JEDNOG od najtraženijih ratnih zločinaca štiti Rimokatolička crkca i vatikanska hierarhija, rekla je glavna tužiteljica međunarodnog suda za ratne zločine Carla del Ponte, piše Daily Telegraph.

Rimokatolička crkva i vatikanska hijerarhija mogli bi "u nekoliko dana" utvrditi točnu lokaciju na kojoj se skriva haški bjegunac Ante Gotovina, budući da se on nalazi u franjevačkom samostanu u Hrvatskoj, ali ne žele to učiniti, kazala je glavna haška tužiteljica Carla Del Ponte u intervjuu spomenutom listu objavljenom u utorak na Internet izdanju tog dnevnika.

"Imam informaciju da se (Gotovina) skriva u franjevačkom samostanu, dakle štiti ga katolička crkva. O tome sam izvijestila Vatikan i Vatikan u potpunosti odbija s nama surađivati" - prenosi Daily Telegraph.

"Vatikan bi vjerojatno mogao za nekoliko dana točno odrediti koji od 80-ak hrvatskih samostana ga skriva." - ustvrdila je del Ponte.

Frustrirana zidom šutnje na koji je naišla u Vatikanu, nakon višemjesečnih bezuspješnih poziva, s kojima nije željela izlaziti u javnost, upućenih vodećim vatikanskim dužnosnicima, uključujući i papu Benedikta XVI., Del Ponte je odlučila o tome javno progovoriti, piše list.

Haška tužiteljica u srpnju je posjetila Rim kako bi podijelila svoje informacije s vatikanskim ministrom vanjskih poslova nadbiskupom Giovannijem Lajolom. On je, piše list, odbio pomoći, rekavši joj da Vatikan nije država te stoga nema "nikakve međunarodne obveze" da pomogne UN-u u lovu na ratne zločince.

"Oni kažu da nemaju obavještajne službe a ja u to ne vjerujem. Mislim da katolička crkva ima najrazvijeniju obavještajnu službu", kazala je Del Ponte.

"Gospodin Lajolo mi je rekao: Recite mi u kojem se samostanu Gotovina skriva. Rekla sam, da znam, ne bih bila ovdje u Rimu".

Del Ponte je konačno pisala Papi izravno, ali nekoliko tjedana kasnije još uvijek nije primila odgovor.

U Vatikanu, msgr. Maurizio Bravi, privatni tajnik nadbiskupa Lajola, potvrdio je da je do sastanka došlo, ali je rekao: "Ne mogu vam o tome dati nikakvu informaciju".

Na pitanje smatra li da je šutnja Vatikana motivirana povijesnim vezana uz hrvatsko nacionalno pitanje, Del Ponte nije željela spekulirati ali je kazala: "Moje je razočaranje veliko".

Del Ponte je dodala da je Vatikan ostao bez reakcije i na njezinu primjedbu iznesenu nadbiskupu Lajoli o gospićko-senjskom biskupu Mile Bogoviću koji je u svojim izjavama osudio Tribunal kao "politički sud" odlučan da iskrivi hrvatsku prošlost i govorio o generalu Gotovini kao "simbolu pobjede".

General Gotovina, u Hrvatskoj još uvijek tretiran kao ratni heroj, jedan je od najvažnijih osumnjičnika za ratne zločine počinjenih na području bivše Jugoslavije, te se, kao i lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i srpski vojni zapovjednik Ratko Mladić, još uvijek nalazi na slobodi, piše list.

49-godišnji Gotovina u bijegu se nalazi od 2001. godine kada je protiv njega podnesena optužnica pred haškim tribunalom, a SAD su za njegovo hapšenje raspisale nagradu od 2.8 milijuna britanskih funti.

Bivši oficir francuske Legije stranaca optužen je za prešutno odobravanje ubojstava više od 150 srpskih civila te za nasilnu deportaciju i preseljenje između 150.000 i 200.000 Srba izbjeglih nakon operacije "Oluja".

Del Ponte krajem rujna u Beogradu

Carla del Ponte je najavila posjet Beogradu 29. i 30. rujna, piše beogradski dnevnik "Danas", dodajući riječi njene glasnogovornice Florance Hartmann kako "izgleda da posjet neće biti kurtoazan kako se očekivalo, već će ipak biti radni".

Po riječima Hartmann, glavna haška tužiteljica dobila je, tokom prošlog posjeta Beogradu 2. lipnja, od dužnosnika Vlade Srbije obećanje da će njen idući posjet biti kutoazan, da se na uhapšenju vojnog vođe pobunjenih Srba u Bosni generala Ratka Mladića aktivno radi i da bi on do 5. oktobara trebao biti u Den Haagu. Obećanje je dato u vladi Srbije, ali tko je od tadašnjih sugovornika to rekao Hartmann nije željela navesti.

Carla del Ponte će posjetiti Srbiju i Crnu Goru i Hrvatsku, odnosno države u kojima se većinu vremena kriju preostali haaški optuženici, rekao je Hartmann za "Danas".

"Ratko Mladić se većinom krije u Srbiji, Radovan Karadžić u Srbiji i Crnoj Gori. Vlastimir Đorđević je u Rusiji, a Zdravko Tolimir, Goran Hadžić i Stojan Župljanin u Srbiji. Radi se na tome da Hrvatska izruči generala Gotovinu," kazala je glasnogovornica haaške tužiteljice.

"Danas" piše kako je Hartman bila kategorična govoreći o tome gdje se kriju optuženici "navodeći saznanja o boravku sedmorice haških optuženika".

Foto: Arhiva

NAKON prilično oštrih izjava pripadnika ekstremističke islamske sekte vehabija iz sela Gornja Maoča u BiH, u kojima su Hrvati proglašeni "prodanim dušama koje treba potamaniti", reagirao je novi kandidat za vrhovnog poglavara Islamske zajednice u BiH, dr. Enes Karić.

Kako javlja Večernji list, Karić je oštro reagirao na sve glasnije prijetnje vehabija Hrvatima, ali i svim ostalima koji ne misle kao oni, ustvrdivši da je vehabijski pokret najveća kontrapropaganda islamu.

"To su mladići kojima nije Islamska zajednica prišla. Netko im je drugi prišao, a ne naša zajednica. Vehabijski pokret je najveća kontrapropaganda islamu. Nikada se među Bošnjacima, Muslimanima u BiH, nije nosila pretjerano duga brada, ekstravagantna odjeća, ili se propagiralo neko drugo ponašanje." - ustvrdio je dr. Karić.

List navodi kako je Kariću, za razliku od svog konkurenta, reis-ul-uleme Mustafe efendije Cerića, cilj europeizacija Bošnjaka, te stvaranja građanske BiH u kojoj će svi građani neovisno o vjeroispovijesti imati jednaka prava.

Podsjetimo, san vehabijske zajednice sa sjedištem u selu Gornja Maoča je dan kada će Alahova vojska poraziti križare (kako kažu, "sinove majmuna i svinja") i ući kroz vrata Rima u Vatikan. Bezrezervno podupiru terorističku organizaciju Al-Qaidu i njezinog idejnog vođu Osamu bin Ladena.

Hoće li i na koji način dr. Enes Karić, bude li izabran za vrhovnog poglavara svih bosansko-hercegovačkih muslimana, spriječiti funkcioniranje ove opasne sekte, pokazat će vrijeme.

DRAGAN VASILJKOVIĆ, poznatiji pod ratnim nadimkom "kapetan Dragan", najavio je "medijsku ofenzivu" kako bi se obranio od optužbi o počinjenju ratnih zločina za vrijeme sukoba u BiH 90-ih godina.

Vasiljković je u subotu doputovao u Srbiju, a već u ponedjeljak se susreo s ministrom za dijasporu, te zatražio prijem kod srpskog premijera Vojislava Koštunice, kao i srpskog patrijarha Pavla, prenosi srbijanski Glas Javnosti.

"U podne sam razgovarao sa ministrom za dijasporu, potom sam tražio prijem kod premijera Srbije, očekujem razgovor sa patrijarhom Pavlom i o svemu ću javnost informirati u srijedu." - izjavio je Vasiljković.

"Krajnje je vrijeme da se stane na put širenju dezinformacija koje već 15 godina nekažnjeno kruže o Srbima i Srbiji. Ovo je moja ofenziva, nikako defanziva." - dodao je "kapetan Dragan".

Podsjetimo, bivši glavni istražitelj pri Haškom sudu, John Ralston, kazao je prije deset dana kako postoji dovoljno dokaza koji ukazuju na činjenicu da je Vasiljković sudjelovao u etničkom čišćenju muslimana iz Zvornika.

Dragan je u BiH bio zapovjednik postrojbe "Crvene beretke", čiji su pripadnici bili poznatiji kao "Draganovci", a upravo su oni terorizirali muslimanske stanovnike Zvornika, što je rezultiralo etničkim čišćenjem, objavio je prije tjedan dana jedan ugledni australski news portal.

No, Vasiljković je po dolasku u Srbiju još jednom odbacio optužbe koje mu se stavljaju na teret.

"Nikad nisam ubio civila, niti silovao žene i decu. Za vrijeme rata bio sam najeksponiranija osoba i sigurno bi, da sam počinio bilo kakav zločin, bilo na desetine svedoka. Sve svoje bitke odradio sam po vojničkom kodeksu." - zaključio je Vasiljković.

NAJPOZNATIJI lovac na nacističke zločince i preživjela žrtva koncentracijskih logora Simon Wiesenthal preminuo je u Beču u 96-oj godini, objavili su njegovi suradnici.

Simon Wiesenthal čitav je svoj život posvetio istraživanju i proganjanju nacističkih ratnih zločinaca - a tokom svog dugog života za svoj je rad dobio i brojna priznanja.

Njegove mete nisu bili samo oni koji su planirali i osmislili holokaust, već i najmanji kotačići u nacističkoj zločinačkoj mašini. Posljednje godine svog života Wiesenthal je posvetio borbi protiv antisemitizma i predrasuda prema ljudima.

Simon Wiesenthal rođen je 31. prosinca 1908. u mjestu Buczacz, koje je tada bila dio Austro-ugarske, u današnjoj Ukrajini.

Iako je prije Drugog svjetskog rata radio kao arhitekt, užasi holokausta promijenili su njegov život i Wiesenthalova je životna misija nakon rata postala pronalaženje nacističkih ratnih zločinaca, dok je on sam postao svojevrsni glas 6 milijuna Židova ubijenih tokom holokausta. Sam Wiesenthal u Drugom je svjetskom ratu izgubio 89 članova svoje uže i šire obitelji.

Njegova životna potraga započela je nakon što su Amerikanci oslobodili koncentracijski logor Mauthausen u svibnju 1945. godine. Wiesenthal je u trenutku oslobođenja težio 45 kilograma, a Mauthausen je bio peti nacistički logor smrti koji je preživio.

On sam poslije je kazao kako je ubrzo nakon oslobođenja shvatio da "nema slobode bez pravde". Usprkos uspjeha suđenja u Nuernbergu, veliki broj nacističkih zločinaca, među kojima i "doktor smrti" Josef Mengele, uspjeli su pobjeći.

Wiesenthal je tokom dugih godina uporno sakupljao informacije o tome gdje se nalaze nekadašnji nacisti, a šezdesetih godina prošlog stoljeća u Beču je otvorio Židovski dokumentacijski centar.

Zahvaljujući njegovom upornom radu, oko 1.100 nacističkih ratnih zločinaca izvedeno je pred lice pravde, a među njegovim najvećim uspjesima bilo je dovođenje pred sud zapovjednika logora Treblinka i Sobibor Fritza Strangla.

Danas u svijetu postoji nekoliko centara koje nose ime Simona Wiesenthala a koji nastavljaju njegov rad.

"Simon Wiesenthal bio je savjest holokausta. On je na neki način postao stalni predstavnik žrtava holokausta, odlučan u svojoj nakani da izvršitelje zločina izvede pred lice pravde", kazao je na osnivač Centra Simon Wiesenthal iz Los Angelesa, rabin Marvin Hier na vijest o smrti Simona Wiesenthala.

Foto: Arhiva