ARHIVA

EUFOR traži Gotovinu u blizini granice s Hrvatskom?

DESETAK vozila EUFOR-a u petak je, u popodnevnim satima, postavilo nadzornu točku u blizini graničnog prijelaza Kamensko, između Bosne i Hercegovine (BiH) i Hrvatske, na teritoriju BiH u smjeru Tomislavgrada. Pripadnici EUFOR-a su i u večernjim satima detaljno pretraživali sve automobile, autobuse i teretna vozila, potvrdili su dužnosnici Državne granične službe BiH i županijske hercegbosanske (livanjske) policije. Ovo je treći put ovog tjedna da EUFOR na području te županije postavlja nadzorne točke, rekli su dužnosnici Državne granične službe BiH. U ponedjeljak 17. siječnja u popodnevnim satima pripadnici EUFOR-a su satima nadzirali promet i pretresali sva vozila na prometnici Kupres - Šuica, a u srijedu 19. siječnja su od 1 do 6 sati ujutro nadzirali ulaz u Tomislavgrad i pretresali vozila, potvrdili su lokalni dužnosnici. Prema svjedočenju očevidaca, pripadnici EUFOR-a pretresanje vozila objašnjavaju potragom za nelegalnim oružjem. Među lokalnim pučanstvom u Livnu, Tomislavgradu i Kupresu kruži priča da su ove učestale akcije EUFOR-a organizirane radi potrage za odbjeglim hrvatskim generalom Antom Gotovinom, otpuženikom Međunarodnog suda za ratne zločine u den Haagu.

Australski piloti preživjeli sudar zrakoplova

SUDAR u zraku dvaju australskih vojnih akrobatskih zrakoplova u petak su preživjela oba pilota bez većih i ozbiljnijih ozljeda, jer je jedan iskočio iz zrakoplova, prije nego što je pao na zemlju, dok je drugi pilot sigurno prizemljio drugi zrakoplov. Nesreća se dogodila tokom rutinske vježbe blizu grada Sale u južnoj državi Viktorija, a zrakoplovi su prije sudara letjeli u skupnoj formaciji. Pali zrakoplov tipa PC-9/A bio je dio elitnog Roulettes akrobatskog tima Australskih kraljevskih zračnih snaga. Svjedokinja nesreće Marge Crank kazala je kako je vidjela da je jedna zrakoplov pao na njenu farmu i kako je pilot iskočio i uspješno otvorio padobran kojim se spustio u blizini. Začula sam tresak i vidjela da je pao (zrakoplov) i zapalio se, nakon čega sam potrčala niz livadu i zagrlila pilota, jer mi je bilo drago da je dobro, izjavila je Crank za lokalni radio.

MIJEŠANE REAKCIJE AMERIKANACA NA BUSHOV INAUGURALNI GOVOR

Inauguralni govor predsjednika Georgea W. Busha za njegov drugi mandat u kojem je obećao boriti se protiv tiranije i širiti slobodu i demokraciju u najmračnije kutke svijeta naišao je u petak na pomiješane reakcije Amerikanaca i američkih medija. Više od polovice Amerikanaca, njih 60 posto, sumnja da Sjedinjene Države mogu "okončati tiraniju u svijetu", što je Bush naveo kao dugoročni cilj, ali većina, također 60 posto, smatra da je širenje demokracije bitno za sigurnost SAD-a, pokazalo je istraživanje javnoga mišljenja. Dvije trećine ispitanika iz ankete televizije CNN, lista USA Today i Gallupa također je rekla kako zaustavljanje tiranije treba biti važan prioritet američke vanjske politike. "Događajima i zdravim razumom navedeni smo na jedan zaključak: Preživljavanje slobode u našoj zemlji sve više ovisi o uspjehu slobode u drugim zemljama. Najbolja nada za mir u našem svijetu je širenje slobode u cijelom svijetu", rekao je Bush nakon što je u četvrtak položio prisegu za svoj drugi mandat u Bijeloj kući. "Time je politika Sjedinjenih Država tražiti i podupirati rast demokratskih pokreta i institucija u svakoj zemlji i kulturi, s konačnim ciljem okončanja tiranije u našem svijetu", kazao je on. Neki vodeći listovi bili su uzbuđeni Bushovim govorom, dok su drugi istaknuli nedostatak konkretnih pojedinosti u njemu i izrazili sumnje da on može ostvariti svoja apstraktna obećanja. "Uzbudljiv inauguralni govor", piše USA Today zapažajući kako je teroristički napad na SAD 11. rujna 2001. "dramatično izmijenio prioritete kako zemlje tako i njezina predsjednika". The Washington Post podsjeća kako je Bush poticao demokraciju kada se podudarala s interesima Sjedinjenih Država, navodeći Irak, Iran i Palestinske teritorije. Međutim, kada je protivljenje tiraniji bilo u raskoraku sa sigurnosnom i ekonomskom politikom, kao u Pakistanu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Rusiji i Kini, Bushova administracija je u protekle četiri godine dosljedno odabirala "ignorirati i ispričavati tlačenje", kaže list. "Tko god bi sudio prema govoru gospodina Busha morao bi zaključiti da je američka politika prema tim zemljama, i mnogim drugim, na rubu povijesne promjene", piše The Washington Post. "Ako nije, njegovo obećanje 'najvećih postignuća u povijesti slobode' će ostati zapamćeno kao grandiozno i šuplje". The New York Times piše kako se Bushov govor usredotočio na ideale, ne na pojedinosti te zapaža kako je predsjednik propustio spomenuti Irak, Afganistan, terorizam kako bi njihovim izostavljanjem krize i kontroverze svog prvog mandata mogao predstaviti kao neproblematičnu borbu za slobodu. "Ostaje veliki ponor između njegovih elokventnih aspiracija i realnosti na terenu...Provedba njegovih ideja neće biti laka, kući i u inozemstvu", kaže NYT. Razliku između Bushove retorike i politike ističe i Thomas Carothers, iz Zaklade Carnegie za međunarodni mir. "Retorika je tečna, ali je politika vrlo zbrkana. Zapravo, rat protiv terorizma natjerao je SAD da postane prijateljskije nastrojen prema nedemokratskim režimima", rekao je on. Borci za ljudska prava navode kako Bushovu predanost slobodi potkopava potpora takvim režimima te postupanje njegove administracije prema zatvorenicima u Abu Ghraibu i osumnjičenim teroristima u Guantanamo Bayu. Kenneth Roth, izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch, kaže da mu je posebno privukla pozornost činjenica da je Bush opetovano spominjao "slobodu", ali da nije upotrijebio izraz "ljudska prava" govoreći o svom cilju. "Odluka da govori u terminima slobode umjesto ljudskih prava bila je namjerna", kaže Roth. "Sloboda je apstraktan pojam, dok ljudska prava obvezuju svakoga, uključujući Bushovu administraciju. Lako je reći ja sam za slobodu, ali je teško reći ja sam za ljudska prava dok on nadzire ono za što znamo da je svjesna politika nasilnih ispitivanja, uključujući nehumano postupanje i ponekad mučenje". (Hina) xsl ysb

Lenjinovo tijelo održat će se još barem 100 godina

BALZAMIRANO tijelo sovjetskog čelnika Vladimira Lenjina, koji je umro prije točno 81 godinu, održat će se još barem 100 godina, javile su u petak ruske novinske agencije. Lenjinov mauzolej na Crvenom trgu, stepenasta građevina od crvenog granita, i dalje je velika turistička atrakcija gotovo 100 godina nakon što je Lenjin poveo Boljševičku revoluciju 1917. Zahtjevi za premještanjem njegova tijela, koji su se pojavili nakon raspada Sovjetskog Saveza, više se ne čuju. "Tijelo vođe revolucije je u odličnom stanju i ako bude dobro održavano može ostati u Mauzoleju još 100 godina, a možda i više", rekao je za Itar-Tass Jurij Denisov-Nikoljski, zamjenik direktora Znanstveno istraživačkog centra za biomedicinske tehnologije čiji se djelatnici brinu za očuvanje Lenjinovog tijela. On je najavio rekao da će se Mauzolej uskoro zatvoriti na neko vrijeme kako bi stručnjaci mogli dotjerati tijelo. "Ne očekujemo nikakve osobite promjene izgleda Lenjinovog tijela, ali je moguće da ćemo trebati promijeniti odijelo vođe svjetskog proletarijata".

Vatikan protiv upotrebe prezervativa

MEKSIČKI kardinal Javier Lozano Barragan, predsjednik Papinskog vijeća za pastoral zdravstva, ponovno je odbacio svaku mogućnost da Katolička crkva dozvoli vjernicima upotrebu prezervativa. I nakon nove izjave glasnogovornika Španjolske biskupske konferencije Juana Antonia Martineza Camina u pogledu mogućnosti upotrebe prezervativa u borbi protiv aidsa, Vatikan kroz riječi kardinala Barragana, koje je u petak objavio list "Corriere della Sera", potvrđuje da "nije prihvatljiva upotreba prezervativa niti kao posljednja opcija". "Ja govorim samo za one koji su kršćani katolici. Ne govorim za one izvan Crkve", rekao je Barragan ne želeći ulaziti u analizu pojedinih slučajeva u kojima bi upotreba prezervativa bila eventualno dopuštena. On je naglasio da je u načelu neprihvatljiva upotreba prezervativa i da je to protivno crkvenoj doktrini. "Po meni su stvari jasne. Poticanje na promjenu crkvenih normi dolazi još od seksualne revolucije i ne može biti prihvaćeno u načelu. Prihvatiti prezervativ znači prihvatiti seksualnu slobodu", rekao je Barragan. Crkva drži nemoralnim sve izvanbračne seksualne odnose. Prema tome ako se seks vodi samo između žene i muža ne postoji opasnost ni od zaraze aidsom, stajalište je Katoličke crkve.

Izrael: Cheney zapravo upozorava Europu

IZRAELSKI dužnosnici izjavili su u petak da je američki potpredsjednik Dick Cheney svojim komentarom o mogućem izraelskom napadu na Iran zapravo poručio Europi da zauzme odlučnije stajalište prema iranskom nuklearnom programu. Cheney je u četvrtak u intervjuu za MSNBC kazao kako postoji zabrinutost da bi Izrael mogao napasti Iran "ako se uvjeri da Iranci imaju značajnu nuklearnu sposobnost" zbog priznatog cilja vlasti u Teheranu da će jednom uništiti židovsku državu. Izraelski dužnosnici kazali su da njegove riječi nisu bile namijenjene Izraelu, već da je riječ o poruci Europi da zauzme odlučnije stajalište prema Iranu zbog njegova nuklearnog i raketnog programa. "Željelo se poručiti Europljanima: Ne preuzmete li veću ulogu u politici provedbe sankcija i zaustavljanja iranskog nuklearnog programa, tada nećemo biti odgovorni za ono što će Izrael učiniti", rekao je jedan viši izraelski dužnosnik.

Juščenkov dolazak u Auschwitz ima posebno značenje

NOVI ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko bit će među svjetskim čelnicima koji će sljedećeg četvrtka biti nazočni 60. obljetnici oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz, a njegov dolazak bit će posebice emotivan i zbog toga što je njegov otac bio jedan od zatočenika tog logora. Tijekom posljednjih godina Juščenko je nekoliko puta privatno bio u Auschwitzu, a sada dolazi u službeni posjet na poziv poljskog predsjednika Aleksandera Kwasniewskog. Prema pisanju poljske novinske agencije PAP, Auschwitz je oduvijek imao posebno značenje za Juščenka. U intervjuu koji je nedavno dao za jedne izraelske novine, Juščenko je kazao da je u više navrata odao počast žrtvama Auschwitza, te obećao da pod njegovom vlašću neće biti antisemitizma. Prošle je godine, navodi PAP, Juščenko muzeju u Auschwitzu dao kopiju dosjea o svom ocu koje je pronašao u arhivima sigurnosnih službi, a koji dokazuju da je Andrej Juščenko bio jedan od zatočenika logora smrti. Andrej Juščenko, sovjetski ratni zarobljenik i zatočenik Auschwitza broj 11367, bio je također i