ARHIVA

"Hrvatski perec bi trebalo podebljati na jugu"

HRVOJE ŠARINIĆ, dugogodišnji predstojnik ureda hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, u svom je svjedočenju na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom rekao da su Tuđman i Milošević 1991. "razmišljali o podjeli Bosne ali o tome nisu postigli formalni sporazum". Iznoseći, na traženje tužitelja, svoja saznanja o sastancima Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu i Tikvešu u proljeće 1991., Šarinić je kazao kako su "jedan i drugi razmišljali o podjeli Bosne ali da nije došlo do formalnog sporazuma jer inače ne bi bilo grozota koje su slijedile". Tuđman je u Karađorđevu optuženom rekao da on stoji iza "balvan revolucije" Srba u Hrvatskoj, s čime se on nije složio ali je rekao da se "ti problemi mogu rješiti" a kasnije se pokazalo da je mislio na Bosnu, kazao je Šarinić. Opisao je kako je Tuđman govorio da je Bosna bila "povijesni apsurd i rezultat turskih osvajanja u 15. stoljeću, te da bi hrvatski perec trebalo podebljati na jugu", dok je Milošević stalno upozoravao na "islamsku opasnost" i tvrdio da je s "Republikom Srpskom riješio 95 posto srpskog nacionalnog pitanja, kao što je to i Tuđman učinio s Herceg-Bosnom". Glavni tužitelj u predmetu Geoffrey Nice, ispitivao je Šarinića o njegovih 13 sastanaka s Miloševićem od 1993. do 1995., te u spis dokaza uveo dvije njegove pisane izjave i knjigu sjećanja "Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Miloševićem". U svom je iskazu Šarinić pružio niz neposrednih dokaza da je Milošević imao odlučujuću ulogu u agresiji na Hrvatsku i BiH. Ispričao je da mu je na prvom sastanku u Beogradu 12. studenoga 1993. Milošević na pitanje o ulozi Željka Ražnatovića Arkana "uz smijeh odgovorio - pa i ja moram imati nekoga tko će za mene obaviti dio posla". Bez logističke podrške i financiranja iz Srbije, Arkan s 5.000 ljudi nije mogao opstati, dodao je Šarinić. Na primjeru Miloševićevog poništavanja izbora u krajini, kada mu se nije sviđala pobjeda Milana Babića, svjedok je kazao da "bez optuženog ništa nije bilo moguće učiniti". Govoreći o pregovorima oko davanje izlaza na more RS na hrvatskom jugu, od Molunata do rta Oštro, Šarinić je rekao da je Milošević tada s njim pregovarao "u ime i za račun RS". Ispričao je i epizodu sa svog boravka u Beogradu s početka 1994. kada je Milošević naložio da dovedu kninskog čelnika Borislava Mikelića, kako bi razgovorali o deblokadi autoceste. "Doveli su ga za 20 minuta negdje iz Beograda a kada se iznenadio zbog mog prisustva, Milošević mu je rekao: sjedi ovdje, slušaj i ne pitaj", kazao je Šarinić. Šarinić je opisao i apsurdan primjer, kada je optuženi intervenirao da se na hrvatskoj granici propuste tri kamiona sjemena za krajinu. "Ako predsjednik države intervenira za tri kamiona onda to dovoljno govori o njegovoj involviranosti u tzv. RSK i RS", kazao je. Na sastanku u siječnju 95. Milošević mu je rekao "čuvajte se, Babić i Martić su učinili grozote i sada nemaju što izgubiti". Šarinić je opisao kako je Milošević smjenjivao Radovana Karadžića u parlamentu u Banjoj Luci te kako ga je nazivao "izgubljenim". Svjedočenje Hrvoja Šarinića nastavlja se u četvrtak, kada će ga protuispitivati Milošević.

U New Yorku uhapšeno 27 članova mafijaške obitelji Bonano

srijeda, 21.1.2004 08:12

NEKOLIKO stotina newyorških policajaca i agenata FBI-a uhapsilo je u utorak 27 članova i suradnika mafijaške obitelji Bonano, objavili su tamošnji mediji. Šef obitelji Anthony Urso i njegov zamjenik Joseph Cammarano također su među uhapšenicima. Obojica su optužena za kamatarenje, iznude i ubojstvo. Najpoznatiji "vojnik" obitelji Vito Rizzuto, optužen za nekoliko ubojstava, uhapšen je zajedno sa svojim šefovima. "Cijelo vodstvo i doslovce svaki značajniji kriminalac u obitelji Bonano optužen je za određena djela", rekla je američka tužiteljica Roslynn Mauskopf. Ova su uhapšenja i optužnice rezultat dugogodišnje istrage protiv obitelji Bonano i organiziranog kriminala u New Yorku.

Demokrati reagiraju na Bushev govor o stanju nacije

srijeda, 21.1.2004 05:32

DEMOKRATI tvrde da je sjajna slika kakvom je Ameriku u svojem govoru o stanju nacije prikazao predsjednik George W. Bush zapravo opterećena tamnom stranom stvarnosti u kojoj su ostanak bez posla, rast deficita i sve veći broj žrtava u Iraku. "Stanje nacije možda izgleda ružičasto s balkona Bijele kuće ili iz apartmana najbogatijih donatora Georgea Busha", rekao je Howard Dean, "ali Amrikanci koji naporno rade prozret će predsjednikov pokušaj da umota svoju radikalnost u ukrasnu vrpcu suosjećanja". Umirovljeni general Wesley Calrke rekao je da su Busheva obećanja "samo dim i zrcala" kojima će skriti da je "pomogao onima koji najviše imaju, naštetio onima koji imaju najmanje, a sve ostale ignorirao". Senator Joe Lieberman iz Connecticuta rekao je da Bush "pokušava kamuflažom skriti svoju neodgovornu, razornu, desničarsku politiku i oko izbora se prikazati suosjećajnim konzervativnim centristom". Demokrati upozoravaju na deficite koji dostižu 500 milijarda dolara i gubitak od 2,3 milijuna radnih mjesta od BUsheva dolaska na mjesto predsjednika SAD-a. Kritizirali su i Bushev neuspjeh da u Iraku okupi širu svjetsku koaliciju. Nakon svoje pobjede u ponedjeljak na demorkatskim izborima u Iowi, senator John Kerry iz Massachusettsa rekao je da Bush "još ne shvaća što se događa u dnevnom boravku diljem zemlje". Prema njegovim riječima, BUsh je "govorio o tome kako želi pomoći ljudima da nađu posao, ali tri godine mirno gledao kako gubimo više radnih mjesta nego ikad nakon razdoblja Depresije". U službenoj demokratskoj reakciji na Bushev govor, dvoje vodećih demorkata Capitol Hilla reklo je da predsjednik ne čini dobdovoljno da Ameriku zaštiti od terorista niti da unaprijedi gospodarstvo. Kongresna demokratska čelnica Nancy Pelosi iz Kalifornije kritizirala je Bushevu politiku "koja nas ostavlja izoliranima u inozemstvu i koja nam otima resurse potrebne za obrazovanje i zdravstvenu skrb kod kuće". Senatski demokratski čelnik Tom Daschle iz Južne Dakote rekao je: "Umjesto da posuđuje još novca kako bi kompanijama dao još poreznih olakšica pomoću kojih će one izvesti još veći broj radnih mjesta, mi predlažemo smanjenje poreza i politiku koja će ojačati naš proizvodni sektor kod kuće i stvoriti dobra radna mjesta za dobru plaću". Demokrati su na Bushev govor reagirali na dva jezika. Reakcija je na španjoslkome prenošena u cijeloj zemlji. Guverner Novoga Meksika Bill Richardson osudio je Bushev prijedlog da ilegalni imigranti koji imaju posao u SAD-u. "Umjesto da im bude put u bolji život, BUshev plan slijepa je ulica za imigrante oji i nakon tri godine nemaju jamstva da će moći ostati", rekao je.

Tri članice EU još uvijek nisu ratificirale sporazum o proširenju 1. svibnja

srijeda, 21.1.2004 10:22

STOTINU dana dijeli EU od primitka 10 novih zemalja, a troje od sadašnjih 15 članica još uvijek nisu ratificirale Sporazum o pridruženju koji će omogućiti taj povijesni čin. Donji dom nizozemskog parlamenta u studenom je izglasao ratifikaciju, ali će se o tome 10. veljače morati izjasniti i nizozemski Senat. Luksemburg je ratifikaciju također najavio za veljaču, no najviše zbrke izaziva situacija u Grčkoj. Prema tamošnjem ministarstvu vanjskih poslova, nije isključeno da će se Sporazum, potpisan 16. travnja 2003. u velikoj pompi podno Akropole, ratificirati tek nakon grčkih parlamentarnih izbora 7. ožujka. Iako sam proces proširenja Unije nije doveden u pitanje, analitičari ocijenjuju da iskazana nonšalancija svjedoči o nedostatku entuzijazma u Europskoj uniji.

George W. Bush održao govor o stanju nacije: SAD i dalje u ratu

srijeda, 21.1.2004 05:02

AMERIČKI predsjednik George W. Bush održao je u srijedu redoviti govor o stanju nacije, naglašavajući da američka ekonomija jača, ali je zemlja i dalje u ratu te neće "posustati i ostaviti nezavršen posao". Nakon više od dvije godine bez terorističkih napada, lako je, ali i pogrešno povjerovati da je opasnost prošla, kaže se u Bushevu govoru. Bush je izrazio optimizam zbog oživljavanja gospodarstva i pozvao Kongres da poduzme korake da taj oporavak potraje. "Moramo pomoći većem broju Amerikanaca da steknu nove vještine kako bi našli dobar posao u našem novom gospodarstvu", rekao je američki predsjednik. Bushev govor osmišljen je tako da ga prikaže kao vrhovnoga zapovjednika koji se bori s državnim problemima i iznad politike je. "Naša je najveća odgovornost aktivna obrana američkoga naroda", rekao je. "Od 11. rujna 2001. prošlo je 28 mjeseci - više od dvije godine bez napada na američko tlo - lako je povjerovati da je opasnost iza nas. Ta je nada shvatljiva, utješna i pogrešna", rekao je Bush i najavio da će teroriste privesti pravdi, jednoga po jednoga. Bush je suočen s izbornim tijelom podijeljenim oko smjera kojim bi zemlja morala ići. Amerikanci su podijeljeni oko njegova vođenja zemlje kad je riječ o unutrašnjim pitanjima poput obrazovanja, zdravstven zaštite i energetike, a samo nešto više od polovine Amerikanaca odobrava njegovu gospodarsku politiku. Busheva predost i dalje je vanjska politika, osobito borba protiv terorizma. Prema njegovim riječima, američka administracija bori se protiv zemalja koje štite i podržavaju teroriste i mogu ih opskrbiti nuklearnim, kemijskim i biološkim oružjem. "Zbog američkoga vodstva i američke odgovornosti, svijet se mijenja nabolje", rekao je. Bush je branio svoju odluku da uđe u rat u Afganistanu i Iraku. "Rad na izgradnji novoga Iraka težak je i dobar", rekao je. "Amerika je uvijek bila spremna učiniti ono što smatra dobrim". Što se unutrašnjih američkih pitanja tiče, Bush je rekao da je američko gospodarstvo doživljava preobrazbu pomoću tehnologije koja radnike čini djelotvornijima, ali zahtijeva i nove vještine. Zatražio je da se kroz lokalne obrazovne ustanove poveća broj stipendija koje bi jamčile posao. Pozvao je Kongres da se bori protiv rasta troškova zdravstvene skrbi poreznim olakšicama za medicinske troškove i zdravstveno osiguranje. Prošlogodišnji Bushev govor izazvao je kritike jer je tvrdio da Sadam Husein "sastavlja najopasnije oružje na svijetu" i prenio tvrdnje britanske obavještajne službe da je Irak pokušao nabaviti znatne količine urana iz Afrike. Američka je administracija poslije priznala da nema dokaza kupnje urana. U gotovo deset mjeseci u Iraku nije pronađeno ništa iz dugačkoga popisa navodnoga oružja za maasovno uništavanje. Na unutrašnjem frontu, Bush je predložio mjere kojima će se obuzdati rast cijena zdravstvene zaštite i državne uprave. Izvor fotografije: Reuters

Svjedok: Strugar je lagao da 30. 000 ustaša napada Boku

srijeda, 21.1.2004 12:42

UMIROVLJENI general JNA Pavle Strugar opravdao je napad na Dubrovnik 1991. godine "lažnom opasnošću od 30 hiljada ustaša koji napadaju Boku Kotorsku", rekao je na suđenju Strugaru pred Haškim sudom (ICTY) bivši crnogorski ministar vanjskih poslova Nikola Samardžić. Generalu Strugaru (70) sudi se za ratne zločine koje su snage JNA, pod njegovim zapovjedništvom, počinile tokom granatiranja Dubrovnika u prosincu 1991. Svjedočeći u utorak poslijepodne, Samardžić je rekao da je 1. oktobara 1991. godine, kao ministar vanjskih poslova, sudjelovao na sastanku vlade i predsjedništva Crne Gore na kojem je, uz druge generale, bio i Strugar. "Strugar je rekao da smo napadnuti, da 30.000 ustaša ide prema Boki Kotorskoj i da se moramo braniti, što će učiniti JNA uz minimalne gubitke", kazao je svjedok. Dodao je da je većina tadašnjih crnogorskih čelnika, uključujući i njega, bila mišljenja da se treba braniti od napada. "Međutim, nisam mogao vidjeti nikakav napad Hrvatske na Crnu Goru. Na sastanku je bio podijeljen neki papir MUP-a o izgredima na granici, ali po mojoj ocjeni to nije bila ratna prijetnja. Već je idućeg dana postalo očito da ustaše ne napadaju Boku Kotorsku, već da su naše jedinice prodrle u Hrvatsku. Bio je to početak kampanje za osvajanje teritorija Dubrovnika", rekao je Samardžić. Naglasio je da je Strugar zapovijedao 2. operativnom skupinom JNA, formiranom radi napada na Dubrovnik. Samardžić je dodao da tada "na granici RH prema Crnoj Gori ustaša nije bilo, osim manjih hrvatskih jedinica koje su se organizirale za obranu". Samardžić je također naveo i da je bio "šokiran" Strugarovim riječima, budući je bio "duboko uvjeren da JNA neće napasti Dubrovnik i da iz Crne Gore neće krenuti napad na Hrvatsku", u što je prethodno uvjeravao i strane diplomate i hrvatske dužnosnike. Samardžić je prošle godine svjedočio i protiv bivšeg predsjednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića, optuženog za genocid u BiH i za zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu.

Njemačka zaplijenila kokain tržišne vrijednosti 13 milijuna eura

CARINSKE vlasti njemačkog grada Hamburga priopćile su u srijedu da su prilikom pretrage kontejnerskog broda iz Brazila zaplijenile kokain tržišne vrijednosti 13 milijuna eura. Tijekom rutinske kontrole lučke vlasti Hamburga otkrile su 255 kg kokaina u paketima od 1 kg droge ispod lažnog dna kontejnera u kojem su se trebale prevoziti plastične oplate. Glasnogovornik državnog tužitelja u Hamburgu je rekao da u Njemačkoj nitko nije uhapšen, ali da se u nekoliko zemalja vode istrage tokom kojih će biti otkrivena imena odgovornih.