za njom pokrenuta je nakon što se Ivanišević nekoliko dana nije javljala na telefon.

Kako javljaju švedski mediji, djevojka je u tu zemlju otišla u želji za studiranjem, a baby-sittingom željela je zaraditi dodatni džeparac. U Gothenburgu je, kako također javljaju tamošnji mediji, boravila kod ugledne obitelji direktora jedne ugledne tvrtke.

A.H.

EUROPSKI savez novinara, Sindikat novinara Austrije, Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske, Društvo novinara Slovenije i Sindikat novinara Slovenije te Klub inozemnih dopisnika u Hrvatskoj u današnjem priopćenju za medije izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog prijevremenog otkaza Matiji Grahu, dopisniku slovenskog dnevnog lista "Delo" iz Beča i Roki Kajzeru, dopisniku "Dela" iz Zagreba.

Protiv dvojice dopisnika uprava je pokrenula nepravedni postupak otkazivanja ugovora o zaposlenju iz razloga nesposobnosti, a koji vrlo lako može završiti prekidom radnog odnosa. Pozivamo na hitan prekid započetih postupaka i svih zloporaba instrumenata radnog prava za discipliniranje kritičnih novinara.

U svojim komentatorskim i člancima u kojima iznose svoje mišljenje oba su dopisnika zastupala mišljenja koja su često bila drugačija od stajališta slovenskog ministra/ministarstva vanjskih poslova, što po našem mišljenju predstavlja stvari razlog pokretanja otkaznog postupka, a koji se istovremeno može smatrati oblikom osvete za javno otkrivanje postupaka protiv njih.

Sankcioniranje novinara zbog izražavanja mišljenja predstavlja nedopustivo zadiranje u ustavno i međunarodno zagarantirano pravo na slobodu izražavanja. Dojam je kako se dopisnicima otkazuje zbog toga što slovenska vlada ne želi neovisno izvješćivanje i komentiranje iz Austrije i Hrvatske.

Službena podloga otkazivanju jest negativna ocjena rada dvojice dopisnika koju im je dao urednik vanjske redakcije Dela. Dan prije otkazivanja u javnost je došla informacija kako je negativnu ocjenu od urednika zatražila uprava.

Dodajemo kako su predstavnici koruških Slovenaca Matiji Grahu zahvalili za kritičko i objektivno izvješćivanje o događajima u Koruškoj, te su izrazili solidarnost i žalost zbog toga što će morati utihnuti "hrabri glas potpore koruških Slovenaca". Prije tjedan dana Grah je za svoj dopisnički rad dobio novinarsku nagradu Društva novinara Slovenije.

Podsjećamo kako slovenski zakon o medijima izričito nalaže da se novinaru "ne smije otkazati radni odnos ili prekinuti ugovor s njim, smanjiti plaća, promijeniti status u uredništvu ili na bilo koji način pogoršati položaj zbog izražavanja mišljenja i stavova koji su u skladu s programskom osnovom i profesionalnim pravilima, mjerilima i standardima." Novinska kuća "Delo"

Prijevremeni otkaz dvojici "Delovih" dopisnika i pokretanje postupka za otkazivanje ugovora o zaposlenju najistaknutiji su primjeri sve težih pritisaka i cenzure s kojima se susreću novinari i novinarke u Sloveniji, ne samo u "Delovom", već i u drugim uredništvima.

Europski savez novinara je na nedavnoj skupštini u Zagrebu u posebnoj izjavi izrazio duboku zabrinutost zbog izvješća o pritiscima na novinare te je osudio neposredno zadiranje u sam novinarski rad, primjerice prijetnjama s posljedicama ukoliko "budu i dalje pisali na takav način", kao i drugim mjerama kojima je cilj uvođenje samocenzure i odsutnosti kritičke analize vlasti.

Posljednji potezi uprave "Dela" spomenute ocjene nažalost još više produbljuju te ukazuju na demonstraciju gotovo neograničene moći uprave i vlasti nad pravom javnosti da bude obaviještena, navodi se u priopćenju koje između ostalih potpisuju i Arne Koenig u ime Europskog saveza novinara (EFJ) te Franz C. Bauer predsjednik Sindikata novinara Austrije.

Priopćenje su potpisali i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lucić Luce, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Katja Kušec, predsjednik Društva novinara Slovenije Grega Repovž, predsjednik Sindikata novinara Slovenije Iztok Jurančič te Zorica Stanivuković u ime Kluba stranih dopisnika u Hrvatskoj.

I.K.

GLAVNA haška tužiteljica Carla del Ponte je u razgovoru objavljenom u današnjem broju sarajevskog Dnevnog avaza demantirala optužbe koje je terete za sakrivanje dokumenata kojima se moglo dokazati kako je Srbija izravno bila uključena u agresiju na teritoriju Hrvatske i BIH.

Del Ponte je odlučila odgovoriti na optužbe Geoffreya Nicea, tužitelja u slučaju Slobodana Miloševića, koji je u svom pismu optužuje za prikrivanje dokaza te načinu na koji se dokumenti proglašavaju tajnima.

"Optužbe su neutemeljene, ja ne sklapam dogovore."

"Te optužbe potpuno su neosnovane i vjerujem da potječu iz nedovoljnog razumijevanja postupaka pred ovim sudom. Ja ne sklapam dogovore. Moj posao i posao mog ureda je da sakupljamo dokaze i dokažemo optužbe u sudnici. Tokom svih ovih godina ulagali smo ogromne napore kako bismo došli do dokaza o krivici onih koji su optuženi za neke od najgorih zločina počinjenih tokom prošlog stoljeća." - komentirala je Niceove optužbe Del Ponte.
 
"Želim napomenuti da smo uspjeli dokazati da je počinjen genocid u Srebrenici, da je silovanje korišteno kao sredstvo terora i da je to zločin protiv čovječnosti, da su odgovorni za zločine počinjene tokom opsade Sarajeva zaslužili najveću kaznu. Dokazali smo i mnoge druge značajne činjenice o zločinima počinjenim u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i činjenice o individualnoj odgovornosti optuženih. Vjerujem da oni koji posjeduju točne informacije o mom radu i radu mog ureda nikada neće povjerovati neosnovanim optužbama koje se ovih dana pojavljuju u medijima." - nastavila je Del Ponte.

"Učinila sam najbolje što sam mogla, nije mi potreban alibi."

Del Ponte je u rekla kako "ni u kom slučaju nije štitila interese Srbije" te kako je "proteklih osam godina svog života posvetila borbi za pravdu za žrtve zločina u bivšoj Jugoslaviji".

"Učinila sam najbolje što sam mogla i dala sam sve od sebe da dođem do dokaza i predočim ih sucima. Žalosno je što ove neosnovane i netočne optužbe koje se pojavljuju u medijima uznemiravaju upravo one koji su najslabiji - žrtve ovih užasnih zločina. Željela bih pojasniti dva izuzetno važna aspekta ovog pitanja. Kao prvo, Međunarodni sud pravde (ICJ) i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), dvije su potpuno zasebne pravne institucije - ICJ se bavi sporovima između država, dok ICTY ima nadležnost utvrđivanja krivične odgovornosti pojedinaca." - izjavila je Del Ponte.

"Kao što se može pročitati u presudi ICJ-a, taj sud odlučio je da ne traži dokumente o kojima je riječ i samo ta institucija može objasniti razloge za svoju odluku. Uostalom, tužitelj u ICTY-u nema ovlast odlučivati o tajnosti dokumenata, on samo sucima predočuje dokazni materijal. Odluku o tajnosti donose suci." - nastavila je Del Ponte.

"Meni alibi nije potreban. Radim sve što je u mojoj moći kako bi ostali bjegunci bili uhapšeni. ICTY nema svoju policiju i, kada se radi o uhapšenjima, u potpunosti ovisim o suradnji država. Stalno zahtijevam od Srbije da ispuni svoje međunarodne obaveze i stalno zahtijevam od Europske unije i Međunarodne zajednice da nam pomognu svojim pritiskom. Srbiji, kao jedinoj državi za koju je ustanovljeno da je prekršila Konvenciju o genocidu, ne bi se smjelo dozvoliti da nastavi s kršenjem te konvencije time što ne izručuje Ratka Mladića. To je jednostavno nespojivo s principima vladavine prava i pravde, a ta dva principa smatraju se stupovima Međunarodne zajednice." - rekla je Del Ponte o izručenju Karadžića i Mladića, koje haški sud očekuje od Srbije.

"Moj nasljednik će nastaviti moju misiju, bila bi sramota kad bi Karadžić i Mladić izbjegli pravdi."

"Sigurno ću i dalje činiti sve što je u mojoj moći da se preostali bjegunci nađu pred Sudom do kraja mog mandata. Ako se to ne dogodi, moj nasljednik nastavit će tu misiju. Nadamo se da ćemo biti uspješni u tome i da će Mladić, Karadžić, Župljanin, Tolimir, Đorđević i Hadžić biti uhapšeni. Oni ne smiju izbjeći pravdi. Ta je odluka, međutim, na Vijeću sigurnosti. Samo ono, kao osnivač ICTY-a, može odlučiti kada će Tribunal zatvoriti svoja vrata. Ali ja se i dalje nadam, imamo još vremena i nadam se da ćemo uspjeti." - rekla je Del Ponte.

"Svakako se nadam da ovo stanje ne odgovara i nekim dijelovima Međunarodne zajednice! Meni i mom uredu hapšenje Mladića, Karadžića i ostalih četvero bjegunaca apsolutni je prioritet. Tribunal nikako ne treba zatvoriti dok se oni ne nađu pred licem pravde. Bila bi velika sramota za Međunarodnu zajednicu kada bi osobama za koje smatramo da su glavni organizatori genocida u Srebrenici bilo omogućeno da jednostavno sačekaju zatvaranje Tribunala i tako izbjegnu pravdu. Oni moraju biti uhapšeni i njima se mora suditi pred ICTY-em." - izjavila je Del Ponte.

I.M.
Foto: AFP

HEZBOLLAHOV bivši ministar energije u Libanonu Mohammed Fneish napao je danas UN, tvrdeći kako su navodi o ilegalnom uvozu oružja iz Sirije u Libanon netočni.

Po njemu su navodi koji se mogu čuti u UN-u "definitivno netočni i nerealni, te je njihov motiv politički, usmjeren prema iskrivljavanju istine u korist nekih država". "Pokret otpora ne treba krijumčariti oružje, jer ima dovoljno zaliha da obavi svoju misiju", rekao je Fneish, pozivajući se na raniju izjavu Hezbollahovog vođe Hassana Nasrallaha, koji je rekao kako Hezbollah ima "12 000 raketa, ili 20 000, ili možda čak milijun, nitko ne zna".

Vijeće sigurnosti UN-a u utorak je zatražilo od glavnog tajnika Ban Ki-moona da pošalje nezavisno povjerenstvo koje će istražiti navode o krijumčarenju oružja na granici Sirije i Libanona, izrazivši "duboku zabrinutost zbog informacija koje su dobili od Izraela i još jedne države" da se preko granice ilegalno transferira oružje, u suprotnosti s UN-ovom Rezolucijom 1701.

Ta rezolucija, koja je završila ovoljetni rat Izraela i Libanona, poznat pod imenom Drugi libanonski rat,  osim odredbe o prekidu transfera oružja, zatražila je i rastrojavanje paravojnih skupina u Libanonu.

Nasrallah je preko svog političkog savjetnika izjavio kako je uznemiren zbog najava o dolasku UN-ovih istražitelja, a Sirija je opovrgnula sumnje o svojoj umiješanosti u prebacivanje oružja Hezbollahu.

Libanon je trenutno još uvijek u krizi koju je inicirala najava UN-a za osnivanjem međunarodnog suda ubojicama bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja na Valentinovo 2005. Prosirijski predsjednik parlamenta još uvijek odbija sazvati parlament na glasanje o potvrđivanju zadnje odluke koju je u suradnji s UN-om donijela libanonska vlada. UN zasad tvrdi da ne namjerava unilateralno povlačiti osnivanje suda, nego urgira sukobljene strane u Libanonu da se dogovore.

J.D.