ARHIVA

Del Ponte: Gotovina je s Tuðmanom planirao zloèine

petak, 20.6.2003 07:29

HAAŠKI sud ima dovoljno dokaza za optužnicu protiv umirovljenog hrvatskog generala Ante Gotovine, rekla je glavna haaška tužiteljica Carla Del Ponte u razgovoru objavljenom u Jutarnjem listu, dodajuæi da u ovom trenutku nema novih dokaza zbog kojih bi optužnicu trebalo mijenjati. "Prije nego potpišem bilo koju optužnicu ... provjerim dokumente, dokaze i èinjenice. Uvjeravam vas da u sluèaju Gotovina imamo dovoljno dokaza za optužnicu", rekla je Del Ponte za zagrebaèki dnevni list. "Situacija se uvijek može promijeniti nekim novim èinjenicama i dokazima, meðutim u ovom trenutku nema nikakvih novih relevantnih dokaza na temelju kojih bih trebala ili morala mijenjati optužnicu", dodala je Del Ponte. Odgovarajuæi na pitanje ima li dokaza da je Gotovina, kako se navodi u optužnici, planirao zloèine i s drugima, ukljuèujuæi i bivšeg hrvatskog predsjednika Franju Tuðmana, Del Ponte je kazala: "Imam, ali neæu s vama ovdje raspravljati o njima. O tome æu razgovarati sa Sudom." Del Ponte je potvrdila da je iz ureda hrvatskog predsjednika Stjepana Mesiæa primila nove dokaze, ali je rekla da ih "prvo treba prevesti". "Moji ljudi koji su pregledali te materijale kažu da meðu njima nema nièega što bi moglo bitno utjecati na promjenu našeg stava", rekla je glavna haaška tužiteljica. Ona je kazala da se ne namjerava oèitovati o tim dokumentima "ni Predsjedniku, ni Vladi, ni medijima". "Jedino mjesto prema kojem æe biti usmjereno naše mišljenje o tim dokumentima jest Sud", dodala je Del Ponte. Odgovarajuæi na pitanje hoæe li inzistirati na pritvoru ako se Gotovina dobrovoljno doðe oèitovati o krivnji i preda se Sudu, Del Ponte je rekla da to ovisi o ponašanju optuženika i garanciji Vlade. "Ako se optuženici sami predaju Sudu, ako nakon oèitovanja u pritvoru odgovore na sva pitanja istražitelja i ako nakon toga ne bude potrebe za osobnom nazoènošæu, mi se ne suprotstavljamo ukidanju pritvora. Dakako, uz prethodnu garanciju hrvatske Vlade da æe optuženi u svakom trenutku biti dostupan", rekla je Del Ponte. Ona je rekla da je tako postupljeno i u sluèaju optuženog hrvatskog generala Rahima Ademija. "Gotovinu èeka ista procedura", dodala je Del Ponte. Del Ponte je isto tako opovrgnula spekulacije da neki dijelovi amerièke administracije vrše pritiske kako se ne bi procesuirale akcije Bljesak i Oluja. "(Pritisci) ne postoje ... Njihova (amerièka) je pozicija jasna: Gotovina mora u Haag", rekla je Del Ponte.

Oboljela od SARS-a doputovala u BiH preko Splita?

petak, 20.6.2003 08:49

JEDNA 59-godišnja Kanaðanka hospitalizirana je u èetvrtak na Infektivnoj klinici u Sarajevu pod sumnjom da je oboljela od atipiène uplaæe pluæa (SARS). Kako u petak prenose svi sarajevski mediji, pacijentica je u Sarajevo upuæena iz Klinièke bolnice u Mostaru gdje je dopremljena na pregled nakon što je dobila visoku temperaturu a prije toga je dugo kašljala. Potvrde li se prvobitne sumnje ovo æe biti prvi sluèaj SARS-a u BiH. Kako je za "Dnevni avaz" pojasnila dr. Lejla Džiniæ, trenutno se vrše virološke pretrage a za potvrdu ili odbacivanje sumnje kako je rijeè o SARS-u trebat æe dva to tri dana. Ravnatelaj sarajevskog Klinièkog centra dr. Faris Gavrankapetanoviæ tvrdi kako je bolesnica hospitalizirana uz maksimalne mjere opreza i sukladno svim za takve sluèajeve utvrðenim pravilima. Klinièki centar ranije je oformio posebni krizni stožer koji ima zadaæu baviti se upravo moguæim sluèajevima SARS-a u BiH. Lijeènici su informaciju u ovom sluèaju proslijedili i Ministarstvu vanjskih poslova BiH s obzirom na to da je oboljela strani državljanin. Do sada je utvrðeno da je oboljela Kanaðanka u BiH doputovala kako bi posjetila Meðugorje. Prema dostupnim podacima ona je u BiH stigla preko zraène luke u Splitu. Lijeènici u Mostaru tvrde kako je ona veæ tada morala pokazivati znakove bolesti pa smatraju èudnim što nije zadržana i hospitalizirana veæ u Splitu.

Komarica: Papa dolazi u Banju Luku, a banjoluèkih katolika nema

petak, 20.6.2003 13:19

HVALA Bogu da je došao dan za proglašenje Ivana Merza blaženim, i to ne u Rimu ili nekom drugom mjestu, nego baš ovdje u Banjoj Luci, izjavio je banjoluèki biskup Franjo Komarica u povodu nedjeljnog proglašenja buduæeg blaženika. U razgovoru za Tiskovnu agenciju Banjoluèke biskupije biskup Komarica je rekao kako æe Banja Luka proglašenjem Ivana Merza dobiti neke posve drukèije epitete nego one što su se devedesetih godina vezali uza nju. "Papa dolazi u Banju Luku katolicima, a banjoluèkih katolika nema. Njima, svih ovih proteklih godina, nije dopušten povratak u svoje domove", izjavio je Komarica, dodavši kako je to apsurdna karakteristika toga jedinstvenog i velikog dogaðaja za Banju Luku. Podsjeæa kako je od prijeratnih 40-ak tisuæa katolika u Banjoj Luci sada jedva oko 3400, a na podruèju entiteta Republike Srpske, koji pripada Banjoluèkoj biskupiji, od prijeratnih 80-ak tisuæa jedva 7000. "Sedam godina nakon Daytona svi oni koji su za to odgovorni ne mogu se proglasiti pravednim, humanim i poštenim", izjavio je biskup. Govoreæi o banjoluèkom ozraèju uoèi dolaska Svetog Oca, biskup kaže kako je vidio po reakcijama domaæih politièara i velikog broja domaæih medija da su iskreno i dobronamjerno pristupili pripravi tog dogaðaja. "Imam dojam da svi oni žele napraviti konstruktivan iskorak za boljitak ovog grada", izjavio je, dodavši kako drži da više ništa neæe biti isto poslije 22. lipnja kao do tada. "Dolazak Pape i prolazak kroz sve ove umjetno stvorene barijere i zidove, zidove nepovjerenja i neprijateljstva meðu narodima, znaèi otvaranje stvarnih vrata za pobjedu zajedništva, poštenja i pomirenja, povjerenja, poštovanja drugog i drukèijeg", izjavio je biskup, dodavši da posebno oèekuje od pojedinih meðunarodnih predstavnika i politièara BiH da skinu sa sebe duboko nehumanu masku koju su do sada imali u svom ponašanju prema prognanicima i izbjeglicama. "Sadašnji odgovorni ljudi u ovom gradu, entitetu i državi imaju odliènu priliku da puno toga poprave, da isprave tu nepravdu koja je uèinjena nedužnim ljudima", izjavio je. Za susret s Papom i sveèano proglašenje blaženim Ivana Merza prijavilo se do sada oko 40 biskupa, nadbiskupa, kardinala, 326 sveæenika, 587 redovnica i više od 330.000 vjernika.

Nova uhapšenja u zapadnoj Hercegovini

èetvrtak, 19.6.2003 19:10

POLICIJA je na podruèju zapadnohercegovaèke županije u srijedu uhapsila tri osobe zbog sumnji da sudjeluju u krijumèarenju ljudima, potvrdilo je u èetvrtak Ministarstvo unutarnjih poslova zapadnohercegovaèke županije èije je sjedište u Ljubuškom. Sva trojica uhapšenih, N.B, F.M., i J.R., žitelji su zapadno-hercegovaèke županije. U Uredu povjerenika županijskog zapadno-hercegovaèkog MUP-a reèeno je kako je jedna osoba, nastanjena na podruèju opæine Ljubuški, u bijegu, te da je za njom raspisana tjeralica zbog sumnji da sudjeluje u krijumèarenju ljudi. Ovo je u posljednjih tjedan dana druga akcija policije u zapadno-hercegovaèkoj županiji uhapšenja osoba umiješanih u krijumèarenje ljudi preko granice izmeðu BiH i Hrvatske. Nedavno je zapadnohercegovaèka policija uhapsila dvije osobe iz ovog krijumèarskog lanca.

NYT: Saddam je vjerojatnije živ nego mrtav

petak, 20.6.2003 08:39

NA TEMELJU uhvaæenih poruka koje su izmjenjivale osobe odane bivšem iraèkom predsjedniku, amerièki obavještajni analitièari zadnjih tjedana zakljuèuju da je Saddam Hussein vjerojatnije živ nego mrtav, prenosi New York Times rijeèi vladinih dužnosnika. Taj list citira rijeèi jednoga vojnog dužnosnika koji je želio ostati anoniman, a koji je rekao da se lov na Sadama intenzivirao te da su pokrenute nove operacije. Saddam Hussein nestao je tijekom amerièkoga rata kojim je srušen njegov režim u Iraku. Jedna tajna postrojba amerièke vojske, poznata kao Task Force 20, predvodi lov na Saddama, rekao je taj vojni dužnosnik za New York Times. Mišljenje da je Saddam preživio rat stvoreno je na temelju uhvaæenih poruka koje jedan drugome šalju pripadnici fedajina, paramilitarnih snaga i Saddamove obavještajne službe, prenosi Times rijeèi amerikoga dužnosnika. Prema tim porukama, Saddam je živ i treba zaštitu, dodaje se u tekstu. Sjedinjene su Države u srijedu objavile hapšenje jednoga od saddamovih najbližih usradnika, Abida Hamida Mahmuda al-Tikritija. Mahmuda sada èeka žestoko ispitivanja o tome gdje je Saddam.

VATIKAN "OZBILJNO ZABRINUT" PRIJEDLOGOM USTAVA EU

Katolièka crkva je "ozbiljno zabrinuta" prijedlogom ustava proširene Europe, kojeg je predstavio Valery Giscard d'Estaing na summitu u Solunu, izjavio je u petak u Varšavi vatikanski državni tajnik msgr Angelo Sodano. "Katolièka crkva je ozbiljno zabrinuta rezultatima koje je do sada postigla Konvencija koja priprema ustav ujedinjene Europe", izjavio je Sodano na privatnoj poljskoj tv-mreži TVN. "U preambuli tog teksta se ne spominje kulturno i duhovno nasljeðe kršæanstva", naglasio je vatikanski državni tajnik, koji u petak završava trodnevni posjet Poljskoj. On je, meðutim, dodao da je ipak rijeè o prijedlogu da još ima vremena za izmjene. Preambula buduæeg europskog ustava koja je predstavljena u petak u Solunu èelnicima 25 zemalja buduæe proširene Unije spominje "kulturno, vjersko i humanistièko nasljeðe", ali ne spominje kršæanstvo.

U Beogradu plakati protiv Papina posjeta Banjoj Luci

U SREDIŠTU Beograda u petak su se pojavili plakati kojima se izražava nezadovoljstvo mjestom na kojem æe papa Ivan Pavao II u nedjelju u Banjoj Luci služiti misu, javlja France presse. Na crnim plakatima bijelim su slovima ispisane godine 1942-2003, a malim crvenim slovima Petrièevac, ime franjevaèkog samostana u kojem æe Papa u nedjelju blaženim proglasiti banjaluèkog katolièkog laika Ivana Merza (1896-1928). Kako navodi beogradski tjednik NIN, poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Pavle odbio je sastati se s Papom u Banjoj Luci "bez sumnje zato što æe se misa na kojoj æe Merz biti proglašen blaženim održati u samostanu Petrièevac gdje su ustaše 1942. pobile više od 2.700 Srba, ukljuèujuæi 500 djece". Srpska pravoslavna crvka odluku o služenju mise u tom samostanu "doživljava kao provokaciju", piše NIN. Identièni plakati pojavili su se i u Banjoj Luci. Plakate je potpisala srbijanska ultranacionalistièka organizacija iz Beograda "Obraz".